Ads by Google Ads by Google

Silia 40 taua’ao Tusi Pasi ...

O se va’aiga ia Reno Thompson sa ia mauaina le i’a lapo’a o le Lai i le fagotaga fa’atauva a le fanau sa auai i le SSSV i Aunuu.  [ata: Leua Aiono Frost]O se va’aiga ia Toma Fuimaono sa ia fa’aaogaina le Mata ma le Tao e fagota ai lea ua taua’aoina i ai lana fa’ailoga.  [ata: Leua Aiono Frost]O se va’aiga i le to’atele o vaega laiti sa taumafai le mea sili pe maua se i’a.  [ata: Leua Aiono Frost]Suia Nimoa’i ua maua lona Tusi Pasi mai le a’oa’oga aoga tele mo le gataifale.  [ata: Leua Aiono Frost]
& Fa’ailoga polokalama fa’asao Aunu’u

I le atoaga o le lua vaiaso o fa’atautai le A’oa’oga Fa’asaeanisi mo Fa’asao o le Gataifale i le motu o Aunuu, sa faia ai loa le tauvaga o ituaiga fagotaga e fa’ataga i totonu o nei fa’asao o le gataifale.

I le toe aso o lea fa’atasiga Aso Faraile ua te’a na poto ai fanau ua mae’a lesitalaina i lea polokalama i Aunu’u, na tofusia i latou ma ofe, ae fagota se i’a e fa’aaoga ai le auvili ma le matau.

Sa fa’atasia ane nisi o le mamalu o aiga ina ia maimoaina le taumafaiga ale fanau, ma fesoasosani fo’i e puipuia le fanau mai ni fa’alavelave e ono tutupu mai, aua o le a filifili le fanau po’o luga o le ‘aupa ma’a o le uafu po’o le matafaga e  saili se i’a e manumalo ai.

E le gata i le fa’aaogaina o le auvili ma le maunu ae na fa’alauiloa fo’i e i ai fa’ailoga na saunia fa’apitoa mo nisi ituaiga faiva. O lona uiga e mafai ona matatao se i’a, pe fa’aaoga le ofe Samoa.

O fanau sa auai e muta mai latou tausaga i le 14, o lea sa le to’atele nisi na fa’aaoga nisi ala e fagota ai, ae au fa’aaoga lava le auvili ma le maunu na tapena e le aufaigaluega sa aoaoina lea vasega.

E siia i le 40 le fanau sa auai, peita’i, sa i ai nisi o le fanau e a’o’oga i le ECE, o i latou ia sa le maua ni o latou Tusi pasi, ona e le’i iloa lelei e i latou tusitusi e pei ona fa’aaogaina ai i latou i valiga ata, tusiga tala pupu’u e fa’atatau i le ‘amu ma le a’au, fa’atasi ai ma isi mea uma e taua i le gataifale.

A’o le’i tala fa’auto atu le fanau mo a latou faiva, sa mua’i fa’amanatu ia i latou e taua tele le saogalemu o i latou i le taimi atoa o lo’o fa’atautaia ai le latou tauvaga mulimuli o le a’oa’oga.

Na va’aia le fiafia o le fanau e fagogota, o se mea o lo’o va’ai i latou e faia o latou aiga i le tele o taimi. Ua iloga fo’i e nofouta i latou i fe’au e faia e tagata ftaifaiva, ae maise o lana tausoa. A uma ona maua le i’a a le tautai, ona pasi lea o le auvili ma le maunu i le tausoa e saili fo’i sona ‘ai mo le tauvaga.

O se tasi o tama’ita’i e 12 tausaga le matua, Losalina To’alepai, sa fesiligia o ia po’o le a se mea ua ia maua mai lenei aoa’oga fa’apitoa sa auai mo le lua vaiaso.

“O a’u sa ou maua mai nisi o fa’amaumauga aoga i lenei a’oa’oga. O le so’ona vevela o le La, ua mafua ai ona vevela atili le suasami, ma e mafai ona ‘aveesea le lanu sa’o o le ‘amu, ma ua le gafatia ai ona ola lelei lea ‘amu. O le a si’isi’i atili fo’i le suasami ma louloua e atili ai ona vave fa’atamaia ai nisi ‘amu.”

