Ads by Google Ads by Google

Malosi puipuiga mo tina ma’itaga mai le a’afia i le ‘Zika’

E ui o lo o fa’aauau pea gaioiga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina a le malo mo le faiga o gaioiga uma ina ia puipuia ai le atunu’u mai le a’afia i ‘auga o le fa’ama’i o le ‘Zika virus’ lea o lo o feavea’i solo o namu, peita’i na taua e le ali’i o Scott Anesi i luma o le maota o sui i le taeao ananafi e fa’apea, o lo o mafuli lava le tele o a latou taumafaiga i le puipuia lea o Tina ma’itaga mai le a’afia i lenei fa’ama’i.

 

E mafua lea tulaga e pei ona taua e Anesi i luma o le Komiti o le Soifua Maloloina/LBJ a le maota o sui, e tele le avanoa e a’afia ai pepe e fananau mai i a’afiaga matuia o lenei fa’ama’i, pe afai sa a’afia o latou Tina i le fa’ama’i i le taimi a’o ma’itaga i latou.

 

Na faapupula e le Foma’i Sili ia Tamasoali’i Dr. Joseph Tufa i luma o le komiti e fa’apea, e ui e le malie se isi e a’afia i le gasegase o le ‘Zika virus’, peita’i o le itu ogaoga e a’afia ai tagata soifua, o a’afiaga lea i pepe fou e fananau mai pe afai sa a’afia Tina ma’itaga i ‘auga o le fa’ama’i lenei.

 

Mo se fa’ata’ita’iga i le atunu’u o Brazil e pei ona saunoa Dr. Tufa, o le to’atele o Tina ma’itaga sa a’afia i le fa’ama’i lenei, sa a’afia a latou pepe i le taimi na fananau mai ai, ma o ni isi o ‘auga sa a’afia ai pepe fou na fananau mai e aofia ai le laiti o latou ulu (tulou), fa’apea ai ma suiga i le lapopo’a o latou tino.

 

Na fa’ailoa atili e Dr. Tufa i lana saunoaga e fa’apea, afai e i ai se isi itu e tatau ona ave i ai le fa’amalosi a le Soifua Maloloina i le itu tau i le puipuiga, o le puipuia lea o Tina ma’itaga i Amerika Samoa, ina ne’i a’afia fo’i i latou i ‘auga e pei ona taua i ripoti mai Brazil atoa ai ma isi atunu’u i Amerika i matu o lo o sili ona malosi ai lenei fa’ama’i.

 

Na taua e Anesi e fa’apea, tutusa lelei lava ‘auga o le ‘Zika virus’ ma le ‘Dengue Fever’ lea fo’i sa a’afia ai Amerika Samoa i ni nai tausaga e le i mamao atu, pau lona eseesega, e faigofie atu ona iloa tagata o lo o a’afia i le dengue fever nai lo le ‘Zika virus’.

 

Mo se fa’ata’ita’iga o le saunoaga Anesi, mai le to’a 225 o tagatanu’u o Amerika Samoa o lo o masalomia le a’afia i ‘auga o le ‘Zika virus’, o le 20% o lea aofa’i o lo o mafai ona iloa o lo o a’afia i latou, ae o le 80% e le o mafai ona iloa o lo o a’afia i latou i ‘auga o lenei fa’ama’i, o le mafua’aga fo’i lena e faigata ai ona faia a latou siaki i le uafu ma le malae va’alele i le taimi e ulufale mai ai tagata mai fafo i le atunu’u, ona o le tulaga o le faigata lea ona iloa tagata o lo o a’afia i lenei fa’ama’i.

 

“O le taimi nei, e to’a 8 tagatanu’u a Amerika Samoa ua fa’amaonia le a’afia i le ‘Zika virus’, fa’avae mai lea i faaiuga o suega sa tu’uina mai i le Ofisa, e aofia ai ma se Tina ma’itaga se to’atasi, ma ua matou galulue malosi nei e faia auala uma e puipui mai ai Tina ma’itaga mai le a’afia o i latou i lenei fa’ama’i,” o le saunoaga lea a Anesi.

 

Na fesili ni isi o afioga i faipule i le auala o lo o faia ai suega a le Soifua Maloloina, o lo o mafai ai ona maua mai a latou fa’amaumauga i tagata ua a’afia i le ‘Zika virus’, ae na taua e Anesi e fa’apea, o a latou faamaumauga sa maua mai i suega sa auina atu i Hawaii ma Amerika i Fale Su’etoto o lo o i ai, ma mafai ai loa ona fa’amaonia mai le aofa’i o i latou ua fa’amaonia le a’afia i lenei fa’ama’i.

 

I totonu o Amerika Samoa, e to’a 548 le aofa’i o Tina ma’itaga ua fa’amaonia o lo o i ai, ma o i latou uma nei o lo o fa’amoemoe le Soifua Maloloina e ave i ai la latou fa’amuamua ina ia mautinoa e puipuia i latou mai le a’afia i ‘auga o lenei fa’ama’i.

 

O le taeao nei lea ua fa’amoemoe a faia ai se tapenaga i totonu o le atunu’u atoa, e fesoasoani ai i le fa’amamaina o nu’u ma itumalo taitasi, aemaise lava i afioaga o lo o mafuli i ai le to’atele o tagata o lo o a’afia i le ‘Zika virus’ e pei o Tafuna, Iliili, Leone ma Nu’uuli.

 

Ua toe talosagaina e le Soifua Maloloina le atunu’u atoa faapea ai ma le Fono Faitulafono ina ia tutu fa’atasi e lagolago le galuega o le fa’amamaina o le atunu’u, ina ia mautinoa e leai se isi e a’afia i a’afiaga tuga o lenei fa’ama’i.

 

I le taimi o folafolaga a le maota o sui ananafi, sa fautuaina ai fo’i e le Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale le taitaifono o le Komiti o le Soifua Maloloina a le maota, afioga Vesi Talalelei Fautanu Jr, o se tulaga lelei fo’i pe afai e auai ma le komiti a le maota o sui i le lagolagoina o galuega fa’amama mo le atunu’u, ina ia silasila mai fo’i le malo ma le atunu’u o lo o i ai le fa’anaunauga o le Fono e fesoasoani i le puipuiina o lenei fa’ama’i.