Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

POLOKALAMA FA’ATAUTAIA MO FANAU TUUAGA O A’OGA

 

Ua loma nei le aso e fa’aalia ai e le Pacific Island Foundation a latou siva o taga ese’ese fa’asamoa ua mae’a a’oina i le fanau e amata mai le 5 tausaga se’ia pa’ia le 38 tausaga ua mae’a ulufale ma a’otauina mo lea fa’amoemoe lelei.

 

O se tasi o sui iloga o le laulauatofi a le Pacific Island Foundation, Irene Lake, sa ia fa’ailoa mai, ua mae’a toe talo atu i le vasega o fanau aoga o lo’o avanoa mai le lua vaiaso talu ai, ia o’o ane e lesitala mo nei a’oga siva fa’apitoa.

 

O le to’atele au i ai nei, ua silia i le to’a 60 i latou ma ua a’oa’oina lelei e sui ua fa’akonekarate mai Samoa, o se tasi o le ausiva a Le Tiumasalasala Dance Group, Eterei Maiava Salele ma  Ben Lelevaga, ina ia a’oa’oina le fanau ua latou talia le vala’au ina ia auai i lea ausiva.

 

“O le tu’ufa’atasiga o mea uma ua mae’a a’otauina ai le fanau, i pesega ma siva o taga eseese o le a fa’atinoina lea i le Hall a le Multi Purpose Center a le Kolisi Tu’ufa’atasi . O se aso e tatau ona o mai fa’atasi matua ma aiga e maimoaina taumafaiga a le fanau.”

 

O le tala o lo’o fa’atino e le fanau o le Laumei ma le Malie, ma o le a fa’afiafia ai le ausiva mata’alia ma le matagofie o a latou fo’i taga i lenei vaitau, Le Tiumasalasala. O i latou na e tatalaina le fa’atinoga a le fanau ma toe tapunia fo’i i lea aso, Aukuso 31, 2019.

 

Ua toe lua vaiaso ona mae’a lea aoga siva a le fanau ae faia loa le latou fa’aaliga lea i le aso To’ona’i.

 

MATA’INA ULUA’I FA’AALIGA A LE STEAM - VA CENTER

 

O le ulula’i fa’aaliga a le STEAM na faatautaia i le VA Center i Tafuna ua fa’ailoa mai le matagofie o galuega na fa’atino e fanau talavou e fa’aalia ai lo latou talenia, ma le naunau ina ia fa’alautele lo latou silafia i mataupu fa’asaeanisi, matematika, Atisi ma Inisinia.

 

O galuega na fa’aalia a le fanau sa auai e fa’aalia tatou tomai, ua iloga ai lo latou agavaa ma le talenia i nei fo’i matata eseese ua i ai lo latou naunau e fa’aleleia atili.

 

O mea na fa’aaogaina, na taua’aoina ia i latou e fausia ai le ala o tu’uga ae maise o le fausaga lea o le ta’avale e fa’aaogaina ai le ma’a mo le malosi’aga o le eletise mai le Panele e tasi. O le fausaga o lena ta’avale, e fai lava e i latou o tauva, e fa’aaogaina ai mea ua taua’aoina ia i latou uma ala taito’atasi.

 

O le tama’ita’i o Edna Asalele Noga mai le ASPA a’o le Taitaifono fo’i o le STEAM, sa ia fa’ailoa, “O le fa’aaliga lenei ua mafai ai ona fua fa’atatau le tomai ua i ai fanau talavou i matata nei e fa’amamafa pea ona tau’avea e fanau i a’oa’oga, aua e tele ina sue ai e i latou Tusi pasi fa’apitoa mo avanoa e aoao ai.

 

“Ua iloga o lo’o aluga fa’atasi lava le tomai o i a tatou fanau ma i  tatou o lo’o a’oa’oina i fafo, aua o le tatou aumalaga na masi’i e tauva i le fa’aaliga a le STEAM i fafo, lea ua taliu mai ma le tulaga fitu i lea tauvaga. O i latou na o lo’o aooga i le Pacific Horizon School i Tafuna,” o se saunoaga lea a Noga.

 

“O lo’o ia i tatou lava taleni nei, ae e le’i u’una’ia malosi mai i le amataga, lea ua tatou o gatasi lava fo’i ma fafo i le tauvaga lea a le STEAM, lea e agaga e fa’aosofia lagona o fanau talavou ia tauva atili i fa’aaliga nei e fa’atino ai tomai fa’a-inisinia, matematika, tekonolosi, saeanisi ma le Atisi.”

 

“E le vaivai alo o Amerika Samoa i so’o se mataupu, peita’i o le le una’ia malosi o i tatou e tau’avea mataupu nei e ala ai ona fa’atu’utu’u le soifua o tatou fanau. E tatau ona soifua tausaili i mea faigata ona malamalama gofie ai. Sailiili i uiga o mea e le faigofie ona ola ma gaoioi, o masini na o le lumana’i, po’o le tekonolosi o le vaitau nei ma fa’asolo i le lumana’i,” o le tautalaga lea a Noga e faailoa ai fo’i lona naunau ia to’atele le fanau e tauavea mataupu nei i a’oga maualuluga ma fa’asolo atu i le Kolisi.

 

O pa’aga o lo’o sapalaia le tele o mea e fa’aaogaina mo nei ituaiga o tauvaga, e aofia ai ASPA, ASCC Land Grant, DOE -CTE Division.

 

“O avanoa lava isi mea e le faigofie ai ona tofu maua e fanau uma o le atunu’u auala e fa’aleleia ai latou tomai nei. O le ala fo’i lea ua tapena ai lenei fa’aaliga ina ia faia iinei, e maua ai e fanau uma o le atunu’u o fia auai e fa’atauva i tausaga ta’itasi, ma tapena ai le fanau mo le tauvaga tele e filifili ai sui e malaga i fafo,” o se tala lea a Noga.

 

FA’AMALOSI TINO MO LEOLEO - FALE I TUA O LE TINEIAFI

 

Ua fa’ailoa e Kovana sili, Lolo Moliga, “O le fale lea e mae’a lelei lava i le aso fa’apitoa mo tagata faigaluega a le atunu’u, Aso Faraile 30 Aukuso, 2019. O le fale ua fa’apitoa lea mo fa’amalositino a le vasega o leoleo uma o le tatou atunuu.”

 

“Ua matinoa e mae’a lelei le fale lea i le aso atofaina, peita’i e le’i maua mai uma masini e fa’aaogaina ai ma isi meaafale mo lea fale ina ia atoatoa mo koleniga fa’apitoa a malu o le Malo. E fa’ato’a to’ai mulimuli mai na mea, ae ua i ai le nofoaga fa’apitoa e fa’amautu i ai koleniga ia a leoleo,” o se toe fa’aaliga lea  a le kovana.

 

“Ua matauina, toetoe a leai se leoleo e i lalo mai o le 240 pauna le mamafa, ma ua le faigofie ona fa’atino nisi o tiute ona o lea tulaga. O lea ua fausia fa’apitoa ai lea nofoaga, ia fa’aaogaina tatau e i latou mo koleniga o le tino ia lava le manava e fa’atino ai tiute.”

 

O lea fo’i fale o lo’o fausia lava e le Kamupani Faufale a le Nana’s Construction, o i latou fo’i ia sa fausia le faletele o le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Lautele ma le Faletinei Afi fou ua ma’ea.