Momoli fa’amanuiaga a le kovana i le Tausaga o Amerika Samoa
O le taeao ananafi i se sauniga puupuu sa faia i le ofisa o le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga, na momoli aloaia atu ai fa’amanuiaga a le ta’ita’i o le atunu’u i le Tausala o Amerika Samoa, a o lumana’i ai lona malaga atu e tausinio i le sailia o se Lalelei o le Pasefika, lea ua fa’amoemoe e faia i Apia i le vaiaso fou.
“Ia manuia lou fa’amoemoe e pei ona e sauni atu i ai, ou te iloa e le faigofie le avea o oe ma sui o Amerika Samoa i lenei tauvaga tele, o le a tapua’i atu lou atunu’u ma tatalo mo oe”, o saunoaga fa’amanuia lea a Lolo ia Sword, ae le’i tuua le territori i le aoauli nei.
O i latou sa malaga fa’atasi atu ma le Tausala o le atunu’u mo lea fa’amoemoe e aofia ai le sui fa’atonu o le American Samoa Visitors Bureau ia Vaito’a Hans Langkilde, o le Peresetene o le Asosi a le MASI ia Fou Imo, ma Line Noumea Kruse mai le Matagaluega o Fefa’atauaiga ma Alamanuia (DOC).
Na taua e Vaito’a e fa’apea, o le agaga autu ua mafua ai ona manatu e asia le afioga i le ali’i kovana, ia aumai sana fa’amanuiaga mo le Tausala a le atunu’u, a o lumana’i ai lona auai atu i lenei fa’amoemoe taua i Apia.
“O se fa’amoemoe e ta’u uma ai Amerika Samoa, o le taua lena o le fa’amoemoe i lenei tausaga, ina ia aloaia le tapuaiga a Tutuila ma Manu’a, a o alo faiva ai se tasi o ana tama fanau i lenei fa’amoemoe”, o le saunoaga lea a Vaito’a.
O le tausaga na te’a nei e pei ona toe manatua e le sui o le MASI, e le i maua ai se avanoa o Lolo e fa’amanuia ai i le Tausala a le atunu’u sa i ai, ona o le taimi tonu lea o lo o malaga ai i fafo mo ni isi o fonotaga, ae o le afioga a le Lutena Kovana ia Lemanu Peleti Mauga na fai ma o la sui.
Saunoa le ali’i kovana e fa’apea, o fa’amoemoe fa’apenei e tausinio ai se sui o le atunu’u aemaise lava i fanau, e tatau i le malo ona ave i ai la latou lagolago.
Sa ia taua fo’i e fa’apea, e le faigofie le masi’i atu o fanau a le atunu’u i fa’amoemoe fa’apenei, e ui o se polokalame e fa’a foliga e faigofie ma ua masani ai tatou, ae o le avea o se talavou ma sui o le atunu’u e le faigofie.
Sa ia fa’afetaia le vaega a le Visitors Bureau ma le MASI e tusa ai o le latou tutu malosi e lagolago le fa’amoemoe o le Tausala a le atunu’u mo le fa’amoemoe o lenei tausaga.
Saunoa le faletua ia Imo e fa’apea, talu ai o le vaiaso atoa e fa’atino ai le polokalame i Samoa, ua manatu ai e tatau ona vave malaga i Samoa, ina ia auai le Tausala a le atunu’u i le polokalame ua fa’amoemoe e amata i le aso Gafua ma fa’asolo atu ai lava se ia taunu’u i le po o le aso Faraile, Tesema (taimi Samoa), ae o le po lena o le aso Tofi i Amerika Samoa nei, e fa’ataunu’u aloaia ai loa lenei fa’amoemoe.
Na taua e le tama’ita’i o Annelise ina ua fesiligia e Tusitala e fa’apea, e le faigofie le fa’amoemoe lea ua sauni atu i ai, ona o se fa’amoemoe e le o manatu mama i ai isi Tausala o le Pasefika, peita’i ua ia lagona le to’a ma le talitonuga ua ia sauni e tausinio mo Amerika Samoa.
Sa ia taua fo’i e fa’apea, o lo o tumau pea lona talitonuga i le taimi na manumalo ai i le tauvaga mo se Tausala o Amerika Samoa, e fa’aauau pea ona avea o ia ma fa’ata’ita’iga lelei mo tupulaga o le atunu’u ma le Pasefika, ua ia sauni fo’i e fa’atino le mea sili na te mafai, ina ia maua ai se ‘ai o Amerika Samoa ma lana tapuaiga.
Talu ona amata mai le tauvaga lenei a le Pasefika, ua fa’alima ona pale Amerika Samoa i le avea ma Tausala o le Pasefika.
O le lona 28 ai lenei o Tauvaga a le Pasefika i lenei tausaga, e sailia ai se tausala mo le tausaga 2014-2015, talu ona amata mai lenei tauvaga tele i le 1987, o le ulua’i tausaga fo’i lea na manumalo ai le Tausala mai Amerika Samoa i le pale, le tama’ita’i o Juliet Spencer i le tauvaga sa faia i Samoa.
Saunoa le afioga a Vaito’a e fa’apea, ua tatau ona toe i ai se isi sui o Amerika Samoa i le tofiga o le avea ma Tausala o le Pasefika i lenei tausaga.
O le tauvaga Tausala i Samoa o le a suiga aloaia ai le igoa mai le Tausala o le Pasefika i Saute i le Tausala o Motu o le Pasefika - Miss Pacific Islands Pageant.
