Ads by Google Ads by Google

Maua i su’esu’ega US-DOE le fa’atamala Ofisa o Aoga AS


[ata: archive]
ausage@samoanews.com

Ua maua i su’esu’ega a le Matagaluega o Aoga a le malo tele o Amerika (US-DOE) le fa’atamala o le Matagaluega o Aoga a Amerika Samoa (AS-DOE) i le fa’atinoina lea o ona tiute tauave i lalo o le tulafono, mo le tausiaina lelei lea o ni fanau aoga e a’afia i le gasegase o le tino ma le mafaufau, lea o lo o aooga i ni isi o aoga a le malo.

 

O le mae’a ai ona tauaao e le US-DOE o fa’asea mai matua o fanau i le fa’aletonu o le fa’atinoina e le AS-DOE o le latou matafaioi i lalo o le tulafono mo le a’oa’oina atoa ai ma le tausiaina lelei o fanau aoga e a’afia i le gasegase o le tino ma le mafaufau, na manatu ai loa matua o fanau nei e tu’uina atu sa latou tagi i le US-DOE mo se auala latou te su’esu’eina ai lenei mataupu.

 

E pei la ona taua i se fa’aiuga e 88 itulau sa tu’uina mai e le sui o le Ofisa o le US-DOE sa su’esu’eina lenei mataupu la latou fa’aiuga, o lo o taua ai le fa’atamala o le AS-DOE i le fa’atinoina o le latou pito laau e ala i le a’oa’oina o fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau, lea na aooga i le Aoga Tulaga Muamua a Matafao Elementary mo le umi e tasi le vaiaso ao fa’agasolo ai galuega mo le toe fa’afouina o le latou potu aoga.

 

E ui eseese uma tagi sa fa’aulu e matua o fanau e to’afa sa aafia a latou fanau i le fa’atamala o le Ofisa o Aoga a le malo, peita’i e tai foliga tutusa uma lava fa’aiuga na tuuina mai e le US-DOE e tusa ai o a latou suesuega sa faia, e fa’atatau i auala na fa’atamala ai le AS-DOE i le fa’atinoina o lana pito laau e ala i le puipuia lea o aia tatau o fanau e a’afia i manaoga o le tino ma le mafaufau.

 

E pei ona taua i le ripoti a le Ofisa Su’esu’e a le US-DOE sa gafa ma le su’esu’eina o lenei mataupu, susuga Paul Goodwin, o fa’afitauli e pei ona mafua ai tagi a matua e to’afa, na alia’e mai lea i totonu o le tausaga atoa 2013-2014, ina ua le mafai e a latou fanau ona maua a’oa’oga ma le tautua o lo o fautuaina i lalo o tulafono a le Feterale e tatau ona maua e a latou fanau.

 

O fanau aoga e to’afa o lo o taua i le fa’aiuga a le US-DOE sa tuuina mai i le vaiaso nei i se tasi o matua, o lo o fa’aigoaina i latou o “Tamaiti Aoga A, B, C ma le D”, ma o lo o fa’asolosolo mai ai uma i lea ripoti fa’aiuga na mafai ona maua e sui o le US-DOE sa malaga ai mo le fa’atinoina o le su’esu’ega e uiga i lenei mataupu.

 

O le kopi o lenei fa’aiuga sa mafai ona tauaaoina e se tasi o matua, ma ia fa’asoa mai ai loa i le Samoa News le kopi e tusa ai o su’esu’ega na fa’aiuga sa fa’atinoina e le Vaega Suesue a le US-DOE, aemaise ai fo’i o tali sa mafai ona tu’uina atu e le AS-DOE e tusa ai o le latou itu e fa’atatau i tu’uaiga mai matua o fanau aoga sa a’afia.

 

E 4 vaega tetele sa taula’i i ai le su’esu’ega a le Vaega Suesue a le US-DOE na malaga mai mo le su’esu’eina o lenei mataupu, ma o ia vaega e aofia ai tulaga i le ‘amio ma le tautua a faiaoga’, galuega e fesoasoani ai i fanau aoga, gagana ma auala e fesootai atu ai i fanau aoga, faapea ai ma le auala sa fa’atinoina ai e le

 

Mo se fa’ata’ita’i’ga e pei ona taua i le fa’aiuga a le US-DOE, na fa’ailoa e matua o se tasi o fanau aoga o lo o fa’aigoaina i totonu o le ripoti o “Tamaititi Aoga C” i le vaega su’esu’ega e fa’apea, o le potu sa aoga ai lana tama, e le gata e palapala toe tuai, ae o nofoa ma kesi e matua tuai lava, e fou atu ai kesi ma nofoa o lo o fa’aaoga e fanau aoga e le a’afia i latou i manaoga o le tino ma le mafaufau.

