Ads by Google Ads by Google

Fuafua le nonogatupe e $100 miliona a le ASPA mai le USDA


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

E tusa ma le $100 miliona le aofai o le nonogatupe lea ua fuafua le Pulega o le Eletise ma le Suavai (ASPA) e nono mai i le Matagaluega o Faatoaga a le Mao Tele o Amerika (USDA), e fesoasoani ai i le fa’atupeina o ni isi o ana galuega fa’atino ua amata ona fa’agasolo i le taimi nei.

 

O le iloiloga a le Komiti o le Faagaioiga o le malo a le Maota o Sui ma sui o le Pulega a le ASPA i le vaiaso nei, na faailoa ai e le Pulesili a le ASPA lea fuafuaga taua.

 

O le Pulesili a le ASPA ia Wallon Young ma le isi sui sinia ia Ryan Tuatoo na molimau na molimau i luma o le Komiti a le Maota o Sui, mo le talanoaina o ni isi o mataupu sa fia malamalama i ai afioga i Faipule. 

 

O ni isi o ia mataupu e aofia ai le faafitauli o le vaivai o le suavai o lo o fa’aaoga e le kamupani i’a a le StarKist, tulaga o moli auala faapea ai ma le mataupu i le suavai faapuna mo le soifua maloloina o le atunu’u.

 

Na taua e Young i luma o le Komiti e faapea, ua mafua ona talosaga le ASPA mo se nonogatupe i le USDA, ina ia mafai ai ona faatupe le tele o ana galuega faatino mo le faaleleia o le latou auaunaga i le atunu’u, ma taofia ai le faia o se siitaga i totogi o tautua i le suavai ma le eletise.

 

E 1.57% le maualuga o le tupe tului mo le nonogatupe, e $3 miliona le tupe e totogi e le ASPA i le tausaga e tasi mo le umi e 40 tausaga. Ua mae’a ona tauaao atu e le ASPA sa latou tusi i le afioga i le Kovana Sili ia Lolo Moliga e talosagaina ai sana fesoasoani, atoa ai ma se fesoasoani mai le tamaitai faipule ia Aumua Amata, ina ia faigofie ona talia le talosaga ma maua mai ai le tupe atoa o loo latou talosagaina.

 

O le afioga i le alii faipule mai le itumalo o Tualauta ia Larry Sanitoa na fesiligia le mataupu i le suavai taumafa o lo o manaomia le faapupuna muamua ona faatoa taumafa ai lea. Mai le tele o masina ua tuana’i atu, e le i toe maua mai lava se fa’asilasilaga mai le ASPA e faatatau i lea tulaga, e ui o lo o mautinoa le i ai pea o tulaga faaletonu i le suavai taumafa.

 

Saunoa Sanitoa e faapea, e tatau ona silafia e le atunu’u le tulaga sa’o lava o loo taoto ai lenei mataupu, ina ia latou silafia ai aua le puipuiga o le latou saogalemu. 

 

Na fesiligia fo’i e Sanitoa le mataupu e faatatau i le tele o vaega o suavai o loo maua mai i vali eli eseese i totonu o le atunu’u, ae o le faafitauli o lo o i ai o loo tele ina toe ma’imau ese atu se vaega tele o lenei suavai, e mafua mai i oga paipa o loo liki solo i vaega eseese o le atunu’u.

 

O le mataupu i le tele o suavai o lo o liki solo, o se faafitauli pito sili lea ona ogaoga ma tuga mo le ASPA, ma ua tatau fo’i ona faia se gaioiga ina ia foia ai le tupu pea o lenei fa’afitauli.

 

I le tulaga i le suavai taumafa faapupuna, na saunoa ai Young e faapea, o lo o galulue le ASPA i le faatinoina o auala ina ia foia ai lenei faafitauli. Mo se faata’ita’iga, ua mae’a ona tuuina atu se konekarate e $5 miliona i le Fletcher mo le faapipiiina o masini e faamama ai le suavai aga’i i vali eli eseese i totonu o le atunu’u. 

 

A mae’a loa ona fausia masini faamama nei, ona mautinoa loa lea le saogalemu ma le lelei atoatoa o le suavai mo le fofoga taumafa. 

 

I le tulaga o le suavai o loo liki mai i oga paipa, na lagolagoina e Young le saunoaga a Sanitoa i le tatau lea ona saili se auala e foia ai lenei faafitauli tuga mo le ASPA. Saunoa Young e faapea, pe tusa o le 60% o le suavai o loo pamu mai i vai eli o loo toe liki atu i vaega eseese o le atunu’u, e mafua mai i le tele o vaega o le atunuu o loo liki solo ai oga paipa o loo sau ai le suavai.

