Ads by Google Ads by Google

Tele pea foa’i tupe o loo maua e le ASNOC

E ui ua tapunia aloaia le sailiga tupe sa fa’atautaia e le Komiti Fa’afoe o Ta’aloga a le Olimipeka i Amerika Samoa (ASNOC) mo le auina atu o au ta’aalo a le atunu’u i Ta’aloga a le Pasefika i Papua Niu Kini i le masina fou, lea sa fa’atautaia i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a nei, peita’i na fa’amaonia mai e le Failautusi Aoao a le ASNOC le fa’aauau pea lea ona latou tauaaoina ni isi o foa’i tupe mai le atunu’u ma pisinisi tua.

 

Ao lei tuuvaa ese atu le ulua’i vaega o le au malaga a Amerika Samoa mo Papua i le aso ananafi, na taua e Billy Young i le Samoa News e fa’apea, o loo latou tauaaoina pea fesoasoani mai le atunu’u i le taimi nei.

 

“E lata i le $8,000 le vaega tupe lea ua mafai ona matou maua mai i pisinisi tua ma tagatanu’u o le atunu’u, talu ona tapunia le sailiga tupe sa faia i le vaiaso na te’a nei,” o le saunoaga lea a Young i le Samoa News.

 

“E pei ona silafia e le atunu’u, e lei taliaina e le ASNOC, o Asosi o Ta’aloga eseese i le atunu’u, faapea ai ofisa a le malo sa galulue i le tuu faatasia o lenei sailiga tupe ni foa’i e ofo mai i luga o le telefoni, ona o le manatu i avea ma fa’afitauli i au ta’aalo i le tau tulituliina o tagatanu’u ma pisinisi sa latou ofoina mai ia foa’i tupe, peita’i o le taimi nei, o lo o fa’aauau pea ona fesootai mai le atunuu iinei faapea ai uo ma aiga i atunuu i fafo, mo le fa’aooina mai o a latou foa’i tupe,” o le saunoaga lea a Young.

 

Ina ua fa’atoa mae’a le sailiga tupe sa faia i le faaiuga o le vaiaso na te’a nei, e silia laititi lava i le $22,000 le tupe sa mafai ona foa’i e le atunu’u, ae talu mai le aso ananafi e pei ona saunoa Young, ua toeititi lava atoa le $30,000 o le tupe ua i ai, ina ua fa’aopoopo mai isi foa’i mai le atunu’u.

 

“E lua isi pisinisi sa latou foa’i mai le ta’i $1,000 mo le au ta’aalo, ae o isi tagata na fa’atoa tauaao mai a latou foa’i ina ua fa’atoa maua a latou tupe i le vaiaso lenei, e ui sa latou silafiaina lava le aso o le sailiga tupe, ae sa fa’atali se’i maua ni tupe e foa’i mai mo au ta’aalo,” o le saunoaga lea a Young.

 

Na fesiligia e le Samoa News le susuga a Young poo ai ituaiga tagata ia fa’atoa maua mai a latou foa’i, ae na saunoa Young, o le to’atele lava o i latou ia ua foa’i mai, o tagatanu’u lautele atoa ai ma tagata faipisinisi e lei maua le avanoa e foa’i ai.

 

“O le to’atele lava o i latou sa foa’i i le taimio le sailiga tupe, o uo ma aiga o au ta’aalo faatasi ai fo’i ma ta’ita’i o le atunu’u faapea ai pisinisi ma ni isi o le atunu’u lautele, peita’i o lea fa’atoa maua mai foa’i ma le to’atele o le lautele o le atunu’u, ma le fa’amoemoe o le a fa’aauau pea ona latou tauaaoina foa’i mai le atunu’u,” o le isi lea saunoaga a Young.

 

E eseese uma lava feau sa tusia e le atunuu i le taimi na tauaao ai a latou foa’i e pei ona fa’ailoa mai e Young i le Samoa.

 

O le isi foa’i mai se aiga i Hawaii, sa momoli fa’atasi mai le latou foa’i e $200 ma le faaupuga, “ia fesoasoani lenei tupe i le au siisii mo le aumaia o pine auro mo Amerika Samoa,” ae o le isi pisinisi i le atunuu sa latou tusia i se feau faamalosi faatasi ai ma le latou foa’i e $1,000 e fa’apea, “$1,000 mo pine auro e 10.”

 

E lua isi foa’i na tauaao e le ASNOC i le po sa fa’atautaia ai le sauniga lotu faamavae mo le au ta’aalo i le malumalu o le Ekalesia Katoliko i le Fatuoaiga i Tafuna, lea na foa’i ai e ni ulugali’i se lua se foa’i tupe fa’atasi ai ma se feau fa’amalosi, “ia avea le tupe fa’atauva’a e fa’ailoa atu ai i au ta’aalo, o loo tapuaia lo outou alofaiva i le atunu’u atoa.”

 

E ui e lei auai le afioga i le Lutena Kovana i le sauniga lotu fa’amavae mo au ta’aalo, peita’i i sana feau fa’amanuia sa tauaaoina e le Samoa News ananafi, sa ia taua ai lona talitonuga atoatoa e mafai e Amerika Samoa ona finau malosi i ta’aloga a le Pasefika i Papua.

 

“Ou te tatalo ina ia i’u ma le manuia le alofaiva a tama fanau a le atunuu i taaloga a le Pasefika,” o se vaega lea o le saunoaga a le afioga a Lemanu Peleti Sialega Mauga.

 

Saunoa atili Lemanu e faapea, o le fai ma sui o se atunuu i ni taaloga fa’avaomalo, e le o se matafaioi e faigofie ona fa’atino, ae mafai ona faigofie pe afai sa fa’amaoni le tagata taalo i ana tapenaga mai le tele o aso ua mavae.

 

“Amerika Samoa, fa’afetai mo lau lagolago i soo se vaega o lenei fa’amoemoe, o lea ua sauni au tama fanau e tausinio i taaloga a le Pasefika, latou te manaomia la outou tatalo ma lau tapuaiga le leoa, ina ia manuia ai lo latou alofaiva i soo se ta’aloga i le masina fou,” o le saunoaga lea a Lemanu, atoa ai ma lana saunoaga fa’ai’u, “ua ou talitonu ua sauni atoatoa au ta’aalo uma mo ta’aloga a le Pasefika.