Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

 

TO’A 17 I LATOU TAOFIA I NOFOAGA PUIPUIMALU MO SUESUEGA O LE CORONAVIRUS:

 

O le ulua’i aso na malaga mai ai va’alele ina ia la’u mai o tatou tagatanuu o alaala tumau i le tatou atunuu ae sa taofia i Samoa ona o fa’asa o le Covid - 19, ua fa’amautu mai nei e to’a 17 i latou ua mae’a nofoia le Nofoaga fa’apitoa lea ua tapena i le Ofisa o le DYWA i Pago Pago.

 

O lea to’atele, ua le aofia ai ma le pasese mulimuli lea na faia mai a le Talofa Airways lea na tulaueleele mai i le aso Faraile i le aoauli.

 

Ua fa’ailoa mai, e i ai se tasi o lenei pasese na malaga mai i le aso Lulu, na ia fa’ailoa ane i le vaega a le DOH, e le fia auai o ia i le nofoaga o suesuega nei, ona e toe fo’i o ia i le aso Faraile. O lea ali’i talavou ua fa’ailoa mai o le sitiseni o Samoa, e ua o lo’o ia umia lona pepa fa’amaonia Amerika Samoa.

 

Ua le ‘alofia nei e lea sui le nofoaga fa’aitoa ua mae’a fa’anofo ai nei, ae ua matua le mailoa e le DPH, pe na fa’apefea ona oo ane lenei sui e malaga mai i le  malaga fa’apitoa mo pasese ua fa’avasega atu, na’o tagata Amerika Samoa ua toe fo’i mai i fanua, ma i latou ua nonofo mau i Amerika Samoa fa’aletulafono e talia ai, ma e le toe fo’i.

 

O malaga nei ua fa’atulagaina mo lea fa’amoemoe: Malaga muamua Iuni 17 - 19 le pasese malaga mai ai; Malga lona Lua: Iuni 23 e to’a 25 le pasese e malaga mai ai; Malaga lona tolu: Iuni 30 ma ua le fa’ailoa maia se aofaiga o i latou e malaga mai ai.

 

O mea nei e ao ina taua’aoina e le sui ua fia malaga mai i Aiga i Amerwika Samoa nei, e aumaia e nei malaga a va’alele fa’atulaga tau togipau:

 

- E tatau ona ia umia sona pepa tui ua fa’ailoa ai ua mae’a suesuea i le Covid 19 mai Amerika Samoa nei ae ua mae’a fa’atumu ma talia fesili e le Matagaluega o le Soifua Maloloina i Samoan 3 aso a’o le’i malaga mai le sui i Amerika Samoa nei.

  •  
  • O pasese uma lava e ulufale mai ao i ai se auga o le tale, fiva, ma faigata ona manava, o le a fa’anofo ai latou i le nofoaga fa’apitoa mo suesuega o le Covi-19 ni le taimi lava e to’ai taunuu ai i le malaeva’alele i Tafuna.
  •  
  • - E tatau ona malie le sui malaga mai e faia le suesuega o le Covid 19 ia te ia i le taimi lava e ulufale mai ai, e pei ona mana’omia ai e le DOH Amerika Samoa nei.
  •  
  • - E tatau ona fa’aalia le tusi folau o sui uma e ulufale i Amerika Samoa ina ia suesueina auillili ni atunuu sa e malaga i ai ma ua toe taliu mai ai e tusa o le 60 aso talu ai.
  •  
  • - E tatau i sui uma o malaga mai ona ta’avea mai latou fuala’au ma vai o lo’o latou inumia ona o latou togaifitga ua fa’atulagaina e latou foma’i sa va’aia i latou, ma e tatau ona aofia i a latou atopa’u o lo’o fe’avea’i mai i le latlu lea malaga nei vaila’au uma.’’
  •  
  • O sui uma fo’i o malaga mai e ao ina latou fa’atumua le pepa ua taua’aoina atu ia i latou mai le Tafuna Health Center ma le Leone Health Center ma ua fa’atulaga fo’i e le DOH lea fa’asalalauga ina ia latu mua’i talosagaina ma fa’atumua mo le kilia ai  o oe i tua mai le malae va’alele.
  •  
  • FAA’AU’U MAI TAFUNA HIGH - 234 FANAU FA’AIUASO 2020:

 

