Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua: SUIGA FOU O FEMALAGA’IGA ONA O LE PEPESI A LE MISELA

Photo of MMR vaccine and needle

O se isi suiga fou ua tu’uina mai nei e le Matagaluega o Soifua Maloloina, e tusa ai ma le tulafono fa’amalosia mo le fa’asa o le so’ona feoa’i, fa’apotopoto, ma fa’atasiga tetele ona o le manumanu ina nei pei e pesia nisi i le Misela.

 

Ua fa’ailoa mai, “Pe afai o lo’o ua fia fa’afouina lou ID, o le a le mafai ona fa’afou pe afai e le taua’aoina se pepa fa’amaonia ua mae’a faia lou tui puiuia.”

 

O tagata matutua fo’i o le a amatalia ona faia o latou tui taitasi e pei ona fa’atulaga ai e le Taitai o le Malo, i lana folasaga fa’apitoa mo le aso Gafua na te’a nei, ua ia fa’ailoa manino ai lea tulaga.

 

Ua tuuina fo’i i le vasega o i latou o talosagaina pepa nofo mau o latou aiga iinei, ina ia tautuana e tatau ona faia tui puipuia MMR o tagata uma o lo’o latou talosagina e nofo mai iinei.

 

“Afai ae musu se tasi e faia sona tui puipuia o le Misela, o le a toe tipoti i latou na i o latou atunu’u na soifua a’e ai. Ua o’o fo’i i Pemita o i latou e fia ulufale mai i Amerika Samoa, o le a mana’omia fo’i le fa’amaumauga ua mae’a faia le tui puipuia MMR i lona malo a’o le’i fia ulufale mai. E tatau ona atoa lelei le 14 aso ma sili atu talu ona mae’a faia lea tui faato’a ulufale mai.”

 

O  Pemita mo tagata mai Samoa e tatau ona tu’uina e suesue mo le 15 aso fa’ato’a toe pasia maia ae o isi pemita mo isi atunu’u uma e 30 aso e sailiilia ai pe pasia pe leai.

 

I le taimi nei o lo’o ua taofia uma lava ni pemita e fia faia mo nisi e malaga mai ai i totonu o Amerika Samoa, ma ua fa’apea fo’i nisi o i latou na mua’i fia malaga mai i Amerika Samoa, e mafai ona oso mai Samoa.

 

Ua o’o lava i tagata faigaluega na fa’atautaia mai o latou pepa e ulufale mai ai e faigaluega, e le o toe taliaina se tasi i le taimi nei, ae ua vailiilia lelei uma pe aisea ua mana’omia mai ai i latou mai fafo, ae ai lava o i ai nisi e agava’a i nei galuega iinei.

 

Ina ua fa’afesiligia se isi mai le Ofisa o le Kovana i le tulaga lea, ae ua fa’ailoa mai, “E le o toaititi lava i latou o e o gasolo mai e fesiligia pe talosaga fo’i ina ia fa’apasia atu latou pemita e o mai ai latou tagata, peita’i, o le fa’asa o le fa’asa mo tagata uma lava! E leai se isi e i luga ane pe lalo ifo o lea fa’asa.”

 

Ua pau lava le tele o avanoa nei ua fa’atagaina, o tamaitai tausimai, foma’i ma tagata e galueaina masini e fa’aaoga i togafitiga o tagata gasegase.

 

O le vasega fo’i o tagata faigaluega o lo ua mae’a fai aiga ma ua mana’omia ona ulufale mai ma latou aga ma fanauiti, ua fa’ailoa atu i pisinisi ina ia taumafai e aua le toe taliaina talosaga fa’apea, ae una’ia mai tagata faigaluega ta’ito’atasi.

 

O le a amatalia fo’i ona faia tuiga o le MMR i itumalo ma e amata mai le itu i sisifo o le motu o Tutuila. Mai le aso Gafua Tesema 16 e o’o atu ia Tesema 21 o le a i ai le aufaigaluega i nofoaga e 13 ina ia fa’ao’o atu ai tuiga i afio’aga.

 

E aofia lava i nei nofoaga o Faga’alu ma Tafuna. O le malaga a le va’alele Hawaiian Air i le po o le aso Tofi, Tesema 12, 2019, ua fa’ao’o mai ai le 8,000 o le tui puipuia lenei mo le misela i le tatou nei atunuu.

 

E to’alua fo’i sui iloga o le CDC ua mae’a i ai i le tatou nei malo, o se tasi ua masani i galuega i tulaga o tui puipuia o lo ua faia, ma le sui o le tagata e masani i le tu’ufa’atasia o fa’amaumauga uma lava mai fa’ama’i pepesi.

 

 le tala mai, afai e tetele nu’u ma e tele fo’i tagata e alaala ai, o le a tauau lava e tele atu le aufaigaluega i ona nofoaga e tautuaina ia vave ona mae’a le tuiga lenei.

 

O le taimi atofa mo nofoaga e faia ai tui i tua i afio’aga ua fa’atulaga mo le itula e 8:00am - 5:00i le afiafi. O le aso To’ona’i lea ua fa’atulaga lava mo tagata fa’amama ia’ i le Kamupani a le Star Kist, ma fa’asolo atu ai loa i Leloaloa. O le aotelega o tagata o lo’o mana’omia ona tuia i lenei tuiga e 12,481 i latou.