Ads by Google Ads by Google

Fiafia Soifua Maloloina fa’aitiitia numera fanau gasolo i falemai

Mai le lua vaiaso ua te’a, sa toatele le faitau aofai o i latou na gasolo i falema’i e faia tui puipuia o le fanau talavou ae maise i latou o lo’o a’o’oga. Peita’i ua fa’ailoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ua fa’aititia nei lava le numera o i latou ua va’aia ua o ane mo nei tui puipuia o le Misela, Mami ma Rubella.

 

O le aofaiga o fanau ua mae’a faia tui nei e 2,102 i latou mai ia Novema 12 seia o’o ia Novema 20. Ua fa’amauina mai lea faitau aofai mai falema’i sa gasolo i ai i latou.

 

O le 1,578 o i latou o fanau a’oga ae o le isi 524 ua makaina lea o i latou ua gasolo atu e faia tui ina ia mafai ona malaga ese atu mai le tatou atunu’u mo Hawaii, Samoa, Fiti, Tonga, NZ ma Ausetalia.

 

Ona o nei fo’i tui o lo’o mautinoa lava e le matagaluega o lo’o fa’amalosia lava ona faia, ae o le taimi nei, ua mafua ona toe vevesi matua e faia nei tui o le fanau, ona ua matauina ua misia tui nei o le fanau.

 

Faaalia e le ali’i Foma’i o Fa’ama’i Pepesi fa’apenei, Dr Aifili John Tufa, “O le fa’ailo ua iloga mai i le faitau aofai o i latou ua gasolo ane e faia tui puipuia o le fanau, o se mea lelei lea aua ua iloga ua mae’a faia tui puipuia o le aotelega e to’atele o le fanau talavou ina ia le toe afaina i le misela.”

 

E tusa la pe ua va’aia le fa’aitiitia o i latou ua o’o ane e faia tui puipuia o le fanau, ae le tapunia ai lea itu o le auaunaga. O le a tatala pea lava faitoto’a se’ia pa’ia le itula e 6:00i le afiafi mo matua e gasolo ane ma fanau e faia tui puipuia o le misela. mami ma le rubella ma e mae’a lelei lava le masina o Novema i lea tautua.

 

Ua faailoa mai fo’i e le’i i ai lava se tasi o le tatou atunu’u nei ua maua i le misela. O le fanau e to’alua lea na maua i le Misela sa malaga mai Samoa, ua mae’a togafitia ma ua te’a i tua i la’ua nei.

 

Ua fa’afetai fa’apitoa mai fo’i le vasega o foma’i ma le fa’auluuluga o le Matagaluega o le Soifua Maloloina ona o le sao o le atunu’u i le tima’iga ma fa’aosofia lagona lelei e matua, ua vave fo’i ona faia tuipuipuia o lea to’atele o fanau. O ituaiga gaoioiga nei e matua fa’afetaia aua e iloga ai, ua tatou galulue fa’atasi e fa’atino galuega lelei ia malu puipuia le soifua ma’ale’ale o le fanauiti ma e fo’i ua talavou, ina ne’i toe maumau ae ua matutua.

 

O le tulaga ua i ai le Misela pipisi i Samoa ua fa’ailoa mai, ua ma’ea fa’amauina e to’a 25 i latou ua maliliu, e toatele ai fanau. Ua fa’ato’a fa’amalosia fo’i i se poloa’iga fa’alaua’itele i le taimi nei, le toe feoa’i ma le femalaga’i o le atunu’u ae le’i siakia o latou tui puipuia o le Misela.

 

Afai fo’i e malaga i Niu SIla ma isi malo e i ai Amerika Samoa, Ausetalia Fiti ma Tonga, e ao ina mua’i faia tui puipuia ma taulimaina fo’i le pepa tui pe afai e fia malaga. Ua fa’apena fo’i ona siakia le vasega o pasese e ulufale atu i Samoa i taimi uma e pei ona fa’amalosia i le tatou nei fo’i atunuu.

 

Ua le gata i le na’o le fanauiti mai le 6 masina se’ia o’o i le 19 tausaga le tamau ina ia faia tui puipuia ae ua o’o lava i le vasega o tina uma e le o ma’itaga ae ua i le va o le 20 tausaga se’ia pa’ia le 35 tausaga e ao ona fa’amalosia le faia o tui nei o le misela.

 

Ua fa’atonuina fo’i le vasega o tina maitaga uma ina ia nofouta aua ne’i toe fa’atasi atu i nofoaga faitele o tumutumu i ai tagata e to’atele ma e le tatau fo’i ona toe faigaluega. Ua faasaina fo’i fanau mai le o’o atu i ni fa’atasiga e to’atele i ai le mamalu o le atunu’u,  ona o le va’ai toto’a lava i le toe pesia mai fo’i o i latou i le misela.