Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


O se va’aiga i le uumi o laina o lo ua tutulai ai tagata i le itula e 10:30 i le taeao ananafi i le faletupe o le TBAS i Utulei. [ata: Leua Aiono Frost]

TUFATUFAGA SIAKI STIMULUS & SIAKI LAFOGA MA ONA OMIGA

 

Ua va’aia le to’atele o nisi ua faia fa’asalalauga i luga o le facebook e fa’ailoa atu i nisi o lo ua se atu a latou siaki stimulus i a latou pusa meli. Ua fesoota’i i latou ma ua faigata fo’i i nai na tagata ona avatu a latou siaki ae le alolofa atu ia i latou na mauaina. Peita’i ua avea ma ala ua faigata atili ai lagona tagata e mau fa’atuatuaina ai e i latou le faiga o lo’o faia nei, ua feseta’i a latou siaki i pusa meli a isi tagata.

 

Ina ua fesiligia la le Ofisa o Tupe a le tatou malo ae ua fa’ailoa mai, “E le faigofie le tele na’ua o le aofai o siaki ua mae’a fa’atulaga ina ia tufaina i pusameli. E muamua lava fa’afetaia le vasega o tagata faigaluega sa faigaluega ina ia mafai ona fa’ataunuu le fa’amoemoe e tufa atu siaki nei. Ae o le tulaga o le feseta’i o pusameli ua tuu sese i ai siaki, o lo ua mafua ona o i latou sa sotia le meli. Ua tele na’ua le meli e tufatufa i pusa meli. O le isi tulaga o i ai, ona o loo sese fo’i numera o pusa meli ua lisia i le failaga o lafoga a tagata.”

 

“Pe afai e tatala atu lau pusameli ae maua ane ai se siaki Stimulus a se tasi e le o sau siaki, ia alofagia fa’afo’i ane i le falemeli e toe fa’aoo ai i le pusa meli sa’o.”

 

Afai o le a faigata ona e toe fa’afo’ia i le falemeli e mafai fo’i ona e fa’afo’ia lea siaki i le Ofisa o Lafoga i le EOB i Utulei.

 

Ina ua tatala le falemeli ua leva fo’i ona i ai ma le vasega o leoleo ina ia latou fa’asolo leleia laina ma ia talafeagai foi ma aiaiga o le fa’asa o lo’o fa’amamaluina nei o le Covid-19.

 

Na faailoa e le Teutupe a le Malo, Tonumaipe’a Ueligitone, “O se taimi muamua lea ua fesaga’i ai le matagaluega o le tupe a le tatou Malo ma lea fo’i ituaiga o auaunaga e tufaina atu i le lautele o le atunuu. E soo se ituaiga faiga lava e tufaina atu lenei alamanuia, e mautinoa lava e i ai ona lape, e pei fo’i ona matauina i lenei taumafaiga. Peita’i i le aotelega o ala uma e tatau ona fa’ao’o atu ai alamanuia nei, ua sili atu lava lea auala nai lo nisi faiga uma.”

 

Ua tula’i mai le aufaigaluega a le falemeli tele i Fagatogo, fa’apea fo’i ma le aufaigaluega ale faletupe a le TBAS ma ua va’aia lava le uumi tele o laina ua fa’asolo atu lava i fafo, se’ia oo atu i totonu,” se toe fa’aopoopo lea a le Teutupe.

 

“Sa mua’i va’ai toto’a lava pe o lava le tinoitupe ua i ai i le faletupe ina ia mafai ona talaina uma siaki nei a le Stimulus fa’atasi ai ma siaki o lafoga totogi a tagata faigaluega. O le aotelega o nei vaega e lua e $23.7miliona mo le Stimulus ma le $1.9miliona mo siaki lafoga a tagata faigaluega ua maua fa’atasi nei.”

 

Ua fa’aalia fo’i e le Ofisa o Tupe, ua mae’a tima’ia fo’i e i latou pisinisi uma ina ia nofo sauniga mo fa’atauga tetele o le a faia e le atunuu, aua o lea ua latou taulimaina a latou siaki stimulus ma siaki lafoga.

 

Peita’i e i ai fo’i nisi sa pa’au atu ma le fa’amoemoe e maua se latou seleni i le aso Toona’i mai le pusa meli, ae le’i fa’amanuiaina. O i latou nei ua fa’atonuina ina ia toe pa’au atu i le Ofisa o Lafoga e toe sailia pe aisea ua le maua ai latou siaki stimulus.

 

Ua fa’ailoa mai ua matua leai ni televise o toe totoe i le PX, ma ua matua gaogao foi pusa’aisa a le tele o faleoloa, aua ua tetele fo’i fa’atauga a le mamalu o le atunuu. O oloa fo’i e fa’aaoga mo teu o tuugamau i le aso Gafua na te’a nei, ua matua leai ni mea o totoe. 

 

O lo ua lata mai fo’i le masina o fa’auuga mo le fanau i a’oga maualuluga ma o le isi lava lea vaitau e matua mana’omia ai e matua ona tapena mea sili mo latou fanau fa’au’u. O lona uiga ua tagolima fo’i le tele o aiga mo latou fa’amoemoega ua leva ona tuupoina mai, peitai ua fa’atalosagaina lava, ina ia usita’ia aiaiga o le fa’asa.

 

O lo ua fa’ailoa mai e le o mafai ona tuusa’o siaki stimulus i teugatupe a i latou e mananao e fa’auia lea tautua. Ua fa’ailoa mai e le o mafaia i lenei vaitau lea tautua.