O le talavou e 13 ona tausaga le matua, Palaki Sagale, sa fesiligia i se mea ua ia iloa talu mai ona auai i lea a’oa’oga o le gataifale.  “O lo’u fiafia i lenei a’oa’oga, aua o se olaga o lo’o ola a’e ai tupulaga e feso’ota’i lava ma le ta’i i lumafale, ae tuafale i le ma’umaga ma le togafa’i ma niu. E aoga ia te a’u lo’u iloa faifaiva, e aoga fo’i ia te a’u lo’u iloa lelei o lo’u gataifale ma tulafono ua sapaia ai nei, ina ne’i o mai nisi avatu matou i’a ae o lea e nonofo lava matou,” o sana tala ‘ata lea.

O le susuga Peter Taliva’a o le NMS sa avea ma se tasi o faia’oga o le Gataifale, sa ia faailoa mai, “O lo’o ua ta le atule, peita’i e le sau i totonu o le uafu le i’a, e i fafo atu lava, ma e le o fagotaina e le afio’aga, e tau fa’alata mai e i’u lava ina sau i totonu pe afai e le fagotaina e pei o le Lau ma toso le upega. E fagota loa fa’apena le i’a, le toe va’aia fo’i i gataifale o Aunuu.”

Na fa’amaonia lea tulaga ina ua maua mai i’a a le fanau i o latou faiva e ta’i futu le u’umi o i’a o le Lai, o le i’a lea e a’e fa’atasi mai lava ma le Atule e tusa o le saunoaga a Taliva’a.

O le sui muamua na mata le i’a o le ali’i tautai o Palaki, o lana i’a o le Sagale. Sa fa’atonuina e ‘ave loa le i’a i lona tina e fai ai se sua i’a a ona matua. O le lona lua o Reno Thompson, 13 tausaga le matua e tusa ma le 10 inisi le tele o lana Lai sa mata i le auvili.

O Vesi Umi, 14 tausaga le matua, o se tasi fa’ato’a alu atu lava i lea aso e talia lona vala’aulia mai se tasi o ona tausoa ina ia auai, o lea sa ia mauaina ai le i’a, o le poge. O ia lenei o se tasi o kapeteni o le va’a na fela’uaina le au faia’oga e o i Aunuu ma toe fo’i i le alatele i Auasi. O le supokako a le va’a, peita’i ua fiafia e faifaiva i lea fo’i taeao ae tu le va’a.

I le mae’a ai o faiga faiva a le fanau ona faia lea o le sauniga fa’apitoa e taua’aoina ai latou Tusi pasi ae maise o latou fa’ailoga ua agava’a ai nisi ona o le faigafaiva fa’atauva sa auai.

O le vaega fa’apitoa na mataina i faigafaiva, o le sui sa ia mauaina le fa’ailoga o le faigafaiva i nisi ala e le o le Auvili ma le Silaloi o i ai le maunu. O ia lea o Glen Toalepai, 14 tausaga le matua, sa ia fa’aaogaina le Ofe Samoa ma le silaloi e i ai le fulu. O Toma Fuimaono e 14 tausaga le matua, sa ia fa’aaogaina le matatao ma a Mulu o ia mo lona faiva.

O le Fa’asao lea i Aunu’u ua fa’ataga ai faigafaiva fa’asamoa moni e aofia ai: Seu le pulu, toso le Lau mo le Atule, Po Amaama, Solisoli Gau, Soli fugafuga ma le tuiga sea, faiga tuitui ma le vaga, ma le aoina mai o le alili.

I a’oa’oga a le NMS/SSSV Camp, ua fa’ailoa ai i le fanau talavou, o le lumana’i o le atunu’u ma afio’aga, e le fa’asao, ina ia fa’ao’o atu sosia o le gataifale i tupulaga faia’e o afioaga ma le atunu’u, ae leaga le so’ona fagotaina e lenei vaitau, ae le mana ai ni alamanuia e tupulaga e le’i soifua a’e.

O le tama’ita’i o Apulu Veronika Mortenson sa ia fa’afetaia le vasega o fanau sa lautogia i Tusi pasi ma fa’ailoga, ae maise o latou aiga sa fa’atasi ane, ona o le auai i lea a’oa’oga, e aoga mo le soifua o tagatanu’u uma o le motu ma ia iloa patino fo’i se vaega o le galuega tima’i o lo’o faia e le matagaluega, e fetufa’i ai ma i latou i mea lelei e fa’asao ai le gataifale mo le lumana’i.

E i ai fo’i avanoa fa’asikolasipi e mafai ona agava’a ai nei fanau i le lumana’i pe afai o le a fa’aauau ai pea ona latou fiafia e galue i le fa’asao o le siomaga ma le gataifale.