Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


Se vaaiga i le vaega o le alatele i Afono na tula’i mai ai le faalavelave lea ua maliliu ai alii Fuimu e to’alua ae manunu’a tigaina le isi to’alua i le taeao ananafi, ina ua lavea le Loli Fuimu e mafua mai i le faaletonu o taofi. [ata AF]

TO’ALUA ALII TINEI AFI MALILIU I LE TAEAO ANANAFI

 

E to’alua ali’i tinei afi na maliliu i le taeao ananafi mai le fa’alavelave le ma’alofia tau ta’avale na tupu i luga a’e o le afio’aga o Aua, i le alatele mai Afono.

 

E tusa ai ma le fa’amatalaga a nisi sa latou molimauina lea fa’alavelave, ua fa’ailoa ai, “O le taliu mai o le ta’avale tinei afi lea mai Afono, sa oo atu ina ia tineia le afi na lipotia mai lea afio’aga, uma loa ma toe taliu mai, ae lavea loa le ta’avale i le pioga tonu lava e tua i le mauga papa i le isi, ae tofe le isi itu o lo’o i ai aiga o fa’atutu ai o latou falenofo.”

 

O le matau a nisi sa mua’i to’ai i le faalavelave lea, e matauina ua tuu sa’o e fa’ataia i le papa le taavale ona ua lusi ona taofi, ma ua leai se isi faiga e mautinoa ai e maua nisi e soifua pea o le to’afa sa i totonu o le loli tinei afi i lea taimi.

 

Mai le to’afa sa i totonu o le loli, e to’alua o lo’o sao mai ma manu’anu’a ma o lo’o taofia i le falemai i Fagaalu, peita’i o i la’ua sa nonofo i luma, nofoaga o le pasese ma le ave taavale, ua maliliu uma.

 

Sa faia se sauniga lotu fa’apitoa a aiga o i atou ua maliliu i le fale sa a le LBJ pe tusa o le 9a.m. i le taeao ananafi.

 

Fa’amaise le Atua i aiga o nei tama talavou, aua ua fa’atino lava tiute se’ia o’o ina amia ai le ola. Faafetai mo la oulua tautua.

 

FA’AAOGA ASCC TUPE FA’ALELEIA AI A’OGA I UPEGA TAFAILAGI

 

Fa’ailoa e le peresetene o le ASCC, Dr. Rosevonne Makaiwi Pato, o le tinoitupe ua fa’amatuu mai le CARES Act, e fa’aaogaina e fa’aleleia ai sootaga uma lava o a’oa’oga e faia i luga o upega tafailagi. O lea vaega tupe a le fetarale, e ala mai i tulafono mo le coronavirus.

 

“O le afa o lea vaega tupe e fa’auia i le fanau a’oga, e le tagofia la e le ASCC lea vaega, e fa’auia lava i le fanau, ma i le to’atele ua lesitalaina mo vasega nei ua lutia a’o le’i mae’a le afa tausaga, e tusa ma le ta’i $600. e agava’a ai le tamaititi aoga e to’atasi,” o le tala lea a Dr. Pato.

 

“A’o le saoga o le a totoe mo le ASCC, o le a fa’afouina ai le tele o sootaga fa’ainiteneti ua mana’omia ona fa’aleleia, aua o le tausaga 1980-1990 lea na fa’atula’ia ai nei sootaga, ma ua fai si leva ua tatau ona toe fa’aleleia ia talafeagai ma suiga o lenei vaitau mea e fa’aaogaina ma le motusia ai le ituaiga o aoaoga ua aga atu i ai le Kolisi Tu’ufa’atasi ina ia fa’aaogaina nei.”

 

“Ua iloga mai e fa’aauau pea lenei ituaiga o taofiga i le olaga o le fanau a’oa’oina, ma ua alagatatau ona fa’afouina mea uma e fa’aaoga i so’otaga ai ma ituaiga aoaoga e faia i upega tafailagi, ona aoga lelei lea o le fesoasoani tupe ua taua’aoina nei, o le lutia o a’oa’oga talu ai le Coronavirus.”

 

O mea e ao ina fa’afouina o so’otaga nei e soso’o ai feutaga’iga i luga o upega tafailagi, faatasi ai ma masini komipiuta e ao ina fa’afouina ia maua polokalama uma ua mae’a fa’aaogaina i nei vaitau, ma ia lava fo’i le malosi e taofia uma ai fa’amaumauga ma sailia ai so’otaga lea e aoga tele i aoaoga e faia i upega tafailagi.

 

Ua fa’afetaia fo’i le sootaga ma le ASTCA ua maua atu ai le 50 telefoni feaveai ina ia fa’aaogaina e faiaoga e le o mautu atu se tautua taiu Initeneti i o latou aiga, e fa’aaoga e i latou ma paketi ua ofo mai e mafai ai ona maua so’otaga o faia’oga ma fanau a’oga ia fa’afaigofie a’oga i lenei vaitau o le fa’asa.

 

O le to’atele o fanau a’oga ma faia’oga, ua sologa lelei lava le fa’aaogaina o le Initeneti ua ala mai i le tautua a le ASTCA ma o se fiafiaga lea i o latou olaga suesue o le fanau a’oga ma le tima’i mai fo’i a faia’oga.

 

Ua fa’ailoa mai, ua sauniuni i latou ina ia faia se fa’au’uga o le vasega fa’ai’uaso i lenei tausaga e le vasega, ae fa’asalalauina atu mo le maimoaga a le mamalu lautele ae maise matua ma aiga, i luga o nei sootaga. Ua fa’aigoaina lea ituaiga o fa’au’uga fa’asalalau o le fa’au’uga e le faitino.