Tala i Kirikiti
LATA INA MAE’A TAAMILOSAGA A TAMAITAI
Ua tele ina mae’a ta’aloga a nisi o au a tama’ita’i i le liki o lo o fa’agasolo i le taimi nei, o isi au ua oo atu i le ta’i 6 i le ta’i 7 a latou ta’aloga ua mae’a.
(MALAE I FAGAALU)
LUPELELE (5-1) 73 'ai, 19 pe, VS MYF NUUULI (3-4). 68 'ai, 19 pe.
O le taaloga lona lua lea ua faia i le va o Lupelele ma MYF a Nuuuli ina ua tutusa le la taaloga muamua, lea na toe taaalo ai loa i le vaiaso na te’a nei, na manumalo ai Lupelele i ‘ai e 73 i le 68 a MYF Nuuuli.
Ana leai isi pe e lua a Nuuuli na maua mai i le tamaitai lea na tuu le pate i lalo o lona ‘ao ‘ao ae se’i solo ona lima, ae na te’i ina ua toe fa’asaga atu ua mafiti le ‘olo, se manu e faigata le ta’aloga, atoa ai ma le isi vaega e le vaai i le taimi e lavea ai le polo i le ta, pe pasi le polo ma le au tali tuaa a Lupelele, ae na o le tamo’e lava i le atoa, ae o le taimi lava na maua ai le polo ma toe togi atu i le fa’ate’a, na toe maua ai le isi pe a Nuuuli.
PISISAMI (3-4) 60 'ai, 14 pe. VS TEINE O LE ASAGA (2-4) 59 'ai, 19 pe.
O se tasi lenei o taaloga e se le mataiina i le maimoa, ae i le faaiuga o le taaloga, na manumalo ai le Pisisami ina ua latou maua ‘ai e 59 a Teine o le Asaga sa latou tuliina, ae fa’atoa 14 a latou pese.
O mea uma lava na e maua e outou lea e faate'a i le kirikiti faasamoa, e uma loa ona kirikiti i lea afiafi o atu loa e le faia ni mea i outou tauau, e le pei o teine o le 'softball' e uma ona fai ai lea e faamalu ai le tauau (cool down) se'i oo ina iloa lelei ua uma ona faatoa o lea i le aiga.
Na tata Teine o le Asaga e 59 'ai, ia tuli loa e le Pisisami e 14 pe ae maua loa 'ai a le Asaga, ma ua sosoo ai nei faiaina a Teine o le Asaga, ae sa manaia lava le latou sau i le amataga.
(MALAE I ASOTAU I VAILOA-TAI)
TEINE FAASAULALA (1) (4-1) 53 'ai, 19 pe. VS LUPELELE (4-2) 49 'ai, 19 pe.
O le manaia o tali tuaa a 'au uma ia e lua, fai o le fia teine mamafa o le tali tuaa a le Lupelele i le taimi lea na tali tuaa ai, ae o le talituaa foi a Teine Faasaulala (1). Na toeitiiti lava a maua e Hana pe e sefulu ma le tasi a Teine o le Asaga lea o loo sili pea e 11 o Akape.
Ae na maua e Hana ia 'olo e sefulu (10) e lea taaloga, o se taaloga ua laki le 'au a le Faasaulala, i le amataga o le tatou tataaga, e muamua ia pe i 'ai, e i ai le taimi na sili ai 'pe, e 3 pe ae faatoa 2 'ai, ina sau lava lea na oo lava i le 7 pe i le 14 o 'ai.
Ae na tutu loa i luga le teine lea na sau ina ua 10 pe, o ina loa na 'oso mai ai 'ai na te'i lava ua matala atu 'ai ma oo lelei i le 40 ae faatoa maua le isi pe a le Faasaulala.
Ia toe soso'o foi isi pe na a le Faasaulala ae tumau 'ai i le 46 ae ua maua pe e 15, ia toa fa teine na taina 'ai e 7 mai le 'auta a le Faasaulala na maua ai le latou 'ai e 53, ma o le sapo maoa'e i lena aso, o le teine laititi lava lea o le Lupelele lea na polo mamao, lea na tutu atu i luma tonu ae lava o le fale o le komiti ma na sapoina se ta maualuga i tua o le ova.
