Iloiloina e le komiti o le Saogalemu Lautele a le Senate ia faafitauli lotoifale a le Ofisa Tineimu


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Sa iloiloina e le Komiti o le Saogalemu Lautele a le Senate, i le aso Lulu o le vaiaso ua tuanai, ia le tali atu o le Vaega Tineimu, i mu sa a’afia ai maota ma laoa, i le masina o Iulai.

Sa fa’aalia e le Afioga i le Senatoa, Magalei Logovi’i, ua ta’ua i ripoti e faapea, o le tele o taimi na tupu ai nei faalavelave, e taunu’u atu taavale tineimu, ua mae’a ona fa’atafuina fale o aiga.  E le gata i lea, sa saunoa foi le Afioga i le sui Peresetene o le Senate, sa ia matamata i le fa’atalanoaga o le Faatonu a le Matagaluega o Sailiga ma Lavea’i (DSAR), ia Utumoe Alefosio, i luga o le KVZK-TV, lea na saunoa ai Alefosio, o lo’o feagai le latou aufaigaluega ma faafitauli i le le lava o nit agata faigaluega.  Faapea ai ma le leai o ni vai i totonu o pamu vai, i totonu o nu’u ma afioaga, ma ua avea lea ma tulaga ua fa’afaigata ai ona faatino la latou galuega, mo le tineia o mu.

Na le ‘alo le saunoaga a le afioga i le Senatoa, i lona faapea mai, o lea tulaga, e le nofo lelei i lana fa’afofoga, ona e foliga mai, e le o faataunu’uina lelei ia tiute a le Vaega Tineimu.  Ma sa saunoa Magalei, o le mafua’aga lea na taloina ai le auai mai o taitai a le ASPA, ina ia faamanino le mafua’aga ua leai ai se vai i totonu o pamu vai, ma va’ai po o ai e pa’u ai lea tulaga.

Sa molimau ia Alefosio, i le amataga o le tausaga, e masani lava ona siaki e le Vaega Tineimu ia pamu vai ma le malosi o le vai.  Peitai, na taofia lea tulaga, ona o se fa’aaliga mai i le ASPA, e na’o le latou aufaigaluega, e mafai ona faia nei suesuega.

Sa fa’amaonia e le susuga ia Ryan Tuato’o, le COO a le ASPA, ia le moni ma le sa’o o lea tulaga, i taimi ua tuanai, ae ua nofo saunia le latou aufaigaluega, e galulue faatasi ma le DSAR mo le siakiina o pamu vai faapea le malosi o le vai. 

Na fa’amalamalama e Tuato’o, ina o faia e le DSAR a latou su’esu’ega, e aunoa ma le fa’ailoa atu i le ASPA, na amata ona vaivai ai le malosi o le vai i totonu o fale lata ane i le pamu.  Ma i le silia ma le 500 pamu vai, i Tutuila, afai ae su’esu’e uma pamu vai i le taimi e tasi, o le a tele se a’afiaga o le malosi o le vai i totonu o maota ma laoa.

Sa saunoa foi Tuatoo, o lo’o feagai nei le ASPA ma le pa’u o le pasene o le suavai (60%), ma o lo’o mana’o ia le latou ofisa, e mita le suavai, e fa’aaoga e le DSAR i taimi o a latou suesuega, ina ia mafai ona fa’amaumau lelei e le latou aufaigaluega.

Sa ta’ua e le COO a le ASPA, ua mana’omia ona fa’ailoa atu e le DSAR i le ASPA, ia so’o se taimi e faia ai a latou su’esu’ega i pamu vai, ma o le a gafa le Vaega Tineimu ma le tausiga o pamu vai.  E le gata i lea, o le a toe fa’aopoopo e le ASPA, ia nisi pamu vai fou, ae ave’ese mai pamu vai ia o lo’o tutu i nofoaga e le o toe manaomia ai.

Na saunoa le afioga Magalei, e le tatau ona fa’alavelave ia tulafono, i le saogalemu o tagata lautele.  Ma ia famamafaina e faapea, a tula’i mai se faalavelave (mu), o se fa’alavelave faafuasei, ma e manaomia ona fa’amautuina le tulaga lelei o pamu vai.

