Tala otooto o Fa’amasinoga
CHRISTOPHER SWORD
O le masina fou lea ua fa’atulaga e le fa’amasinoga maualuga e toe fofogaina ai le mataupu a Christopher Sword, ina ua ia teena moliaga fa’asaga ia te ia, ona o le fa’alavelave lea o lo o tu’uaia ai o ia e le malo, i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana.
O lo o tuuaia Sword i le moliaga mamafa e tasi o lona umia fa’asolitulafono o vaega o le laau fa’asaina o le mariuana, o se solitulafono e mafai ona fa’asala ai se tasi i le toese mo le umi e le itiiti ifo i le 5 tausaga ae le sili atu ma le 10 tausaga, pe fa’asala fo’i i se salatupe e le itiiti ifo i le $5,000 ae le sili atu i le $20,000.
O tu’uaiga fa’asaga ia Sword na alia’e mai i le fa’alavelave lea na malaga mai ai i le teritori i le vaiaso na te’a nei i le va’alele o le Hawaiian Air, ae masalomia ai o ia e se ta’ifau mai le vaega o le K-9, ua mae’a ona a’oa’oina i le sailia o vaega o fualaau fa’asaina e aumai e fa’asolitulafono i le atunu’u.
I fa’amaumauga a le fa’amasinoga o lo o taua ai e fa’apea, o le mataupu lenei na alia’e mai i le taimi na aga’i atu ai Sword i le laina e siaki ai tusi folau mo tagata malaga, ae fa’afuase’i loa ona fa’ailoa mai e se ta’ifau a le K-9 se fa’ailoilo e fa’ailoa mai ai e i ai se tagata o le pasese ua masalomia lona umia o ni vaega o fualaau fa’asaina.
Na aga’i sa’o atu le ta’ifau a le K-9 i le vaega tonu o lo o tu ai Sword, ma aga’i atu ai loa ali’i Ofisa ma aveese mai o ia mai le laina sa tu ai, ae ave i totonu o le isi tama’i potu mo le sailia ai o lona tino ma ana meatoino.
I le taimi o le sailiga na maua ai se tama’i taga pepa iila i le tino o le ua molia, o lo o i ai lau mamago o le mariuana.
FA’AMANATU VESI
O le ali’i lea na ia gaoia ni oloa mai totonu o se faleoloa i Tafuna i le masina o Aperila na te’a nei, ua nofovaavaaia mo le 12 masina i lalo o poloaiga mai le fa’amasinoga fa’aitumalo e ao ona usita’i i ai.
O ni isi o ia poloaiga na tu’uina atu e le fa’amasinoga i le alii o Fa’amanatu Vesi, ina ua ta’usala o ia i le moliaga mama o le gaoi, e aofia ai lona totogiina o le tau o oloa sa ia gaoia e $45.84 i le faleoloa atoa ai ma le salatupe e $75, lea e tatau ona totogi uma atu i le fa’amasinoga.
Ua fa’asa fo’i ona ia toe ulufale i totonu o le faleoloa pe toe latalata i le nofoaga o lo o tu ai le faleoloa, i totonu o le 12 masina o lana nofova’ava’aia. Ua fa’a sa fo’i ona ia toe tagofia le ava malosi i le taimi o lana nofovaavaaia.
Na talia e le fa’amasinoga le fa’atoesega a Vesi ua lagona lona salamo e tusa ai o lana solitulafono sa faia, atoa ai ma le talia e le fa’amasinoga o talosaga a loia ina ia nofovaavaaia le ua molia, ae ua lava aso e 14 lea na taofia ai o ia i le toese ina ua fa’atoa tula’i mai lenei mataupu e fai ma ana fa’asalaga.
I fa’amaumauga a le fa’amasinoga o lo o taua ai e fa’apea, o Vesi na o ma ni isi o ana uo e fa’atau mai ni a latou fagupia i totonu o se faleoloa i Tafuna, ae nana mai ai e le ua molia se fagu malosi, o fagu fa’amanogi tamaloloa e 2 ma se taulima tama’ita’i.
Ua poloaina fo’i e le fa’amasinoga Vesi e fa’atoese i le tamaloa Asia e ana le faleoloa lea na ia gaoi mai ai, ma ia alu e saili sana galuega e maua ai se tupe e fa’atau ai mea e mana’o ai, nai lo le alu ma gaoi solo, e na o le falepuipui lava lona uiga.
VILIAMU LOLOHEA
Ina ua toe tolopo e le fa’amasinoga maualuga i le aso Faraile na te’a nei le lauina o le fa’asalaga o le ali’i o Viliamu Lolohea, na saunoa ai le afioga i le fa’amasino sili lagolago ia Lyle L. Richmond e fa’apea, o se tasi lea o fa’afitauli o lo o feagai pea ma le fa’amasinoga i le tele o tausaga, o le tuai lea ona fa’ataunu’u o ana galuega ona o le tau sailia lea o ni tagata faaliliu upu, e fai ma fa’aliliu upu i tagata o lo o molia, ona e le malamalama i latou i le gagana Samoa po o le fa’a peretania fo’i.
Saunoa Richmond e fa’apea, o se itu taua tele fo’i mo le malo le va’ava’ai toto’a i tulaga nei, a o le i tu’uina atu le avanoa i tagata mai fafo e avea ai ma tagata nofo le tumau i le teritori, aua afai e le malamalama i latou nei i gagana o lo o feso’ota’i ai le atunu’u, o se tasi lea o avega o le a fa’aopoopo i so o se tasi.
O le ali’i o Lolohea, o se tagatanuu o Tonga, na ta’usala i lona faia o uiga mataga i se tama’ita’i e laititi i lalo o le tulafono, ae o lo o fa’atalitali le lauina o lona fa’asalaga i le tau sailiina lea o se tagata faaliliu upu i le gagana Tonga.
Na fa’ailoa e le loia a Lolohea o Michael White i le fa’amasinoga e fa’apea, ua maua le tama’ita’i e avea ma fa’aliliu upu ma ua sauni fo’i le la itu mo le lauina o le fa’asalaga.
O le aso Faraile o le vaiaso nei lea ua fa’atulaga e le fa’amasinoga e lau ai lana fa’aiuga i lenei mataupu, ma o lo o taofia pea Lolohea i le toese e fa’atali ai le aso e toe tula’i ai i luma o le fa’amasinoga.
