Tala otooto mai le Fa’amasinoga

IOE SE FAFINE UMIA FA’ASOLITULAFONO FUALAAU FA’ASAINA

 

O le fafine lea na tu’uaia e le malo i le tausaga na te’a nei i lona umia fa’asolitulafon o vaega o fualaau fa’asaina, ona o le fa’alavelave na ia taumafai ai e fa’aulufale fa’anana fualaau fa’asaina i lona to’alua o lo o loka i le toese, ua ia ta’utino i le fa’amasinoga i le taeao ananafi e fa’amaonia tu’uaiga fa’asaga ia te ia.

 

O Sula Tui, o le to’alua lea o le ali’i o lo o taofia fa’apagota i le toese ia Samuel Wright, na ulua’i tu’uaia e le malo i moliaga mamafa e lua, o lona umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, atoa ai ma lona umia fa’asolitulafono o vaega o le fualaau fa’asaina ma le fa’amoemoe e tulei ma fa’atau atu i isi tagata.

 

Ae i lalo o le maliliega lea na latou sainia ma le malo ma ua talia fo’i e le fa’amasinoga, ua ia tali ioe ai i le moliaga o le umia fa’asolitulafono o vaega o le aisa, ae solofua e le fa’amasinoga le moliaga pito sili ona mamafa.

 

I le tali ioe ai o Tui i le solitulafono e pei ona ta’usala ai o ia e le malo, sa ia tautino ai i luma o le fa’amasinoga e fa’apea, i se taimi o le aoauli o le aso 4 Tesema 2014, sa ia umia fa’asolitulafono ai vaega o le fualaau faasaina o le aisa.

 

Na taua e le malo e fa’apea, pe tusa o le itula e 1:15 i le aoauli o le aso e pei ona taua, na logo ai e leoleo o le toese i Tafuna le vaega o Leoleo Suesue i Fagatogo, e fa’ailoa i ai le afifi na alu atu ma Tui ma le fa’amoemoe e ave i lona to’alua o lo o loka i le falepuipui, ae saili atu totonu o le afifi o lo o i ai vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

Na taua e Tui i leoleo ina ua fesiligia o ia e fa’apea, o ia na alu e fai le latou tagamea ma lana fanau, ae fetaui ma le vili atu o lona to’alua ia te ia, e vaai lana uo lea o le a alu atu ma se afifi e avatu ia te ia, ona alu atu lea e momoli atu ia te ia i le falepuipui.

 

O le afifi na tu’u e le tagata i le fafine, o se pepa fasimoli o le ituaiga o le ‘Irish Spring’, lea na alu le fafine ma tu’u i se leoleo o le toese sa tiute i luma o le faitoto’a, ae ina ua siaki e le leoleo totonu o le afifi, sa maua i ai ni ‘straw’ se lua ua uma ona tipi tulimanu, ua uma fo’i ona utu ai i totonu vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.

 

NOFOVAAVAAIA LE ALI’I GAOI

 

O le ali’i e 23 tausaga le matua mai Iliili lea na tu’uaia i lona gaoiina lea o ni meafaigaluega e fa’atino ai galuega kamuta mai le fale o se isi aiga, ua nofovaavavaia mo le 12 masina e le fa’amasinoga fa’aitumalo, ina ua ta’usala o ia i le moliaga mama o le gaoi i le vaiaso na te’a nei.

 

Na fa’atoese Matthew Apelu i le fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa o ia.

 

Na avea le ‘ona o Apelu ina ua mae’a mai se latou inugapia ma ana uo i le masina o Tesema na te’a nei, ma itu na afe atu ai i tua o le fale o le aiga na aafia, ma aveese ni mea faigaluega sa i ai ma alu ma ia i lona aiga, ae ina ua toe su’e e le aiga a latou mea faigaluega, sa pepelo i ai Apelu na te lei iloaina se mea, ae ana le fesiligia o ia e leoleo na te le toe fa’afoia i ai mea faigaluega sa ia gaoia.

 

O le isi tuutuuga o le nofovaavaaia a Apelu, o le faasa lea ona ia tagofia le ava malosi, totogi le salatupe e $115, ma aua ne’i ona toe solia se tulafono a le malo.