Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

FA’AMONIA PEPESI MISELA I AMERIKA SAMOA

 

O le aso Faraie ua te’a sa fa’alauiloa ai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le taunu’u i Amerka Samoa o le Misela ma ua pepesi ma a’afia ai nisi o le atunu’u. E to’aiva i latou ua fa’amonia. Mai lea numera, e to’alima sa pesia i le misela ona sa malaga i fafo atu o Amerika Samoa.

 

O le isi to’a 4, sa pesia i totonu o le atunu’u, e aofia ai se pepe e 10-masina le masina.

 

Ina ia taofia le pepesi o le Misela i le atunu’u ua fa’ailoa ai e le Matagaluega o Aoga le tapunia o aoga a le malo, amata atu ia Tesema 9, se ia toe maua se isi fa’aaliga. Ma ua fa’ailoa foi e aoga tua, le tapunia o a latou aoga. Ua tapunia foi Day Care Centers i lenei vaitaimi.

 

Ua talosagaina foi e taofiga fa’atasiga lautele e aofia ai ta’aloga bingo, ae maise fa’atasiga fiafia i le paka a le malo. Fa’ailoa e le Ofisa o Leoleo o le a fa’amalosia a latou galuega e pei o le taofia o fa’atasiga i nofoaga faitele.

 

I le fonotaga a le kapineta e le kovana sa faia i le aso To’ana’i ua te’a, sa fa’ailoa ai se lipoti a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le tulaga o le misela ua i ai Amerika Samoa, ae maise i latou e to’afa na pesia i le teritori.

 

Saunoa fo’i le ali’i foma’i ia Dr. Iotama Saleapaga o le LBJ, mai le to’afa lea, e aofia ai le pepe e 10-masina le matua, sa tigaina ma taofia i le ICU aua togafitiga ma ua malosi lenei pepe ma ua te’a i tua.

 

E o’o mai i le aso To’anai ua te’a ua manuia uma i latou sa taofia ona o le misela ma ua te’a i tua. E leai ni gasegase fou o le misela i le ER i lea aso.

 

Sa fa’afetaia e Saleapaga galuega lelei a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le taofia o lenei fa’amai i le pepesi vave i le atunu’u.

 

O lo’o fa’aauau pea le matua’i va’aia toto’a o sui uma o lo’o malaga atu ae maise lava sui uma o loo malaga mai fafo, mai atunu’u o loo a’afia i le Misela, i totonu o Amerika Samoa.

 

“Pe afai fo’i e fa’ailoa atu i le mamalu lautele le tele o nei mea e ao ina utagia e le mamalu lautele, e le tatau ona fa’asalalauga i le gagana Samoa ma le fa’aperetania, ae tatau ona faia i le gagana lautele a Filipino, Fa’a-Tonga, Fa’a-Fiti, fa’a-Korea ma le Fa’a-Saina, ma isi gagana eseese ua i toton o le atunu’u.”

 

“Afai e mafai ona gauai mai matua e faia ma fa’amalosia lea fautuaga ua fa’alauiloa atu, e leai se isi mea e toe popolevale tele ai i matou uma, mai le pepesi atili o lenei fa’ama’i i le atunuu. Tatalo fo’i i le Atua mo se taofiga mautu o lenei fa’ama’i i le atunu’u, ia tatou nonofo saogalemu.”

 

“O lo’o mautinoa lava, e i ai lava isi tamaiti o lo’o soifua i le atunuu, e le’i faia tui misela nei, aua o le MMR e aoga mo le togafitia o le Misela, Mumbs ma Rubella,” ose tala lea a Saleapaga.

 

Fa’ailoa mai e le tama’ita’i RN Sharmaine Mageo. “Ina ia mautinoa ua e tausisia taumafaiga uma e puipuia ai le tou aiga ae maise le fanau mai le a’afiaga o pepesi o le Misela, e ao ina silafia e mafai ona e fealua’i ma le verusi o lea ma’i mai le 7-12 aso talu ona lua feso’ota’i ma se tasi ua maua ai.”

 

“O auga o lenei ma’i e amata mai lava i le fiva tetele ma le maualuga, e o’o lava i le 103 - 105 tikeri. Soso’o loa lea ma le tale, tafe le isu, amata ona pata mumu mai tuataliga, mumu ma tagi mata, ma fa’asolo atoa loa ona pata le tino. E ta’i 3-5 aso o pata mai le tino. E i ai nisi taimi e mageso ai le tino pata lea. O nisi tamaiti ua va’aia le amata ona fa’apepe ua oso mai i totonu o le gutu ma a’afia ai le tamaititi i le le mafai ona ‘ai. Ua le lagona ai le fia’ai ma ua fufula ai ma le fa’ai toe tata ai ma le manava.”

 

A va’aia loa lau tama i se mea fa’apea, ia vave ona fa’ao’o ane i le falema’i pe vala’au loa le 633-5871/5872 mo nisi fesoasoani e fa’ailoa ane ia te oe.”

