TALA O LE VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FAATAUNUU I LE TAEAO NEI TU’UGA VA’A O LE SISIGA FU’A 2024
O le 9 i le taeao nei, o le a taunu’u ai le Fa’agatama i Tai, e pei ona sa tolopoina mai i le aso Lua o le vaiaso ua tuanai, ona o tulaga louloua o le tau. Ma e pei ona faamautuina i se fonotaga a kapeteni o Sa taitasi, o le 8:30 i le taeao ua faatulagaina ai le potopoto o sa uma i Utulei, ona aga’i faatasi uma atu lea i le me aua fuafuaina e amataina mai ai le tu’uga.
Ua mae’a foi ona tofutofusia Sa ma pasika sami (jet ski) o le a ta’ita’ia i latou i tai i le pine o le a amata mai ai le tu’uga.
O le fa’atulagaga o Sa mo le tu’uga, e pei ona filifilia, o le a amata mai i le Aeto mai Pago Pago, i le ‘lane’ muamua, ona soso’o mai ai lea ma le Paepaeulupo’o mai Aua, o le Fealofani mai Fagasa, Manulele 2 mai Nu’uuli, ona soso’o mai ai lea o Lupelele mai Nu’uuli, faapea le Manulele 1 mai Nu’uuli, o le laine lona 7 o le a iai le Matasaua mai Manu’a, ona soso’o mai lea ma le Iseula mai Fagatogo, ma le Fua’o mai i Vatia, i le laina 9.
Ia manuia taumafaiga a Sa uma o le a tauva ma ia i’u manuia lenei faamoemoe.
MANA’O SE TAMAITAI I SE FA’ATO’ESEGA MAI I LE EKALESIA KATOLIKO
E 22 tausaga o fa’atali le tamaitai o Moeapulu Frances Tagaloa, i se fa’ato’esega mai i le Ekalesia Katoliko, ona o sauaga sa feagai ma ia, i a’ao o se tasi o a latou faiaoga, i le 1970.
Ua saunoa Tagaloa, e le o mana’o e auala mai se fa’ato’ese i luga o vaega fa’asalalau, ae ia o latou fa’afesaga’i ma taitai o le ekalesia.
E tutupu nei sauaga ia Tagaloa, a’o teineititi o ia, i le va o le 5 ma le 7 o ona tausaga.
O le o lo’o tu’uaia i lenei mataupu, o le susuga ia Bede Fitton, po o Francis Fitton, lea sa faiaoga i le a’oga a le Marist Brothers Intermediate, i Ponsonby. Ae ua fa’ilagi le folauga a lenei alii faiaoga.
Ina ua fa’aalia e Tagaloa lona mana’o i se fa’ato’esega mai i le ekalesia katoliko, sa faapea ona fa’asalalauina e le vaega fa’asalalau a le RNZ Pacific ia se fa’aaliga fa’alauaitele, na aofia ai ma se fa’ato’esega mai i le Ekalesia Katoliko.
Talu mai lea fa’asalalauga ma fa’asa’oga a le RNZ Pacific, ua mae’a ona feiloai Tagaloa ma le ekalesia.
TATAU ONA TOE LESITALA TAGATA PALOTA A SAMOA
I le pasiaina ai e le Palemene a Samoa o le faatagaina ona palota o ona sitiseni o lo’o aumau i atunu’u i fafo, ua faalauiloa mai nei le tatau ona lesitala, pe toe lesitala, tagata palota uma, ae e le’i o’o atu i leisi palota o loma nei.
I se fa’aaliga sa lomia e le nusipepa a le malo o Samoa, o le Savali, o lo’o lipotia mai ai e le Minisita o Palota, le afioga Faualo Lefau Harry Schuster, ia le le gafatia o le ‘system’ tuai mo le lesitalaina o tagata palota, ona fa’aopoopo atu iai ma suafa palota fou.
Ua ta’ua e Faualo le tatau ona lesitala uma o i latou ua atoa le 21 tausaga, e pei ona faamalosia mai i le tulafono. Ma o i latou ua mae’a ona lesitala ma ua iai o latou suafa i luga o le lola palota, e na o le pau le tulaga o lo’o mana’omia mo i latou, o le faia lea o a latou ‘biometrics’.