 

O le tulaga i paipa o loo liki solo, e mafua mai ona ua tuai ma ua leva nei oga paipa, ma ua mana’omia le faaleleia o laina oga paipa nei. Afai e faaleleia nao se vaega o oga paipa nei, e leai se faamaoniga e mafai ai ona foia le faafitauli, ae afai e faaleleia uma oga paipa o loo faaletonu, ona mafai ai loa lea ona foia lenei fa’afitauli.

 

E tusa ma le 180 maila le umi o le laina o oga paipa e manaomia le suia atoa. E le gata i le tau o oga paipa ae pito sili atu ai ona taugata le galuega mo le toe faapipiina o nei oga paipa.

 

Na faafetaia e Sanitoa sui o le ASPA e tusa ai o le galuega o loo faatinoina mo le atunu’u atoa, ae i lona talitonuga, o le isi lenei mafua’aga o loo tele ai le faaletonu i le taimi o lologa ma tele ai le suavai e aafia ai afioaga i totonu o le itumalo o Tualauta, ona o le tele o vaega o le suavai o loo liki i fafo.

 

VAI ELI FOU 

 

O se tasi o tulaga na taua e Young, o vai eli fou e 10 lea ua fuafua e eli i nofoaga eseese i le itu i sisifo o le atunu’u. Mai vai eli fou e 10 ua fuafua e eliina, e 2 vai eli ua mae’a ona eliina peita’i e le i mafai ona fesoota’i ma paipa o lo o tufa ai le suavai taumafa i vaega eseese i le atunu’u.

 

O nofoaga e 2 ua mae’a ona eliina ai vai eli fou ia e lua e aofia ai Iliili ma Kokoland. O se tasi o mafua’aga autu ua manatu ai le ASPA e eli ni vai eli fou i totonu o le atunu’u, e le gata ia fesoasoani ai mo le sailia o se suavai taumafa mama mo le atunuu, ae fesoasoani ai fo’i i le faafitauli o loo fetaiai ma le kamupani i’a i le vaivai lea o le alu atu o le suavai.

 

O le vai eli i Iliili o loo mafai ona maua mai ai kalone vai e 250 i le minute, tusa lea o le 8 miliona kalone vai i le masina. Ae mo le vai eli i Kokoland, e 100 kalone o le suavai o loo maua mai ai i le minute e tasi, tusa lea o le 4 miliona kalone o le suavai e maua mai ai i le masina.

 

O le taimi nei, e 40 miliona kalone o le suavai o loo fa’aaoga e le kamupani i’a i le masina e tasi, ae afai ae mae’a ona fesoota’i vai eli fou e pei ona fuafuaina ao lei tapunia lenei tausaga, ona faaopoopo ai loa lea o le isi 8 miliona kalone o le suavai e fa’aaoga e le kamupani i’a i le masina e tasi, tusa lea ua 20% ua siitia ai le suavai ua latou fa’aaogaina.

 

Saunoa le affoga i le ali’i Faipule mai Saole ia Titialii Kitara Vaiau e fa’apea, o le mafua’aga autu o le faafitauli i le suavai i le kamupani i’a, o le auala na fausia ai paipa o loo fa’aalu ai le suavai i vaega eseese o le kamupani. Sa ia taua atili e faapea, o le tausaga e 1958 na fausia ai lenei fale ina ua ulufale mai le kamupani i’a a le VanCamp i Amerika Samoa, lona uiga ua leva ma tuai ala paipa o loo i ai, ua mana’omia le tatau ona toe fa’afou.

 

Na faafetaia e le afioga a Vailiuama Steve Leasilagi le auaunaga a le ASPA faapea ai ma le galulue faatasi ma le kamupani i’a. O se tasi o mafua’aga na taua e Vailiuama ua mafua ai ona talosagaina le fa’aleleia o le suavai i le kamupani i’a, o lea ua fuafua le kamupani i’a e faalautele lana tautua i Amerika Samoa.

 

Ua i ai le fuafua e fausia se isi nofoaga fou mo le kamupani i’a i le fanua tuai sa i ai le Aoga a Malisi Faasao i tausaga ua mavae. Saunoa atili Vailiuama e faapea, ua mae’a ona sainia e le Ta’ita’i o le Ekalesia Katoliko lisi e 2 mo le kamupani i’a, mo le fa’aaogaina o le fanua e fausia ai le nofoaga fou mo le kamupani.

 

Afai ae manuia taumafaiga a le kamupani i’a, o le tulaga manuia fo’i lea o Amerika Samoa e pei ona saunoa Vailiuama.