Sa fa’aleoina e le afioga i le sui Peresetene, ia lona le malamalama.  Aua afai e leai se vai, o lona uiga, o le a fa’atafunaina fale.  O ai la o le a tu’ua’ia, pe a leai se vai i totonu o pamu vai, ae o lo’o mu se fale.  Sa ia faamamafa mai e faapea, afai ae tupu se faalavelave faafuase’i, o le a lamatia ai soifua o tagata.  Ma o taimi ia, e le toe aoga ni tulafono, aua ua lamatia le soifua o le tagata.

Na ia fa’amanino foi e faapea, i se faalavelave lata mai, lea na mu ai se fale i le latou nu’u, sa va’aia ai le tele o ni tulaga faaletonu, na aofia ai le vaiti ma le faaletonu o le auala, e agai atu i le fale na mu.  Ma na mafua ai ona tuai ona taunu’u ia taavale tineimu.  E le gata i lea, o   le latalata o fale o tuaoi, na fa’afaigofie ai ona sosolo ia le afi.

Sa faamalamalama atili e le Afioga i le Senatoa ia Ponausuia Luce Ponausuia – o se tasi na faigaluega i le ASPA i taimi tuanai – o tausaga ua mavae atu, na limiti ia le vaega a le ASPA i le fa’asoaina mai o le vai, ae o le Vaega Tineimu, e gafa ma le tausiga o pamu vai.  Afai ae maualalo le malosi o le vai, ona logo lea e le Vaega Tineimu, ia le ASPA ina ia mafai ona fofoina lea faafitauli.

I le fa’aopoopoga a le Afioga i le Peresetene o le Senate, le tofa Tuaolo Manaia Fruean, sa ia ta’ua ai e faapea, mai lava i le 1900, e na te le’i va’aia lava o siaki ia le pamu vai lea e tu i tafatafa o lona laoa i Pago Pago.  Ma sa ia faaleoina lona ioe i le saunoaga a Ponausuia, e tusa ai ma le siaki so’o o pamu vai, ina ia faamautu le iai o se vai, pe a o’o ina tupu mai se faalavelave.

Ona fesiligia lea e Tuaolo, o le susuga ia Taulapapa William Sword, le Inisinia Sinia a le vaega a le ASPA o lo’o mata’ituina ia le suavai, po o iai sona talitonuga, e tatau ona faapipi’i ia ni ‘water sprinklers’ i totonu o maota ma laoa o le atunu’u, e fesoasoani i le tineia o afi.  Sa saunoa Taulapapa, o sana fautuaga, ia faatulafonoina le iai o ni masini fa’ailo mo asu (smoke detectors), e mafai ona fesoasoani i le vave fa’ailoa, o se fa’alavelave.

Sa fa’amanino atili e Taulapapa, o le maliliega (MOU) i le va o le ASPA ma le DSAR, o se ata ta’atia lea mo le galulue faatasi o nei matagaluega.  Na ia fa’aalia foi lona lagolagoina o le manatu, i le tatau ona siaki i taimi uma, ia pamu vai, ae peitai, o lo’o tele le lusi o le suavai le totogia, ma e tatau ona fa’amita ia le suavai lea o le a fa’ataunu’u ai su’esu’ega a le DSAR, ina ia mafai ona mataituina e le ASPA.

Sa fautuaina e Afioga i Senatoa ia Magalei ma Levu Tula Solaita, ia le ASPA ina ia su’esu’eina ia kamupani fau fale, ia o lo’o la’u mai a latou vai e fa’aaoga i a le paluina o a latou sima, atonu o se tasi lea o mafua’aga o le tele o le suavai o lo’o faaaogaina.

Sa faamatalaina foi e Magalei ia ni nai tausaga ua tuanai, sa tapunia ai le auala e agai atu i Aoloau.  Ae na fa’aaoga e se kamupani fau fale sa faia se latou galuega i tafatafa o se pamu vai, ia le suavai mai i le pamu vai, e faatumu ai a latou koneteina tetele, e palu ai a latou sima – ma e ta’u mai ai iina, e le o siakiina ia pamu vai ma puipuia lelei.

Ae peitai, sa faamanino mai e faapea, o kamupani ia, e iai a latou mita ma e $1,000 le sal mo so’o se kamupani e fa’aaogaina ia le vai mai i se pamu vai, e aunoa ma se mita.

Sa fa’amae’aina e le taitaifono o le Komiti mo le Puipuiga Lautele, le Afioga Senatoa Olo Uluao Letuli, ia le iloiloga i lea aso, i lona tapaina o se ripoti auiliili, e lisi mai ai uma pamu vai, i Tutuila ma Manu’a, ma le aso mulimuli na faia ai se su’esu’ega.