 

O le toega ma o le vaega lua o siaki stimulus o le a toe tufatufaina foi i pusa meli ma ua fa’ailoa mai e le toe tele e pei o le vaega muamua lea ua mae’a tufaina mai. O le 79% o siaki uma o le Stimulus lea na aofia mai i le vaega muamua, e tusa ma le 17% lea e totoe o le a fa’auia foi i pusa meli le latou tufatufaina mai, lea e fa’auia mai ai le $4.8miliona o le tinoitupe.

 

Ua maua mai le tele o tali o nisi o fesili i le laina o fesootaiga tau upega tafailagi i le tuatusi stimulus@tr.as.gov

 

TUTUMU LAINA O LE FALETUPE I UTULEI, FAGATOGO MA TAFUNA

 

Ua fa’ailoa e le faletupe o le Faletupe of Amerika Samoa (TBAS), ua fa’ato’a oo lea o le latou faletupe i ni laina uumi fa’apenei ina ia tatalia ai le taimi e tala ai latou siaki talu mai ona tatala latou faitotoa e tautuaina le mamalu o le atunuu i le 2016. 

 

I lala e lua a le TBAS i Tafuna ma Utulei, sa va’aia ai le uumi tele o laina i le aso Toonai, ua leai se tasi e fa’asea i le umi na tutu i le vevela o le la, ma le tiga o vae e tutu, ae pau le mea ua manaomia o le fia tala o latou siaki.

 

Na i ai fo’i le vasega o leoleo e fesoasoani i le tautuaina o tagata ina ia leai se fevesia’iga e tupu ma o se tala fiafia lea. Ua vaaia foi le i ai o le fanau talavou e sui tulaga i laina uumi nei mo latou matua, ae tatalia e matua mai i totonu o latou ta’avale le avanoa e latalata ai i le taimi e tautuaina ai i latou i totonu e tala a latou siaki stimulus.

 

Ua fa’ailoa mai e se tasi o le pulega a le TBAS na mafai ona talaina e i latou le 1,200 siaki stimulus i le taimi na atofa e tatalaina ai le faletupe, lea e tusa ma le $3.5 miliona le tinoitupe na fa’aaluina ai. 

 

Na tapunia le faletupe lea i le itula e 1:30 i le aoauli o le aso Toona’i. Peitai o tagata e lei tutu mai le itulaa na tatala ai faitoto’a o faletupe, na amata tutu mau sui tamoe o aiga i le itula e 7:00 i le taeao e taofia latou tulaga.

 

O le sui la lea na tula’i mai le taeao e fia talaina lana siaki, na ia fa’ailoa mai, na fa’ato’a tala lana siaki i le itula e 11:00 i le taeao.

 

“Ua iloga mai e le o kea lava tagata i le umi ona tu, pe tu fo’i i le timuga po’o le la vevela, ua le toe kea tagata i le tigaina ae ua manana’o lava e fia maua le avanoa e tala ai a latou siaki Stimulus ina ia fa’aaogaina mo le aso malolo foi i tapenaga mo tuugamau

 

“O le tala moni lava, na tutu atu loa le vasega o leoleo e fa’amalosia le fa’asa, fa’ato’a va’aia loa tagata ua amata ona tala le va o e tutu i le laina, ua sau aga’i i fafo i le pakaga o ta’avale lona umi.”

 

“Fa’afetai i nisi ua mafai ona latou fa’ailoa maia i luga o le facebook ua latou taulimaina siaki stimulus a nisi ua se atu i latou pusa meli. Peita’i e sili ona saogalemu le maua a’ia’i e tagata moni e ona nei siaki a latou siaki pe afai e toe fa’afoi sa’o i le falemeli e latou te toe tu’ua i pusa meli sa’o nei siaki nai lo le taumafai e fa’auia atu e oe i le sui e ona lea siaki, ina ne’i le moni lea sui o le a taua’ao i ai le siaki.”

 

ONO FA’ALETONU FO’I SAPALAI OLOA - FAALETONU VA’A OLOA 

 

Ua fa’ailoa e le va’a oloa o le Fesco Askold, o le va’a le Kamupani Va’a a le Humburg Sud lea e aga’i mai le West Coast i Amerika ma aga’i mai i le Pasefika i Saute, ua i ai se fa’aletonu i lona afi a’o malaga atu aga’i i Kalefonia, lea ua toe fo’i i Honolulu ina ia toe galueaina ai lona afi mo le fa’aauauga o lana malaga.

 

I le taimi nei ua sailia e le Humburg Sud se isi vaa oloa e fa’aauauina le malaga lea ma le sapalai  o lo ua toe fo’i i Hawaii ma avatu ai. Afai e le mafai ona vave faafo’ia lea fa’aletonu i  fela’ua’iga o uta a va’a nei e tujsa fo’i o le masina atoa o le a fa’atuai ai ona oo mai nisi o oka a faleoloa ma kamupani estese sa fa’amoemoe e oo mai ma le malaga a le Fesco Askold.

 

O le malaga toe fo’i a le Feso Askold i Hawaii e to’ai taunuu ia Iuni 6, 2020, ona faato’a iloa fo’i lea o le umi e mafai ai ona taofia iina mo ona lipea fa’ato’a toe fa’aauau ai lana malaga.

 

Peita’i o le isi va’a e taula mai i le tatou Uafu tele i Fagatogo mai Amerika e oo mai ia Me 28, 2020.