Ads by Google Ads by Google

Fesiligia Faipule pisinisi o lo o talia fa’asolitulafono pepa Food Stamps


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

O le vaiaso na te’a nei na fesiligia ai e afioga i Faipule o le Maota o Sui le Fa’atonusili o le Matagaluega o Auaunaga ma Tautua Lautele, fa’asaga i ripoti i ni isi o Faleoloa o loo latou talia fa’asolitulafono pepa Food Stamps e aunoa ma ni laisene.

 

O le Fa’atonusili o le Matagaluega o Auaunaga ma Tautua Lautele ia Muavaefaatasi J. Suisala ma lona sui lagolago na auai i le iloiloga, sa ta’ita’ia e le afioga i le Faipule ia Titiali’i Kitara Vaiau o le ta’ita’i komiti.

 

Saunoa le faipule ia Faimealelei Anthony Allen e fa’apea, o ripoti ua oo atu i lona Ofisa, e i ai Faleoloa e pulea e tagata Asia o lo o latou taliaina pepa taumafa o le Food Stamps, ae le o i ai ni a latou laisene e mafai ai ona fa’atinoina lea auauna. I lona talitonuga, o se gaioiga solitulafono tele lenei gaioiga.

 

O le isi mataupu na fesiligia e Faimealelei, o le umi e fa’atali ai le Faleoloa ua fa’amaonia lona soli o le tulafono i le taimi latou te tauaao ai le tusi faailo mai le Matagaluega e fa’ailoa atu ai le lapataia o le Faleoloa mai le solitulafono ua faia.

 

Na faailoa e Faimealelei e fa’apea, e tusa ai o se ripoti ua tauaao e lona Ofisa, e masina atoa e fa’atali ai le Faleoloa i le taimi e tau aao atu ai le tusi lapata’i, talu mai le taimi na fa’amaonia ai le soli o le tulafono.

 

I lona talitonuga, ua umi tele le masina e fa’atalitali mai ai le Faleoloa i le tusi e fa’ailoa atu ai le soli o le tulafono, e ala i le le tausisia lea o ta’iala mo le taliaina o pepa Food Stamps.

 

Sa fia malamalama fo’i Faimealelei, pe o i ai ni Faleoloa ua fa’amaonia lo latou soli o le tulafono, ae pe i ai fo’i ni aiaiga a le Matagaluega e faia ina ia taofia ai le toe tula’i mai o lenei fa’afitauli i le lumana’i.

 

Saunoa Muavaefa’atasi e fa’apea, e i ai Faleoloa ua fa’amaonia lo latou soli o le tulafono e ala i le talia o Food Stamps ae leai ni laisene e fa’ataga ai ona latou fa’atinoina lea auaunaga. O Faleoloa uma la ua fa’amaonia lo latou faia o lea solitulafono, ua mae’a ona fautuaina i latou ina ia taofia loa le gaioiga o lo o faia.

 

O le taimi e tauaao ai e le Matagaluega ripoti e tusa ai o Faleoloa nei, e galulue ai loa le aufaigaluega e saili fa’amaoniga o nei ripoti, e pei o le faia lea o ni fa’atauga faapitoa (compliance buy) ina ia fa’amaonia ai o lo o soli e le Faleoloa le tulafono.

 

A fa’amaonia loa mai le fa’atau sa faia o loo soli le tulafono, ona faia loa lea o le isi la’asaga e fautuaina ai le Faleoloa ua sala i le auala e tatau ona uia muamua.

 

O ni isi fo’i o ripoti e tau aao e le Matagaluega e pei ona saunoa Muavaefa’atasi, o le fa’afesuia’i lea e ni isi o Faleoloa o Food Stamps ma tupe, o se gaioiga e matua fa’asaina i lalo o le tulafono.

 

“O le taimi nei, ua mae’a ona matou tauaaoina ripoti e fa’atatau i le fa’afitauli lea, ma o lo o fa’agasolo pea i ai suesuega ina ia mafai ai ona maua ni fa’amaoniga. Soo se taimi lava matou te faamaonia ai ua soli e se Faleoloa le tulafono, e amata ai loa ona galulue le aufaigaluega i le uia o tulaga uma ina ia mafai ai ona foia lenei fa’afitauli,” o le saunoaga lea a Muavaefa’atasi.