 

“Afai e malaga mai i le falema’i, alofagia ia tu’u uma isi fanau pepe ma talavou i le fale, ae le o le tasi le tamaititi e ma’i, ae aumai uma ai le fanau e to’afa i le falema’i e si’ima’i.”

 

“Pe afai e to’ai taunu’u i le falema’i, fesiligia tama’ita’i tausima’i o tiute i le ER mo ni mask e fa’aaogaina lea a’o latalata i tatou uma i le sui ua masalomia ua maua i le Misela.

 

OLAGA TAUTUA & FESOASOANI STEVE H. WATSON I AMERIKA SAMOA

 

I molimau na fa’afofogaina i le sauniga Fa’aleaiga o le susuga le alii loia fautua faaletulafono mo le Kovana, sa fa’ailoa ai lana tautua o se Matai i lona Aiga i Samoa nei, le Aiga Sa Liufau i Lepuapua, ma ua fa’asuafaina ai “Muagututi’a.” I lona aiga lea, sa matua molimauina o ia lava o le auuso Sa Liufau, ona o lana tautua e le faava’ava’ai.

 

O le molimau a Vinnie Foma’i Liufau, sa ia fa’ailoa ai lona misia o lona lea uso, “O se tasi e tuatua lava e leai se leo. O le ituaiga tautua lea ua matua iloga, ua i ai lona loto i le aiga ma mea e fai. O se tasi e mau faatuatuaina e le aiga, e maua mai le fesoasoani, e le gata i le faufautua i ala fa’aletulafono, ae o le sao i mea uma e fa’atupe fa’aleaiga.”

 

Saunoa tama’ita’i sa la’ua galulue fa’atasi mai le Faletupe o le ANZ Amerika Samoa Bank, Tasi Scanlon, “O lenei se tasi sa tele sona sao i taumafaiga e faatula’i mai le tautua a faletupe i Amerika Samoa. O ia lea sa ia fa’aupuina le pili na tauaaoina i le faigamalo a A. P. Lutali ina ia faaulu i le fono faitulafono e mafai ai ona fa’atupe nei ituaiga nogatupe mo le fausia lelei, toe fa’afou fo’i o fale mo aiga Amerika Samoa uma. O se sao lea e mati’e lava i lo’u iloa o se tasi o lo’o aofia i lea ituaiga o matata i le atunuu.”

 

I le tama’ita’i loia o Mitzie Ta’ase, sa ia tula’i ai ma ia fa’ailoa, “O lenei le tama Loia ou te sulu i ai i so’o se mea e fa’anenefu ia te a’u tau le tulafono a Amerika Samoa.”

 

Sa fa’ailoa e Lewis Wolman le la’ua mafutaga ma Watson talu mai le 40 tausaga talu ai. “O le ma’ua fa’ato’a feiloa’i ai ma Steve Watson, sa vala’auina ai o ia e Steve ina ia la’ua fono. Peita’i, ina ua o’o atu, sa fa’ate’ia a’u ona o lo’o saofafa’i mai ma le afioga le Kovana A. P. Lutali, ma o lana ulua’i tala na fa’afeiloa’ia mai ai o ia, “Lewis, o le Kovana lenei, ua ou iloa lelei, e alofa tele i tagata Samoa ma e mafai ona ia taumafai e atina’e Amerika Samoa ma ona aiga, ia manuia.”

 

Molimau le taitaifono o le Komiti Fa’afoe o le Faletupe o le Teritori o Amerika Samoa TBAS, Olivia Reid, “O lenei tama, e na te le tu’ua se emeli e le talia vave, e matua e le iloa lava se taimi e te emeli atu ai i lenei tama, pe o ma’i pe o malosi, e tutusa taimi uma ia te ia, e tali mai lava, e vave tali mai fo’i.”

 

Sa ia fa’ailoa se tasi taimi ua si’ima’i atu ai Steve i NZ, ae toe emeli fa’atopetope atu ona o le mana’omia o se fa’aiuga tatau e faia e le Komiti Fa’afoe ma se fautua mai fo’i mo a’u i lena itu. “Sa aumai le mea na mana’omia, ae le o mailoa atu e lo’u nei sui, o lo’o taoto o ia e sauni lona taotoga, ma o le a toso lava o ia i le potu tipi, ae o lea ou te fa’alavelave atu i ai.”

 

I le molimau a le faletua Debra Willis Watson sa ia ia fa’ailoa ai, “O se tama e alofa tele, e le manatu fo’i ia ola fa’alialia atu ni mea ma sona iloa, ae matua malosi lana una’iga o se mea ua tonu i lona iloa, e tatau ona finauina ia manumalo ai. O se tama e alofa tele ia i matou le aiga, o a’u ma le afafine. E le faigofie le vala’au ua amia ai nei o ia, peita’i e fa’amoemoe lava i le alofa o le Atua e tausia ma faamafanafanaina ai i matou ma le fanau.”

 

Na ulufale Steven i le teritori i le tausaga e 1978 ma galue i le Ofisa o le Loia Sili, soso’o ai ma nisi o galuega i le atunu’u ae maise lana tautua i le malo.