Le teine pei a oute iloa a le vasega 7 e vasega 8 i le Elementary o le Lupelele, ae fai ai isi toeaiina o le komiti, "Sole e matautia alii le sapo a si alualutoto lea…e le iloa pe uma loa ona sapo lea, tamoe susu i le lana fagususu le la e tuu mai i tua i lona tina." o ituaiga laitiiti lena e 'ofo ai le aumatamata i lena aso. Ona o le laititi.
Ia tuli nei e le Lupelele 'ai a le Faasau, ia sao loa le ta a le tamua a le Lupelele o Tina, e pepe a le isi itu 'olo ae o le la e ta lava le tamua lena ua fiu le isi itu 'olo e faasa'osa'o atu le te'a a Fia ma Uini, ae ua faaletonu lava.
Ia a le alu foi le solo pe a Meleane, i le ituaiga te'a e pipii lelei i le sima i lena aso, e maua lelei lava pe e 7 Meleane ma le faiga a le taloto lapoa lea na tu mai i uta, e sao se polo i tua, o le tele lava o taimi e faaaoga vae, 'lelei mo le teine ae faaaoga lona iloa faa-soka' vagana o se polo ua sosolo masau atu i le taloto lea, ona 'au i ai ona pasi lea i tua.
Le taaloga foi lea na vaaia ai le teine lea tu mai tua o le se'evae, lea na alu atu le pa-tasi 'oso loa i luga, ae oute fai atu o le lapo'a o le tagata, tasi lava le lima na sapo ai le polo. Ia ua ta le iloa poo se mea ua mao pe a ? ha…ha…ha... (mataina lana sapo.)
Ia ua oo nei pe i le 15 ae toe 10 'ai, ia o le taimi na ua taufao le vai ma le magola, ia oo mai pe i le 17 ae toe 4 'ai lea e manaomia, e taimi lena ua matua leai se leo e toe faalogoina i totonu o le taaloga, ua faalogo faa-tutuila uma tagata.
Ma maua le pe e sefulu valu a le Lupelele ina sapo e Leata le polo na se'e mai i le se'eulu, toe tasi loa le pe ae toe 4 'ai, ia toe alu ifo loa Fia ua leva tele o sipa mai lona lima, te'a le sumu ma 'olo ai loa le isi o le masaga, ma maea ai loa le taaloga matagofie.
Ana le pe le teine o le Lupelele lea ua u le ta, ae toe nofo ma ta le 'olo, semanu o le teine lena e na te maua lelei 'ai, e lelei foi lana ta i le te'a totolo na a Meleane, (ua na pau lava) e pei ona ou fai atu muamua, o lape na mea a taaloga a teine.
FAASAULALA (2) (1-6) 45 'ai, 19 pe. VS ALOIAFI (4-2) 70 'ai, 7 pe.
E manaia le toe atinae ina o le 'au lona lua lea a le Faasaulala lea i fai nei, o teine o le 'au laitiiti lea o le a me'i i luga teine ia ua vaai atu ua lelei le latou taaalo i le tausaga nei i le 'au tele, ae o le o ifo i lalo isi teine ua tau faaletonu a latou taaalo i le tausaga fou.
Ia mea e lelei o le nuu ae tele alo tamaitai pei o le nuu lenei o Vailoa, e maitau pea i le vaai le toatele o le komiti o le kirikiti le toatele o le fanau teine i lenei alalafaga.
Ia lea na taaalo ma le Aloiafi aso Lulu i Vaovai Fagaalu, lea na seti ai i Diana 'ai e tele lea na taina e se teine, 30 'ai ae faatoa pe loa ia Diana, ua tele reroki seti mai i lenei tausaga kirikiti i le 'au e o mai i Sasa'e, fai o le tele o 'olo (11) na maua e le faate'a Teine o le Asaga o Akape, a o lea ua toe 'ai silia foi le foi lea teini i le aso ananafi,
Na maua le 70 'ai a le Aloiafi tuli loa e le Faasaulala (2) e maua na'o le 47 ae 19 pe, ona uma ai lea o le taaloga na fai ma le manuia aua e le ai se tasi na manu'a.
