Ads by Google Ads by Google

Falepuipui le Folasa Galea’i mo le 20 masina


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

E 20 masina lea ua fa’asala ai e le Fa’amasinoga Maualua le ali’i Folasa Galea’i e taofia ai i le toese i Tafuna, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ta’usala ai o ia e se vaega iloilo iuga, ina ua taia i lana ta’avale se Tama i luga o le alatele i Fagaalu i le 2 tausaga talu ai ma maliu ai o ia.

 

E ui o lea ua fa’asala Galea’i i le Falepuipui, ae ua i ai fo’i tuutuuga faapitoa ua tuuina atu e le afioga i le ali’i Fa’amasino Sili ia Michael Kruse mo ia, e pei o le mafai lea ona tatala i tua e faigaluega, pe afai ae fa’ataga e lePule o le Falepuipui.

 

Na ta’usala e se vaega iloilo iuga ia Galea’i i le masina ia Mati 2019 i le moliaga mamafa o le ave ta’avale ua mafua ai ona oo le maliu i se isi tagata.

 

O le ali’i loia fautua lagolago ia Rob McNeill na tula’i mo Galea’i, ae o le alii loia sili lagolago ia Doug Lowe na tula’i mo le malo.

 

A o le i tuuina atu le fa’asalaga a le fa’amasinoga i le vaiaso nei, na muamua maua le avanoa o Galea’i ma lana loia e talosaga ai i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga mama mo le ua ta’usala.

 

E to’alua molimau na valaau e le itu a Galea’i. O ia molimau e aofia ai le Tama’ita’i Faipule mai le itumalo o Fofo, Andra Samoa ma le Ta’ita’i o le Vaega o loo galue ai Galea’i i le Pulega o le Eletise ma le Suavai a Amerika Samoa (ASPA) i le Generator Division, susuga Sisifo Lauvao Jr.

 

Na taua e le tama’ita’i Faipule i lana molimau e fa’apea, o Galea’i, o se tasi o fanau na tupu a’e lava i totonu o lona aiga. O ia o se tamaititi e le misi i mafutaga ma faatasiga a le aiga, na oo lava fo’i i le taimi na tula’i mai ai le fa’alavelave ina ua maliu lona tama, sa ia maitauina ai le tula’i mai o Galea’i e fesoasoani i lona Tina i le tausiga o nai ona tei laiti.

 

I se tasi o aso e pei ona taua e le tama’ita’i faipule, na talanoa atu ai Galea’i ia te ia fai mai, ma’imau pe ana mafai ona toe liliu le taimi, semanu e toe vaavaai i lana gaioiga sa faia i le aso na tulai mai ai le fa’alavelave, ma mafai ai ona ia fa’asaoina le ola o le Tama ua maliu.

 

Na taua e Lauvao i lana molimau e fa’apea, o Galea’i, o se tasi o tagata faigaluega e mata’utia le sogasoga toe faamaoni i le galuega. Mai le to’a 30 o tagata na faa faigaluega ma koleni e le ASPA i auala e faatautaia ai afi o lo o maua mai ai le eletise, o Galea’i le tagata e lona 3 ia i latou uma nei i le mata’alia ma le lelei i le fa’atinoina o galuega.

 

Ina ua maua  le avanoa o Galea’i mai le fa’amasinoga, sa ia fa’atoese i le toalua o le Tama ua maliu, lea fo’i sa i ai i totonu o le potu fa’amasino.

 

Na faailoa i ai e Galea’i lona lagona mafatia ona o le gaioiga sa ia faia, lea ua mafua ai ona oo le oti i le Tama o le aiga. Sa ia faailoa atili i le Tina e fa’apea, o le fa’alavelave na tula’i mai, na te lei fuafuaina.

 

Na talosaga le loia a Galea’i ia McNeill i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga mama. Na faailoa e McNeill, ua mae’a ona fa’atino e le aiga o Galea’i le ifoga, ma ua talia aloaia fo’i e le aiga o le Tama na maliu. Sa tuuina atu fo’i e le aiga a Galea’i tupe e fesoasoani ai i le Lau’ava o le Tama ua maliu.

 

Na taua atili e McNeill e fa’apea, mai le silia i le 30 tausaga talu ona avea o ia ma loia fautua, o se taimi muamua lenei ua ia molimauina ai le to’atele o ni tagata o le aiga o le ua molia ua lolofi atu e faailoa lo latou lagolago.

