Molia ni alii se to’alua i le faatupu vevesi i le malae o Su’igaula i Utulei


[ata: SN]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Na taofia ma molia ni ali'i se to'alua ina ua mae'a se vevesi na tulai mai i le Malae o Su'igaula i Utulei i le aoauli o le aso 12 o Iuni 2026. 

O le ali'i o Iosefa Iosefo ua molia i le moliaga e tasi o le Fa'atupu Vevesi i Nofoaga Lautele,  o se i le vaega ‘E’ i solitulafono māmā, e mafai ona fa'asala ai i le falepuipui mo le ono masina po o se sala tupe e le sili atu i le $500, po o fa'asalaga uma e lua. Ua molia ai foi ma Falema'i Falema'i, i le moliaga o le Faalavelave a’o taumafai leoleo e ave faapagota se tagata.  O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona fa'asala ai i le falepuipui mo le tasi le tausaga po o se sala tupe, po'o fa'asalaga uma e lua. 

Na taofia uma ali'i e to'alua e aunoa ma se avanoa e tatala ai i tua (bail). E tusa ai ma fa'amaumauga a le Fa'amasinoga, na amata le mataupu i le tusa o le itula e 1:37 i le aoauli, ina ua vala'au se tamaitai i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo mo se fesoasoani.

Na fa’ailoa atu e le tamaitai na valaau i leoleo, le iai o se ali'i onā o lo'o alaga ma fa'aaoga upu masoa i le Malae o Su'igaula i Utulei, i se nofoaga sa tumutumu ai tagata lautele ma fanau laiti.

Na taunu'u leoleo i le nofoaga i ni nai minute mulimuli ane ma fa'afeiloa'i e le tamaitai na lipotia le mataupu, lea na fa'ailoa atu ai le nofoaga sa iai le ua molia.

Sa ta'ua e le tamaitai, sa la nonofo ma lana tama teine e 16 tausaga i totonu o le fale Samoa, ina ua ia vaaia Iosefo o savali atu i se isi fale a'o alaga ma fa'aaoga upu masoa. Sa ia ta'ua fo'i e foliga mai sa matua onā le ua molia.

Na taumafai le tamaitai e fa'atonu Iosefo e taofi lana amio, ona sa iai fanau ma aiga sa malolo i lea nofoaga, peita'i na liliu ane le ua molia ma ‘e’e atu i le tamaitai i ni upu mataga ma ta'u atu e aua ne'i pisia i lana mataupu.

Na ta’ua i le fa'amaumauga e fa'apea, sa faaauau pea ona ‘alaga le ua molia ma fa'alavelave ai i le filemu o tagata sa iai i le paka.

Ina ua mae'a ona talanoa leoleo ma le tamaitai, sa fautuaina o ia e tu'uina atu sana fa'amatalaga tusitusia i le Ofisa o Leoleo.

Na aga'i loa leoleo ma ave fa'apagota Iosefo. A'o faia le siaki mo le saogalemu, na maua ai e leoleo ni apa pia se lua i totonu o ona taga. Sa latou maitauina fo'i le malosi o le manogi o le ‘ava malosi mai lana mānava a'o aveina atu o ia i le ta'avale a leoleo.

E ui i lea, sa finau pea Iosefo e leai sana solitulafono sa faia. Peita'i, a'o taumafai leoleo e tu'u le ua molia i totonu o le ta'avale, na fa'afuase'i ona aga'i atu Falema'i Falema'i ma tu i le va o leoleo ma Iosefo.

Na taua e leoleo e fa'apea sa sii lima o Falema'i ma fai atu i leoleo, e leai se mea na tupu.Na fa'atonuina loa o ia e alu ese ma lapataia e aua ne'i fa'alavelave i le pu'eina fa'aletulafono o le ua molia.  Peita'i, e tusa ai ma le ripoti a leoleo, sa lē usita'i Falema'i ma sa faaauau pea ona faalavelave i le galuega a leoleo.   Sa maitauina fo'i e leoleo, ia le manogi o le ‘ava malosi mai lona  mānava.

Na atili ai ona vevesi le tulaga ina ua tu'ua'ia Falema'i i lona tuleia o se tasi o leoleo ma mafua ai ona sitepu ai agai i tua.  Ae o le taimi lea, o lo’o taumafai isi leoleo e fa'amautu Iosefo i totonu o le ta'avale.

Ina ua taumafai leoleo e pu’eina ia Falemai, sa tete’e mai le na molia.  I le mae’a ai o se tauiviga pu’upu’u a leoleo ma Falemai, na mafai ai loa ona lokaina le na molia.

Na ave uma ali'i e to'alua i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo mo le lesitalaina o moliaga ma mulimuli ane fa'aulu atu i le Falepuipui i Tafuna e fa'atali ai lo la ulua'i tula'i i luma o le Fa'amasinoga Fa'aitumalo.

Na ta'ua i le tautinoga lagolago a leoleo e fa'apea, ona o fa'amatalaga a molimau, sa maua e  leoleo ia ni apa pia ia Iosefo, ma le tu'ua'iga o Falema'i i le faalavelave i leoleo, a’o faatino o latou tiute.

O lo'o fa'aauau pea nei taualumaga o lenei mataupu i luma o le Fa'amasinoga Fa'aitumalo.