TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
GALULUE FAATASI LBJ MA OFISA O AOGA MO LE FAALELEIA ATILI O POLOKALAMA MO FANAU A’OGA
I se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le Maota Gasegase a Amerika Samoa (LBJTMC), ua fa’aalia ai le agaga fiafia o le pulega a le LBJTMC i le galulue faatasi ma le vaega o le CTE (Careere and Technical Education) a le Ofisa o Aoga, mo le amatalia o se polokalama o le WBLEP (Work-Based Learning Experience Program).
O lenei polokama ua fa’avaeina ina ia mafai ona fa’aaupegaina ai fanau aoga o le vasega 12, e ala i avanoa faigaluega e mafai ona galulue ai ae e le’i fa’ai’uina a latou a’oa’oga.
I lea polokalama, o le a mafai ona nofo malamalama ai fanau aoga i le tele o galuega e mafai ona galulue ai, atina’eina o taleni faigaluega faapea ma le sailiga o galuega e latou te manana’o e galulue ai i le lumanai. E le gata ina fa’aaupegaina fanau aoga i le poto ma le atamai, faapea ma taleni ae o le a mafai ona foi ona tatalaina ai faitotoa mo avanoa e fa’aauau ai a latou aoaoga ma galuegga i le lumanai.
E 10 vaiaso na galulue ai nei fanau aoga i totonu o le LBJTMC, lea na amataina mai ia Fepuari 12 seia o’o mai ia Aperila 12, 2024.
Sa fa’aalia e le Faatonusili o le Komiti Faafoe a le LBJTMC, le susuga ia Dr. Malouamaua Tuiolosega, ia lona fiafia ma lona lagolago malosi i lenei polokalama ua galulue faatasi ai ma le Ofisa o Aoga.
AMATALIA POLOKALAMA I SAMOA E TINEIA AI LE FAAMA’I O LE ‘DENGUE FEVER’
Ua lipotia mai le fautuaina e Amerika Samoa ia ona tagata ina ia faia o latou tiute e taofia ai le pesi o le faamai o le ‘dengue fever’ talu ai le pepesi o lenei faama’i i Samoa tuaoi.
I totonu o Samoa, ua fautuaina e le Minisita o le Soifua Maloloina ia tagata o le atunu’u, ina ia faamamaina nofoaga e ono fanafanau ai namu ma ia nofo uta i auga o lenei faama’i.
Talu mai Novema ole tausaga ua mavae, ua silia ma le 200 tagata ua faamaonia mai, le a’afia i lenei gasegase. O le toatele o i latou o lo’o nonofo i le motu o Upolu, ma nisi mai i le motu tele o Salafai.
Ua fuafuaina se polokalama fa’aasu, o le a fa’aasu ai totonu o aoga ma falemai, ina ia tapeina namu.
E lua vaiaso ia o le a faia ai lenei fuafuaga ma se faamoemoega o le a fa’aitiitia ai le fuainumera o tagata mama’i i le ‘dengue fever’, ae afai e le faamanuiaina lenei taumafaiga, o le a faapea ona toe Iloilo e le Minisita o le Soifua Maloloina seisi fuafuaga.
E toalima (5) i latou ua maliliu i Samoa, ina ua pepesi lenei faamai i le va o le 2017 ma le 2018.
FAAMAMALUINA ASO O LE LALOLAGI, VAIASO MO PAKA FAASAO FAAPEA MA LE ASO O LAAU (ARBOR DAY)
O le aso Gafua na se’i mavae atu nei, o se aso ua fa’aigoaina o le Aso o le Laueleele (Earth Day), ae o le vaiaso atoa lenei, o se vaiaso faapitoa e aloaia ai Paka Faasao. Ma le aso Faraile o loma nei, o le aso lea ua ta’ua o le ‘Aso o Laau’ (Arbor Day).
Ma o nei fuafuaga e tolu, e pei ona ta’ua e le tofa Uifaatali Amata, le sui Faipule o Amerika Samoa i totonu o Uasigitone, o ni vaega e galulue faatasi e atia’e ai le tausiga o puna’oa a le teritori, lagolagoina o paka faasao faapea le u’una’ia o le taua o la’au maloloina, aua le gaosia o se ‘ea lelei ma nofoaga mo manu o le togavao.
Sa fa’aalia e le afioga i le sui Faipule lona agaga fa’afetai i taitai, tagata faigaluega faapea ‘volunteers’ uma o lo’o galulue i Paka Faasao a Amerika Samoa. Ma na ia ta’ua le tulaga ese o paka faasao a le teritori. Ona e na’o le pau lea o paka faasao, i le itu i saute o le ekueta, o lo’o faafaileleina ai le tele o laau ma manu, e le maua i so’o se nofoaga i totonu o le Iunaite Setete, e aofia ai ma ‘amu o a’au o le sami.
O le tausaga e 2020, na pasia ai e le Konekeresi ia se pili, e fa’ateteleina ai le lagolagoina o paka faasao ma le siita o vaegatupe mo le Faasaoina o Suavai ma le Eleele (Land Water Conservation Fund).
O polokalama mo le faamamaluina o Paka Faasao, i lenei vaiaso, ua fuafuaina ai ni polokalama e pei o le avanoa e mafai ai ona feiloai ma le aufaigaluega o Paka Faasao a le teritori. O le aso a taeao ua faatulagaina o se aso faapitoa mo le Autalavou, aua o i latou ia o le a tuuina atu iai le tausiga o Paka Faasao i le lumanai. O le aso Faraile o le a faataunuuina ai ni polokalama mo tagatanu’u uma. Ae o le aso Toonai, ua faapitoa mo fanau iti.