  • E uiga ese fo’i le la’asaga ua i ai le fa’au’uga o lenei tausaga ma ua iloga ai, ua matua fa’afiafiaina le fanau ma aiga aua ua oo i ta’avale ua fa’au’u fa’atasi ai i teuteuga o le aso fa’apitoa mo i latou. 
  •  
  • O le tulaga fo’i tau ta’avale e avatu ai le fanau i le fa’au’uga, ua saunia lelei ma ua amata mai i ta’avale laiti se’ia o’o i pasi ma loli pusa sasa’a.
  •  
  • O le faiga lea ua iloga ai, ua ese le aluga o lenei tausaga, ae mafua lava ona o le tamaitai faigata o Coronavirus ua suatia le fa’amoemoe o le atunuu i se faiga fou.
  •  
  • I le Laumua o le Toa i Tafuna, ua eseese. nofoaga ua faatino ai le amataga o le solo a ta’avale. Ua faia lea i le OMV i ona lumafale, ma ua fa’asolo atu i le malae va’alele i le taeao lava o le aso Tofi na te’a, 18 Iuni 2020. 
  •  
  • O le malae va’alele ua fa’atulaga mo aiga ma latou fanau faau’uina e tauaaoina ai latou fa’ailoga ma aga’i mai ai i le Ofisa o le A’oga i le lotoa lava ua teuteuina lelei ai le nofoaga i ona lumafale mo le taua’aoina o le Tipiloma, ma fa’ae’e ai loa le malaga a le ali’i ma le tamaita’i fa’ai’uaso i lona la’asaga fou e aga’i i ai.
  •  
  • Ona o le sauniga sa amatalia i le tatalo i lona amataga mai i le OMV, sa tatalia uma e le malae va’alele ma le Lotoa a le Toa le oo mai o le solo a taavale i o latou nofoaga e fa’atautaia ai latou vaega o le polokalama.
  •  
  • O le malae va’alele na toe va’aia ai le tumutumu, aua o iina ua fa’atulaga mo aiga e fa’aula ai latou tama ma teine fa’au’u, ma aga’i mai ai loa e fa’afeiloa’ia le pulega a le DOE le tamaitai fa’atonu sili Dr Ruth Matagi Tofiga, ma le Pule Aoga o le Laumua  Tutuila Nauer  Togilau  ma ali’i faipule o le Tualauta ma le Ituau Malosi.
  •  
  • O isi vaega uma o le Polokalama ua mae’a tuufa’atasia lea i le polokalama ua fa’asalalauina fa’alaua’itele i televise, peita’i o le aso lea ua fa’amatuu ese atu ai e le Laumua o el Toa nisi fo’i sa utuvai i o latou vaieli o le puna’oa o le atamai.
  •  
  • Ua fa’alauiloa mai a latou togisilia e to’alua i la’ua:  Ms Talofa Jessica Fe’a ma Ms Emily Kuinitasi Kennach. O i la’ua ua avea le tulaga lua i le vasega fa’aiuaso i lenei tausaga o: Ms Nellie Mercy Lisala ma Melchizedek Mataafa.
  •  
  • Fa’amalo le tauivi i aoaoga ae a se taumafaiga mo le isi la’asaga fou o le ola saili o le a outou aga atu i ai, ia tele ni manu ma ia toe fo’i mai ma le tausaafia e tautuaina le atunuu ma le tatou nei malo.
  •  
  • E to’aiva Toa ua maua e i latou togi e silia ma le 1,000 i le SAT ae to’a  fa i latou au maua togi e silia ma le 20 i le ACT. O lenei tausaga i ‘au ta’a’alo ua siamupini ai le a’u a le Toa i le JV i le ta’aloga Volleyball ma le latou ‘au volleyball a le Varsity ua siamupini ai fo’i.
  •  

MAFAI ONA TALOSAGA FAIFA’ATO’AGA -  I LE FOOD STAMP ONA O LE COVID-19 [CFAP]

 

Ua faailoa mai le agava’a o le aufai faatoaga mo le tuuina atu o ni a latou talosaga mo faamanuiaga o pepa taumafa ((Food Stamp). O lea faamanuiaga, o se vaega lea o polokalame o loo faatupe mai e le malo tele, talu ai puipuiga o le gasegase o le COVID-19 e pe ona aafia ai le lalolagi. 

 

O le aufai faatoaga e agavaa e aofia ai i latou o loo sapalaia taumafa mo le Polokalame o Taumafa a fanau aoga mai le Ofisa o Aoga, faapea ai ma i latou o loo sapalai a latou fua o faaeleeleaga i le maketi. E le aofia ai fai faatoaga o loo toto a latou faatoaga ma le faamoemoe e tausi ai nao latou lava aiga.

 

 Ua fa’ailoa mai, afai ua iloga mai i fa’amaumauga ua lusi le 5% ma sili atu o lau sapalai o fua o lau fa’ato’aga ua e agava’a fo’i e talosaga.

 

O ituaiga fua nei o fa’aeleeleaga ua fa’ailoa mai,  afai ua fa’amaonia sa e sapalaia i maketi, peita’i ua a’afia ona toe auina atu ona o le fa’asa o le Covid-19, ua e agava’a la e talosaga: 

 

Mo fua o fa’ato’aga i Fuala’ai ‘Aina Mata: Apu, Avoka, blueberries, cantaloupe, grapefruit, kiwifuit, tipolo, moli, Esi, peaches, pears, rasperries, strawberries, tangerines,  tamato ma Meleni.

 

Fuala’au ’Aina:  artichokes, asparagus, broccoli, kapisi, Karoti, cauliflower, celery, Saga, kukama,, garlic, isalaelu, latisi, romaine lettuce, aniani, green onions, peppers, pateta, rhubarb, spinach, squash, umala ma le taro.

 

E le o aofia ai le fa’i mata po’o le fa’i pula fo’i i lenei lisi, ae mafai ona fa’ailoa fo’i sou taofi e tusa o lea polokalama ma le le avea ai ma se tasi o fua o fa’aeleeleaga e tatau ona aofia i le lisi le fa’i.

 

O sou manatu fa’aalia e ao ina faia i luga o tusitusiga i laina tafa’ilagi poo le initeneti e ala i le tuatusi ua fa’aoo mai e faia atu ai lou manatu. E  muta le fa’aalia o sou taofi pe o sau talosaga ina ia aofia ai le fa’i i le lisi o mea’ai tausami mata  ua talia talosaga i le aso 22 o Iuni, 2020.

 

Mo le tatou ofisa fa’alotoifale o le USDA, ua fa’ailoa atu ua mafai ona maua lou avanoa e te oo ane i ai e fa’atalanoa sau alamanuia lenei, ae faia muamua lau talosaga mo sou avanoa i le telefoni - 684-633-1031 ext 2. O le aso 28 o Aokuso, 2020 ua faatulaga e faamuta ai tusi talosaga mo lenei polokalame.