 

Na matua faatumulia totonu o le potu faamasino i aiga ma uo e lagolago ma tapua’i le faaiuga o le fa’amasinoga a Galea’i.

 

E ui na lagolagoina e le loia a le malo le tatau lea ona tuuina atu se faasalaga faanofovaavaaia mo Galea’i, peita’i na manatu o ia e tatau ona aofia ai i le fa’asalaga faanofovaavaaia se taimi faa falepuipui e tuli e Galea’i i le toese.

 

Talu ona mae’a le fa’alavelave, na taua e Lowe le tele o le suiga ua i ai le aiga o le Tama ua maliu. E le o toe maua e le Tina ma le fanau le fiafia e pei ona sa i ai muamua, ina ua motusia le mafutaga ma le sa pele i o latou loto.

 

Na faailoa e Lowe i le fa’amasinoga e fa’apea, ua mae’a ona la talanoa ma le to’alua o le Tama ua maliu, o lo o manao o ia ina ia tuuina atu se fa’asalaga fa’a falepuipui mo Galea’i.

 

A o le i tuuina mai le faaiuga a le fa’amasinoga, na fa’aalu e le afioga i le ali’i Fa’amasino sili taimi umi e toe talanoa ai i mau fa’amaonia o le fa’alavelave sa tula’i mai.

 

Saunoa Kruse e fa’apea, o se mataupu e sili ona matuia lenei mataupu, ina ua alu saosaoa le ta’avale a Galea’i ma taia ai le Tama sa tu i tafatafa o le auala ma maliu ai o ia.

 

Ae o le itu e sili ai ona laki, ana le vave le gaioi a Galea’i i le toe mimilo ese ina o lana ta’avale, se manu e fetoai lana ta’avale ma le ta’avale a le Tama sa ia so’aina, lea sa i ai i totonu lona to’alua ma lana fanau laiti e to’alua.

 

Saunoa Kruse e fa’apea, e tusa ai o le molimau a le to’alua o le Tama ua maliu sa tuuina atu i luma o le vaega iloilo iuga, sa ia faamatalaina ai le mata’utia o le vaaiga sa ia iloa i le taimi na tula’i mai ai le fa’alavelave. Sa ia faatusa le alu atu o le ta’avale a le ua molia, e pei lava o loo lele atu i le latou ta’avale, ae o le alofa o le Atua na le mafai ai ona aafia o ia ma si ana fanau laiti.

 

Saunoa fo’i Kruse e fa’apea, o lo o faigata i le fa’amasinoga ona faavasega le molimau a Galea’i e tusa ai o le fa’alavelave sa tula’i mai. E pei ona taua e Galea’i i lana molimau, o ia e lei moe ae sa lagona lona vaivai.

 

Sa ia taua fo’i e fa’apea, na pau le itu sa ia manatuaina, o le taimi na pasi ai e lana ta’avale le magatolu o lo o i Faga’alu, lea e aga’i atu ai i le isi auala i le Falema’i. O le isi lea vaaiga na ia manatua, o le taimi na taia ai lana ta’avale i le pa ma’a a le Aoga i Faga’alu.

 

Saunoa Kruse e fa’apea, ana faapea e moni lea fa’amatalaga, atonu e tifa le ta’avale a Galea’i i le sami i le taimi na ia laasia ai le pioga o loo sosoo ma le magatolu i Faga’alu, peita’i, sa fa’aauau lava lana ta’avale seia oo i le taimi na ia taia ai le Tama sa tu i luma o lana ta’avale i tafatafa o le auala, ma lelea atu ai o ia i le isi itu o le auala.

 

E 5 tausaga na manatu le fa’amasinoga e fa’asala ai Galea’i i le toese i Tafuna, atoa ai ma le salatupe e $5,000. Ua faamalumalu le tuliina o le faasalaga faa falepuipui, ae ua faanofovaavaaia ai Galea’i mo le 5 tausaga i lalo o tuutuuga e ao ona ia usita’i i ai.

 

O ni isi o ia tuutuuga e aofia ai le tuli e Galea’i o masina e 20 i le toese e aunoa ma le tatalaina i tua. Ae afai e talia e le Pule o le Falepuipui, o le a mafai ona tatala Galea’i i tua e alu e faigaluega, mai le itula e 6:00 i le taeao e oo atu i le itula e 6:00 i le afiafi, aso Gafua e oo atu i le aso Faraile i vaiaso ta’itasi.