Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: SN]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

E FAI TUIGA? PE LE FAIA TUIGA O LE CORONAVIRUS?

 

Ua taua’aoina nei le 25,000 o suega o le Coronavirus i le Falema’i o le LBJ, ma ua fa’ailoa e Kovana Lolo Moliga, ua tatau loa ona faia suega uma mo i latou o lo’o ta’imua mai i galuega puipui pe fa’aola foi mo tagata uma o taimi o puipuimalu ai le atunuu mai le Covid -19 ae maise o taimi o le a lutia ai le atunuu i lea fa’ama’i pipisi.

 

Peitai, ua foliga mai e le o manatu ia o le fa’atonu o le soifua maloloina o le atunuu ma le vasega o foma’i a le VA, e tusa ai o le latou vaega o suiga o le Fa’asa ua mae’a taua’aoina i le Kovmiti fa’afoe ma le Kovana ia iloiloina toto’a. Ua mae’a fa’ailoa mai e i latou nei, ia taofia uma suega nei e faato’a fa’aaoga pe a oo i le taimi e lutia ai loa le teritori i le fa’ama’i, ma e iloa lea i le taimi ua maua ai se tagata muamua i le coronavirus.

 

O le latou taofi, e matua mana’omia lava nei suega e faia ai sailiga o nisi o le a papa’i ma mafuta i ai so’o se tasi ua maua i le coronavirus, i le taimi lava e maua ai le tagata e to’atasi i lenei fa’ama’i. E vave ma to’atele naua tagata e ao ina suesueina i le taimi lava e lutia ai le atunuu, ae tuai ona to’ai taunuu mai nisi suega se tele fa’apenei.

 

Fa’ailoa e le ali’i foma’i fa’apitoa mo gasgase pipisi Dr Aifili John Tufa, “Ona ua fai si to’atele o i latou ua mae’a faia suega nei i totonu o le atunuu, ua tula’i mai ai, e le’i oo mai le siama o le Covid-19 ia i tatou iinei.”

I le taimi nei ua atoa le 2,700 suega ua i le Matagaluega o le Soifua Maloloina.

 

Faailoa e le CEO o le falema’i, Faumuina John Faumuina, “O lo ua fa’amautu le sapalai lea o suega e 25,000 na talosagaina mai le FEMA i le potu o oloa eseese a le falema’i e tatalia ai le mae’a fausia lelei o le potu fa’apitoa mo suesuega fai i soo se gasegase pipisi lea e faia o se vaega o le potu suesue. O lena potu o fausia, e fa’atulaga uma lona vevela ma isi mea uma ia le toe fa’aleagaina i so’o se siama. O lea fo’i le potu ua fa’amautu i ai masini e fa’aaogaina ai nei suega, le ABI 7500 Real Time Machine.”

 

I le tusi na fa’auia mai ia Kovana Lolo Moliga mai ie FEMA Region 9 Administrator Robert Fenton, ua manino ai le fa’atulagaga, “O le aotelega o suega e tatau ona aumaia mo Amerika Samoa e fuafua i le aotelega o lona faitau aofai, ma ua tatau ona suesuea le 2% o le faittau aofai o le atunuu.”

 

Peitai ua le manatu fa’apea Lolo, ua manao o ia e faia seusuega mo le 20% o le atunuu, ma e ao ina amata loa ona faia suesuega i le taimi nei.

 

Peita’i na toe fa’amanatu mai e le foma’i a le VA Dr. Uhrle, “O le taimi lea ua i ai le misela i le atunuu, peita’i i le taimi nei, e le’i ulufale mai le Coronavirus, o lea lava tatou te malu puipuia.”

 

 

FALETUPE TBAS TAUTUAINA TAGATA ONA O SIAKI STIMULUS

 

Ua umi nei taimi e tatala ai le faletupe o le TBAS i ona nofoaga e lua ua tautuaina ai le atunuu, ona o le to’atele o tagata ua manatu ina ia talaina a latou siaki o le stimulus ua maua nei.

 

O itula ua fa’atulagaina mo le tautua a le faletupe TBAS i le atunuu ua suia mnai le itula e 9:00 i le taeao se’ia fa’ato’a tapunia i le 5:00i le afiafi i aso faigaluega, peita’i o le aso Toonai ua fa’atulaga ai le tatala i le 8:30 i le taeao se’ia pa’ia le 1:30 i le aoauli.

 

Ua mae’a ofoina mai e le faletupe lenei ana auaunaga uma tau teugatupe fou tau tusi siaki po’o teugatupe tulu’i, talia tupe tului i au teugatupe, talaina mai o tupe e fia fa’aaogaina, faia o nogatupe, talia o peimeni mo nogatupe ua mae’a faia, talia nogatupe tau pisinisi ma tagata lautele, talia fo’i teugatupe e le toe talaina fa’avitaimi; ma ua taliaina fo’i nogatupe PPP ma SBA.

 

O a latou cards tala tupe Master Card mo ATM o le a maua lea tautua ia Iulai 2020. Maua uma isi fa’amatalaga e moomia mo lou silafia i le uepesite www.mytbas.com poo le vala’au mai i le telefoni numera 684-633-8143 mo nisi fa’afesili.