 

O lo o taua fo’i i le faaiuga a le US-DOE fa’asaga i le tamaititi aoga o lo o fa’aigoaina o le “Tamaitiiti Aoga A” le fa’atamala o le aoga e fa’aauau a’oa’oga mo lea fanau aoga, ma ua atagia mai ai le le amanaiaina o ona aia tatau e pei ona fautuaina ai i lalo o tulafono a le Feterale le tatau lea ona amanaia ma tausia fa’alelei o ia e faiaoga i soo se aoga e ulufale atu i ai.

 

E ui o fanau aoga uma nei e eseese aoga o lo o aooga ai i latou, peita’i na mafai e sui o le Vaega Suesue sa malaga mai mo le fa’atinoina o le su’esu’ega ona tu’ufa’atasi la latou ripoti e tusa ai o fa’aiuga o le latou suesuega.

 

E pei ona taua i se vaega o le ripoti le fa’atamala o le AS-DOE i le fa’atinoina o lana tautua mo fanau uma nei e to’afa, ona o le mataupu lea na totogi ai e se tasi o matua le $50 i le vaiaso mo le tolu itula mo aoaoga sa ofoina atu mo si ana tama, e aofia ai le a’oa’oina o le amio (behaviour support) aemaise ai o aoaoga fa’a faufautua (counseling services).

 

O lo o taua fo’i i se tasi o vaega o le ripoti le talosagaina e se tasi o matua o le AS-DOE ina ia maua e lana tama le tautua e pei o le a’oa’oina o le gagana atoa ai ma auala o fesootaiga, peita’i e lei mafai e le AS-DOE ona latou sailia mai se faiaoga e i ai le tomai e a’oa’oina ai le tamaititi i tautua e pei ona moomia, ma fa’aaoga ai loa e le faiaoga a lea tamaititi se isi tagata e i ai lona agava’a i auaunaga faapea sa ofo fua atu lona taimi, na te fa’atinoina ai a’oa’oga fa’apitoa mo le tamaititi aoga.

 

Na maya fo’i i su’esu’ega a le Vaega Su’esu’e a le US-DOE le tulaga lea, talu ai e leai se tagata e i ai sona tomai fa’apitoa poo sona laisene e a’oa’o ai tautua faapitoa mo fanau e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau, o le mafua’aga lea na fa’a konekarate mai ai e le AS-DOE se faiaoga mai Hawaii, e malaga mai i kuata ta’itasi mo le fa’atinoina o lenei tautua, peita’i o se tasi o fa’afitauli sa mafai ona maua i lenei su’esu’ega, e le gata e lei fesoasoani lenei tagata na faa konekarate mai i se tasi o tamaititi aoga, ae na te le’i aoaoina fo’i isi faiaoga ina ia latou maua le tomai e fesoasoani ai i fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau.

 

Talu ai le le mafai e le AS-DOE ona ofoina atu nei tautua i le tamaititi aoga lenei, na manatu ai loa ona matua e sili pe a latou malaga e nonofo mau i Amerika, ina ia mafai ai ona fa’aaoga le la tama ma agava’a ai o ia i le tele o penefiti ma tautua o lo o maua e le to’atele o tamaiti e pei fo’i o le la tama.

 

Na maya fo’i i le su’esu’ega a le US-DOE le tulaga lea, i le tausaga aoga e pei ona taua na tula’i mai ai lenei fa’afitauli, e to’atasi le tagata e i ai lona tomai i aoaoga ma tautua faapenei na fa’a faigaluegaina e le Ofisa o Aoga a le malo, ae ina ua fesiligia e le Vaega Suesue lea tagata faigaluega, sa ia taua e fa’apea, e tusa ma le to’a 41 fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau sa mafai ona ia ofoina atu i ai lenei fesoasoani i totonu o Amerika Samoa, ma tula’i mai ai le tele o taimi e fealua’i solo ai i aoga, ma fa’a faigata ai ona fa’atino lana tautua mo nai fanau aoga i le aso e tasi.

 

I le mae’a ai o le suesuega sa faia e le US-DOE, na faai’uina ai loa le fa’atamala o le AS-DOE e fa’atino ona tiute e pei ona fautuaina ai o ia i lalo o le tulafono, mo le ofoina atu lea o tautua mo fanau e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau.