Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

TOATELE MALO FAAALOALOGIA O LE 50 TAUSAGA O LE TUTOATASI O SAMOA

Na faalauiloa ananafi e se tasi o taitaifono o le komiti o le tutoatasi, le afioga Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua, ia le ata o le polokalama o le faamanatuina o le 50 tausaga o le malo tutoatasi o Samoa.

O malo faaaloalogia ua valaaulia e aofia ai le tupu o Toga, Siaosi Tupou V, o le sui aloaia o le tupu tamaitai o Peretania I Niu Sila, Governor General Sir Jerry Mateparae, Kovana Sili o Amerika Samoa, Togiola Tulafono ma le Ulu o Toelau, le susuga Keli Hiano Kalolo.

Na faamaonia foi e le afioga Tolofuaivalelei e faapea, e toalima palemia mai atunuu eseese o le a auai I ia faafiafiaga ae na te le I faalauiloaina mai o latou suafa. Na saunoa foi le taitaifono, ua maea ona auina atu ni valaaulia I le malo Amerika ma Malo Aufaatasi ma o lo o talia po o ai o le a avea ma o la sui. Fai mai a ia, o le a faamautu ia malo faaaloalogia I potu faapitoa I le faletalimalo o Aggie Grey’s Hotel ma le Tanoa Tusitala Hotel ma o le toatele o ia malo faaaloalogia o le a I ai I Samoa mo aso e tolu. E ono aso o lo o fuafua e faagasolo ai faafiafiaga o le 50 tausaga o le malo tutoatasi o Samoa ma e amata I le aso Tofi, aso 31 o Me.

MALIU TAIANA PILITATI INA UA TAFEA I LE VAITAFE O LE VAISIGANO

Ua faamaonia le suafa o le teineititi e 18 tausaga lea na maliu I le faalavelave na tulai mai I le afiafi o le aso Tofi ina ua pa faafuasei le vaitafe o le Vaisigano ma malemo ai o ia.

O lea teineititi o Taiana Pilitati ma sa malaga mai o ia ma lona tina ma ona uso e toafa mai Niu Sila I le talagateu o lona aunty na maliu I le tausaga ua mavae. Na lipotia mai e faapea, sa auau o ia ma isi sui e toalima o lona aiga I le Loto Samasoni lea e masani ona fai ai taelega, ae faafuasei ona pa mai le vaitafe ma tafefea ai I latou. Na faaalia, e toaono isi tagata sa mafai ona faasaoina ae na o Taiana sa le mafai ona laveaia ma e maua o ia ua maliu. Sa auina atu I latou e toaono na laveaia I le falemai mo togafitiga ma sa toe tea I tua I lea lava afiafi.

O se tamaititi sa nofonofo I talaane o le vaitafe sa ia mauaina le tino maliu o Taiana o tafeafea ane ma na ia faaalia, faapea lava ia o se pepe mea taalo. Peitai ina ua ia latalata atu I ai, sa ia vaaia ai loa o se tagata ma sa ia valaau atu I se isi alii sa latalata ane, ma la tosoina ai loa o ia I fafo, ae ua maliu lava o ia. Na faaalia le agaga faanoanoa o le uncle o lea teineititi ma na ia taua le fiafia o Taiana ona o le taimi muamua lea ua oo mai ai I Samoa. Ua lapataia nei le mamalu o le atunuu ina ia faaeteete pe a ‘au’au I lea vaitafe ona e ui e lagi lelei nisi aso, ae o lo o timuga luga o mauga lea o lo o I ai le mata o le vai, ma o le mafuaaga lea e pa faafuasei ai le vaitafe.

TAUMAFAI SE TINA E TOGI TUPE SE ALII FAAMASINO

Ua lipotia mai e le matagaluega o leoleo ma falepuipui lo latou tau sailia o se tina sa oo atu I le maota o se tasi o alii faamasino o le faamasinoga faaitumalo, le afioga Faamasino Vaepule Alo Vaemoa Vaai, ma ia taumafai e togi tupe le alii faamasino.

O lenei mataupu na lipotia mai e faapea na tulai mai I le vaiaso na tea nei, ma sa logoina e leoleo e le alii faamasino ina ia sailia lea tina. Na faaalia e le afioga Vaepule, sa oo atu lea tina I lona maota ma ni taumafa ma sa ia fesiligia ai o ia e uiga I sana mataupu I luma o le faamasinoga. Na faaalia e le sui sooupu o le matagaluega o leoleo ma falepuipui, le afioga Leaupepe Fatu Pula e faapea, o lo o tau sailia nei lea tina I le taimi nei. Na saunoa Leaupepe, o mataupu faapenei o le taumafai e togi tupe pe faaaoga ni auala alatua e tosina ai le le faia o le faaiuga tatau I le faasalaina o se e faia se solitulafono, o lo o aiaia mai I lalo o le tulafono.

Afai ae faamaonia, e mafai ona nofosala ai se tasi I le falepuipui I le umi e oo atu I le 12 masina. Ua lapataia e le ofisa o leoleo faapea le alii faamasino na aafia le atunuu lautele, I le matuia o lenei solitulafono.

FUAFUAGA E TOTO LE ULU I AFERIKA E FAASAO AI TAGATA FIA AAI

Ua ono mafai nei e le laau o le ulu ona faasaoina soifua o le faitau miliona o tagata I le konetineta o Aferika o lo o matelaina I le fia aai I tausaga o I luma. I lipoti mai Ghana I Aferika, na taua ai le amataina totoina o ulu Samoa I le tausaga na tea nei, e tauala I se faiga faapaaga a le faalapotopotoga o lo o tu malosi e saili taumafa I Ghana, ma le faalapotopotoga o taumafa e I ai le ulu a le malo Amerika.

E oo atu I le afe laau o le ulu pe tai 300 milimita le uumi na auina atu I lea atunuu mai se nofoaga sa faato’a ai I Frankfurt I Siamani. Na saunoa le palemia o Samoa, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o le tatou sao lea mo le laveaia o nai tagata o lo o fia aai ma fia feinu I Aferika, ma o se tulaga lelei tele. I Ghana I Aferika, sa I ai le taumafa o le ulu I tausaga e tele ua tuanai mai Tahiti, sa auina atu e le au misionare I le vaitaimi o le 1840. Na faaalia, o le ulu o le maafala ma le ulu Fiti ua iloa I suesuega e fua tele I lea atunuu ma o le lasi le taumafa e maua e ia tagata ma faaititia ai I latou e maliliu I le matelaina I le fia aai.

O le uluai taimi lenei ua toe ofi atu ai le taumafa o le ulu I totonu o Aferika I sisifo talu mai le vaitau o le au misionare. Ua maua foi I suesuega faasaienisi lata mai nei e faapea, o Samoa o se nofoaga tutotonu e mafai ona totoina ai le oo atu I le 60 ituaiga o ulu eseese I le lalolagi, o se vaaiga e le tau faailoaina ona o le tele o le ituaiga ulu o lo o ola nei I Samoa.

FALEPUIPUI I LE GAOI E TOTOGI AI LE PASESE A LANA UO TAMA I NIU SILA

Ua faasalaina nei e le faamasinoga maualuga se tamaitai ina ua faamaonia lona moliaga o le gaoi ao avea ma tagata faigaluega.

O ia lea o Tuugatiti Divina Sosa mai Papa, Sataua ma Vailele. na faaalia I faamaumauga a le faamasinoga e faapea, o le aso 13 o Fepuari o le tausaga nei, na toesea faagaoi ai e lea tamaitai se tinoitupe e tusa ma le $2,255.00 mai totonu o kapeneta o le ofisa sa faigaluega ai. Sa faaaoga e lea tamaitai se tamai agaese e tatala ai le kapeneta sa ia aveesea mai ai le tupe.

Na vave ioe lea tamaitai I moliaga faasaga ia te ia. Ina ua suesueina o ia I le faamasinoga, sa ia faaalia ai e faapea, e $2,108 le tupe sa ia faaaogaina mai le tinoitupe e $2,255 sa ia gaoia, e totogi ai pasese o lana uo tama ma le tina o lana uo tama e malaga atu ai I Niu Sila. Na tautino e lea tamaitai ma le maligi o ona loimata lona salamo I le mea ua tupu ma ua ia tautino foi na te le toe faia lea solitulafono. Na talia e le faamasinoga le talosaga a lea tamaitai mo se faasalaga mama ona ua uma ona toe totogi le tupe sa ia aveesea, ma sa faapea ona toe tuutuu ai I lalo mai le 12 masina I le ono masina le umi e nofosala ai I le toese.

MALIU SE TEINEITITI MASALOMIA NA FAAOOLIMA I AI SE FAIAOGA

O lo o suesueina nei e leoleo le maliu o se teineititi e valu tausaga le matua mai le afioaga o Vaie’e. Na faaalia e leoleo, o lo o talia nei le taunuu mai o se fomai suesue mai Niu Sila e faatino se taotoga faapitoa I le tino maliu. Peitai o lo o faaauau pea a latou suesuega I tuuaiga o le faaoolima faasaga I se faiaoga o le aoga sa aoga ai lea teineititi.

O le aso Faraile o le vaiaso na tea nei, sa auina ane ai lea teineititi I le maota gasegase, ae maliu I le aso na sosoo ai. Na faaalia e le tama o lenei teineititi, le susuga Aoomalo Fuimaono, le agaga faanoanoa ua oo atu ia te ia ma lo latou aiga. Peitai, ua latou tuu atu lenei mataupu I leoleo, atoa ai ma le matagaluega o le soifua maloloina mo le suesueina.

TOFIA FRED AMOA E AVEA MA OFISA SILI O LE IUNI LAKAPI A SAMOA

I le maea ai o faatalatalanoaga sa faia mo le avanoa o le ofisa sili o le Iuni Lakapi a Samoa, ua faailoa aloaia mai e le iuni le filifilia ai o le susuga Fred Amoa e avea ma ofisa sili o le iuni lakapi a le atunuu. O le susuga Fred Amoa o se alii loia o lo o galue nei I Niu Sila. Sa muai galue o ia I Samoa nei I le ofisa o le loia sili ae le I tuua e ia le atunuu mo se avanoa faaloia I le faalapotopotoga o mataupu tau faigafaiva a le Pasefika I le Atu Solomona. Ua suitulaga nei o ia I le susuga ia Su’a Peter Schuster lea sa ia tauaveaina lea tofiga mo le lima tausaga ua mavae.

O le susuga Su’a Peter Schuster e pei ona silafia, o se tamalii ua iloga lona sao I le tau atinaeina o le taaloga o le lakapi I Samoa ma e manatua pea o ia I le vaitaimi na avea ai o ia ma faiaoga o le Manu Samoa I le taamilosaga o le ipu o le lalolagi I le 1991 ma le 1995, o ni tausaga na matua iloga ai le taumafai a le Manu Samoa I lea faaagatama faavaomalo. Na o le susuga Fred Amoa sa tusi talosaga mai mo lea avanoa mai fafo, mai ia I latou sa faatalanoaina e tofa alii ae toatolu tamaitai.