POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MOLIA LE TAMA O LE AIGA I LE FAATUPU VEVESI
Ua molia nei le susuga ia Setu Muliau i le moliaga e tasi o le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, o se vaega ‘B’ o solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai se tasi i le falepuipui, i le o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Na mafua ona molia Muliau, ona o se fa’alavelave na tulai mai i totonu o lona aiga i le afioaga o Utusi’a, i le afiafi o le aso 3 o Aperila, 2024.
E tusa ai ma faamaumauga a le malo, o le afiafi o le aso 3 o Aperila, na telefoni atu ai le atalii a Muliau i le Ofisa Leoleo i Fagatogo, e lipotia le faatupu vevesi o lona tua’a i totonu o le latou aiga.
Ina ua taunuu i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faapea ona talatalanoa ma le atalii na valaau mai i le ofisa leoleo ma sa ia faamatalaina le fa’ate’ia o i la’ua ma si ona tina, ina o fai se la talatalanoaga i totonu o le latou potu malolo, ae alu atu lona tama ma palauvale leotele i luma o ia ma lona tina.
Na faamatala foi e le atalii a Muliau, sa amata le inuga pia a lona tama i le 12 i le aoauli i le latou fale, ae na te le iloa po o le a le taimi na faauma ai.
Sa faamatala foi e le atalii seisi faalavelave na tupu i le po luma mai, ina ua alu atu lona tina ma fai atu ia te ia, e manaomia se fesoasoani i le aumaia o lona tama ona ua fa’asuaava foi. Ae ina ua alu atu le atalii e ta’ita’i mai lona tama i le fale, sa palauvale ifo iai le ua molia ma musu e fo’i mai i le fale.
MOLIA SE TAMAITAI SA NOFO MA TOGI FOLIGA O SE ALII I SE IPU SAIMINI VEVELA
I totonu o faamaumauga a leoleo, o lo’o faamaumau ai le moliaina o se tamaitai e 26 tausaga, i le faatupu vevesi i nofoaga faitele, o se moliaga i le vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai se tasi i le o’o atu i le ono (6) masina, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Ua mafua ona molia Aliki, ona o se faalavelave na tulai mai i le taeao o le aso 11 o Aperila, 2024, ina ua valaauina e se tasi ia le ofisa a leoleo i Tafuna, ona o se vevesiga i le va o Aliki ma se alii, i le afioaga o Leone.
O lo’o ua ta’ua i faamaumauga a leoleo, le taunuu o leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma faasino ifo ia se tamai maketi i leisi itu auala o le faleoloa a le Doc’s, o lo’o ta’oto ai se tamaitai ma tagi.
Sa faapea ona taitaiina mai e leoleo lenei tamaitai, o Aliki, lea ua molia i lenei mataupu, i le taavale a leoleo. Ae faatalanoaina le molimau (po o le mafine lea na valaau i le ofisa a leoleo), ma sa faamatalaina e le molimau, na ia lagona le palauvale leotele o se tagata, mai le fale i leisi ituauala o lona fale. Ma sa faamatalaina atu e nisi o molimau ia te ia, le togiina e Aliki o se ‘bowl’ saimini i foliga o le alii, a’o savali ese.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ua molia, sa ia faamatalaina i leoleo e faapea, o le alii lea sa ia asuina saimini i ona foliga, o sana uo tama (Mafa) ae sa ia faaumaina le la faigauo.
FAAMAONIA MOLIAGA O SEMI SAGO
O le aso 11 o Aperila, 2024, na faaiuina ai le faamasinoga o Semi Sago i luma o le faamasinoga maualuga, ma ua faamaonia ai nei ona moliaga e lua, o le umia faasolitulafonoina o vaega o fualaau faasaina, ma se faamoemoega e faatauina atu i isi.
E lua itula na iloiloina ai e vaega Iloilo a le faamasinoga (jury) ia lenei mataupu e faasaga ia Sago, ma o latou faamaonia ai le solia e le ua molia, o le tulafono, ma tapunia ai loa lenei faamasinoga sa faia i aso e fa, lea na amataina mai i le aso 8 o Aperila, 2024.
E tusa ai ma faamaoniga na folasia i luma o le faamasinoga, na fa’aalia ai le o’o atu o leoleo o lo’o mataituina tulaga o fualaau faasaina, ma se ‘search warrant’ e su’esu’eina ai le maota o Sago i le afioaga o Aua, pe ono maua ai ni fualaau faasaina ma au’upega.
Sa maua atu e leoleo Sago o lo’o moe mai i lona potu moe, ae ina ua taumafai e a’apa atu i se mea sa i tafatafa o le faamalama, sa faapea ona lokaina e leoleo ona a’ao, aua lo latou saogalemu.
Na faapea loa ona taitaiina atu se ta’ifau faapitoa (K-9) mo le suesueina o le potu a le ua molia, ma na fa’aalia le initeresi o le ta’ifau i se laulau, lea na maua ai e leoleo ia se pusa o lo’o iai se vaegatupe e $860 ma ni ‘straws’ se fitu, ua mae’a ona tipitipiina, o lo’o faatumulia i se aisa.
O nisi o mea sa maua i totonu o le potu moe a lenei alii, na aofia ai se paipa tioata, o ni nai tamai taga pepa iila ma ni api.
Sa faapea ona su’esu’eina ia aisa sa maua mai i sailiga a leoleo, ma faamaonia ai, o se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.
Ma sa faapea foi ona malaga mai se alii Saienisi mai i Amerika, lea e faigaluega i le DEA, e molimau i lenei faamasinoga.
Ina ua mae’a ona lauina le faaiuga a le faamasinoga, sa faapea loa ona toe tu’uina atu Sago i a’ao o le Masela a le Faamasinoga Maualuga, mo le toe aveina atu o ia i le to’ese i Tafuna.
O le susuga i le sui Loia Sili ia Roy J. D. Hall, Jr. sa tula’i mo le malo.
Ua faatalitali nei Sago mo le lauina o lona faaalaga.
O le faasalaga mamafa mo moliaga uma e lua ia ua faamaonia ai Sago, o le luasefulu (20) tausaga e loka ai i le falepuipui ma se sala tupe e $20,000.