 

O isi ripoti ua maua e le Matagaluega e pei ona faailoa e Muavaefa’atasi i le Komiti, o pepa taumafa o Food Stamps o lo o talia e Faleoloa e leai ni laisene, latou te ave i Faleoloa tetele e fa’aauala atu ai le toe fa’afo’i o pepa taumafai nei ina ia maua ai le tupe mai le polokalame.

 

“O tulaga uma nei e suesueina e le aufaigaluega, ma ua i ai fo’i metotia e fa’aaoga e le aufaigaluega e saili ai pe faamaonia o lo o i ai pepa taumafa mai isi Faleoloa o lo o toe faafo’i atu e Faleoloa tetele.”

 

O auala e fa’aaoga e pei ona fa’ailoa e le ali’i Fa’atonusili, afai e saili atu i faamaumauga a le matagaluega ua fai si maualuga o le aofa’i o pepa Food Stamps ua toe fa’afo’i atu e se Faleoloa tele, ona suesue lea ma fesiligia le Pulesili pe aisea ua oso maualuga ai i luga le aofa’i o latou pepa taumafa mai le Food Stamps i le isi masina, ae o le isi masina ua pau maualalo.

 

Saunoa le Sui Fofoga Fetalai ia Fetu Fetui Jr, o le auala e tatau ona faia e le Matagaluega, o le faia lea o ni aoaoga e a’otauina ai Pule o Faleoloa poo lana aufaigaluega ina ia latou iloa auala e usitaia ai le tulafono atoa ai ma le fai o le mea amiotonu, nai lo le taumafai e uia auala le manuia ae soli ai ma le tulafono.

 

“E tatau fo’i ona silafia e Pule o Faleoloa nei, o le polokalame lenei o lo o faatupe mai i tupe a le malo tele feterale, lona uiga afai e i ai le taimi e soli ai le tulafono, pe le usitaia fo’i auala e fa’aaoga tatau ai tupe o le polokalame, e ono avea lea ma itu e a’afia ai i lalo o le tulafono, ma e o no motusia ai ma vaega tupe o le poloakalame,” o le saunoaga lea a Fetui.

 

Na teena fo’i e Fetuo le saunoaga a Muavaefa’atasi, e tusa ma le masina le umi e fa’amaonia ai ua soli e le Faleoloa le tulafono, ma le taimi e tu’uina atu ai le tusi lapata’i i le Pulesili o le Faleoloa.

 

“I lo’u lava taofi, o le taimi lava e fa’amaonia ai ua soli le tulafono, o le taimi fo’i lea e tatau ai ona tuuina atu ai loa ma le tusi lapata’i i le Faleoloa ina ia taofia ai le fa’aauau pea o lenei gaioiga,” o le saunoaga lea a Fetu.

 

E ese mai i le mataupu sa talanoaina i le iloiloga, na fa’aaoga e le Faatonusili le avanoa na maua ma afioga i Faipule e fa’alauiloa ai le toe fa’aauaina o le auaunaga sa faia muamua e le Matagaluega, e ala i le fa’aavanoa o se vaega o le tupe o lo o maua i Food Stamps e fa’atau ai taumafa mo le soifua maloloina mo le mamalu o le atunu’u.

 

Mo se fa’ata’ita’iga e pei ona saunoa Muavaefa’atasi, o le masina fou o Aperila lea ua fuafua e le Matagaluega e toe amata ai le latou auaunaga lea, e ala i le fa’aavanoa o le 20% o le Food Stamps e fa’atau ai taumafa e gaosia lava i Samoa (local food), ae o le 70% e fa’aalu i soo se taumafa lava e filifili ai le tagata.

 

O lea taumafaiga e pei ona saunoa Muavaefa’atasi, o se faiga paaga ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina ina ia taofia le fa’atupulaia o tagata e a’afia i gasegase le pipisi i totonu o le atunu’u.