Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FEFA’ASOAA’I TAMAITAI MA TINA O LE PASEFIKA

O le aso lona ono o Fa’aaliga o Tu ma Aganu’u 2024 a le Pasefika (FestPAC 2024), ia Iuni 12, 2024,  sa talimalo ai le faletua o le Kovana o Hawaii, le faletua ia Jamie Kanani Green, i tamaitai ma tina mai i motu eseese o le Pasefika, i le ‘Washington Place’ aua le fefa’asoaa’i o manatu ma lagona e tusa ai ma mataupu taua, o lo’o a’afia ai motu o le Pasefika.

O lenei fa’alapotopotoga sa aofia ma le faletua ia Peseta Tia Seloti mai i Amerika Samoa faapea ma le Tausala o Amerika Samoa, ia Pauliana Angelfromheaven Felise-Vitale.

Sa mafai ona fa’asoa e le Tausala a Amerika Samoa, ia le taua o le tausiga o oe lava ia, e ala i auaunaga mo isi.

FAAMAMALUINA I LE ASO LULU, IUNI 19, IA LE ASO TUTO’ATASI (JUNETEENTH INDEPENDENCE DAY)

I se fa’aaliga aloaia a le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga i le aso 12 o Iuni, 2024, sa fa’alauiloa mai ai le avea o le aso Lulu, Iuni 19, 2024 ma aso malolo aua le fa’amanatuina o le aso malolo tuto’atasi (Juneteeth Independence Day) ma o le a tapunia uma ai ofisa a le malo ma taofia ai fuafuaga sa fa’atulagaina.

Mo tagata faigaluega a le malo, ua na o i latou e manaomia (essential) la latou tautua o le a galulue pea.

O lenei aso faamanatu, e aloaia ai le faamutaina o le faapologa i totonu o Amerika.

Ma ua u’unaia e le afioga i le kovana ia tagata uma o le atunu’u ina ia avea le faaiuga o le vaiaso na se’i te’a atu ma aso e toe to manatu ai i taimi faigata ua tuanai, ma opogi faamoemoega ma le alualu i luma ua iai nei i tatou.

E le gata i lea, o le manatuaina ai o i latou ua maliliu aua lava se taumafaiga ina ia tasi le atunu’u.

FAAMANATU E AMATA IA LE 10 TAUSAGA O LE ALOAIA O FANAU FA’AU’U I FA’AILOGA FAALEKONEKERESI

Na aloa’ia e le sui Faipule a Amerika Samoa i le Konekeresi i Uasigitone, le afioga Uifa’atali Amata ia le sefulu tausaga talu ona tufatufaina fa’ailoga mo fanau a’oga a le teritori, mai i le konekeresi.

Saunoa le afioga Uifa’atali, o se fiafiaga sili ia te ia, i tausaga fa’au’u uma ona aloaia taumafaiga a fanau, e ala i nei fa’ailoga, pe a ma le 2,000 e tufatufaina i tausaga taitasi.

Sa ia ta’ua foi le avea o lenei taumafaiga ma auala faapitoa e aloaia ai fanau fa’au’u ma se faamoemoega, o se faaopoopoga lelei i lo latou aso ma se fa’amau fa’ailoga e mafai ona tausia e i latou ma o latou aiga, mo le lumanai.  

Sa saunoa le afioga i le sui Faipule, le tele o fa’au’uga ua ia auai atu iai ma ia va’ai tino ai lava ile taua o lenei aso mo matua uma, aemaise le taimi e tau’a’aoina atu ai a latou fa’ailoga faau’u (diplomas).  Ma sa ia ta’ua le tatau ma onomea ona aloaia fanau fa’au’u uma ma ia avea lo latou aso fa’au’u ma aso fiafia.

Sa ta’ua foi e Uifa’atali le tele o fa’ailoga i vaitaimi o fa’au’uga a a’oga maualualuga e tufatufaina ai nei fa’ailoga, ae o lo’o tele fo’i nisi fa’ailoga e mafai ona o latou ausia pe a fa’au’u mai i le Kolisi a Amerika Samoa ma isi kolisi ma iunivesite, e aofia ai le Iunivesite o Hawaii.  Ae le gata o lea, o le taimi e fa’au’u mai ai mai i le Ofisa o Leoleo (Dept. of Corrections), o fa’au’uga mo Toa o Samoa, o le a’oga a le National Guard mo le fanau talavou.  E maua ai foi fa’ailoga mo vaega tinei mu lea  ofoina atu la latou tautua le totogia mo le tineia o afi i togavao i le itu i Sisifo o Amerika.

Na fa’aalia e le afioga i le sui Faipule lona agaga fa’afetai ia i latou o lo’o fesoasoani malosi i lenei auaunaga, e aofia ai le Ofisa o Aoga ma le peresetene o le ASCC.

ASO FANAU O LE TAGAVAI A AMERIKA

Ua fa’ailoa mai e le sui Faipule o le teritori mo le konekeresi i Amerika, le afioga Uifa’atali Amata, ia le aloa’ia o le aso 14 o Iuni, le aso Faraile o le vaiaso ua tuanai, ma aso e fa’amanatu ai le aso fanau o le tagavai a Amerika.

O le aso lea na pasia ai e le Konekeresi ia le ulua’i tulafono e aloaia ai le tagavai a le malo tele, e aofia ai foliga ma’oti e pei ona sa fa’aaogaina e le alii taita’i ‘au ia George Washington.  Talu mai le ulua’i aso fanau o le tagavai a le malo tele, o le suiga tele sa faia iai, o le fuainumera ma le faatulagaina o fetu i luga o le fu’a, e fa’ailoga ai setete o le malo.

Ta’ua e Uifa’atali, o Amerika Samoa e faamanatu ai lea lava tagavai, e pei ona aofia i fatuga (National Anthem), faapea ai le Aso o le Sisiga Fu’a a le teritori, ia Aperila 17, ae o le aso 14 o lenei masina, ua faapea ona faamanatuina faatasi ai ma le malo tele ia le aso fanau o le tagavai.  O lenei tagavai e avea ma fa’ailoga o le saolotoga, ma ua to’atele alo ma fanau, Toa o Samoa sa tautua ma o lo’o fa’aauau pea ona tautua i le faamalumaluga o lenei tagavai ma o se mitamitaga tele lea i le loto.

Talu mai le 1777, ua faapea ona toe fa’aopoopoina ni fetu se 37 i fetu e 13 sa iai mai i le amataga, ma o faaopoopoga mulimuli ia sa aofia ai ma setete o Hawaii ma Alaska.