TALA O LE LOTOIFALE
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
LE ‘AUAI SENATE I LE FAAIUGA A LE KOVANA I LE TU’UFA’ATASIA O LE OFISA A LEOLEO MA LE OFISA O LE TO’ESE
I le vaiaso ua tuanai, na pasia ai e le Senate ia se i’ugafono ‘aufa’atasi, e faaleaogaina ai se fa’ai’uga a le Afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula, ina ia toe tu’ufa’atasia ia le Ofisa o le To’ese i Tafuna ma le Ofisa a Leoleo, na faia ia Mati 16, 2026.
E faia le fa’aaliga aloaia a le kovana, ae o le tuanai atu lea o le sosola so’o o pagota mai i le falepuipui. O se tasi o sola’aga, na a’afia ai se tasi o leoleo o le falepuipui, lea na fa’alafi le pagota i totonu o lana taavale.
O nei faafitauli, na ta’ua e le Kovana, na fa’ailoa mai ai le tulaga faaletonu o puipuiga, e le gata i le falepuipui mo tagata matutua ae faapea foi fanau talavou, ma le tupu so’o. O le mafua’aga lea ua tatau ai ona saili se fofo vave, aua le puipuiga o le saogalemu o le mamalu lautele.
O le mea lea, na fa’atonuina ai e le Kovana, ia le toe fa’afoi o le ofisa a le falepuipui, i lalo o le va’ava’aiga a le ofisa a leoleo, ma le ta’ita’iga a le Komesina a leoleo, se’ia mae’a ona saili se fofo mautu o lenei faafitauli.
O le iugafono ‘aufa’atasi, na sainia e le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, ma ua ta’ua ai, le leai o se malosiaga fa’aletulafono, i le Kovana, e faia ai ni suiga faapea. Na ‘aufa’atasi ia le Senate ma pasia lenei I’ugafono.
Ua faamanino mai i totonu o le I’ugafono, ia le faavaeina o le Ofisa o Falepuipui, i lalo o le tulafono, ina ia tuto’atasi, ma lona lava faatonu ma e le mafai ona tu’ufa’atasia ma seisi ofisa po o matagaluega, e tusa lava po o se fa’aiuga aloaia a le kovana.
E le gata i lea, e leai se vaega o le Faavae po o tulafono a le malo, o tu’uina mai ai se malosiaga i le Kovana, e na te suia pe taofia ai se tulafono, ua mae’a ona pasia e le Fono, e tusa lava mo sina taimi pu’upu’u.
Ua ta’ua foi i totonu o le I’ugafono e faapea, e ui ina o lo’o ta’ua i le fa’atonuga a le Kovana, o lenei suiga, e mo na’o sina taimi pu’upu, peitai, e le o ma’oti mai i lana faatonuga, ia se aso e faamuta ai lenei suiga, po o se tulafono e fa’ataga ai o ia, ona suia pe faaleaogaina, ia vaega o le tulafono o lo’o ta’ita’iina ai ia le Ofisa o Falepuipui.
Ua ta’ua foi i totonu o le I’ugafono, ia le fa’atinoina e le Kovana o galuega a le Maota Fono, e ala i lenei suiga ma le fa’alavelave i le tu’u’ese’eseina o malosiaga. Ma e na’o o le Maota Fono, e mafai ona suia le fa’atulagaga po o le malosiaga, o se ofisa po o matagaluega, ua fa’atulagaina e ala i se tulafono.
Ona o lea, ua fa’aalia ai e le Senate, ia le fa’aleaogaina ia le vaega o le fa’aaliga aloaia a le Kovana, lea e faatatau i suiga i le Ofisa o le Falepuipui.
Ua fa’ao’oina atu nei ia le I’ugafono, i le Maota o Sui, mo sa latou iloiloga.
FUAFUA LE FAIGAMALO E TOE TU’U I LALO TUPE TOTOGI A LE MALO I LE TEUGATUPE LITAEA
Ua iai nei se fuafuaga a le Faigamalo a Amerika Samoa, ina ia toe suia le aofaiga o le tupe o le a tipi mai i siaki a tagata faigaluega o le malo, mo le teugatupe o le Litaea, mai i le 14%, e pei ona faatulafonoina i le tausaga e 2021, ae tu’u i lalo i le 8%, mo le tausaga tupe 2026 ma le 2027.
I sana tusi na fa’ao’oina atu i le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, sa fa’ailoa atu ai le iloiloina o le tumau ai pea o le 14%.
I totonu o le i’ugafono taufa’aofi, o lo’o fautuaina ai le toe tu’u i lalo o tupe tipi mai i siaki a tagata faigaluega mo a latou litaea, i le 8%, amata mai ia Oketopa 1, 2025 se’ia o’o atu ia Setema 30, 2027. Ona toe si’i lea i le 10% ia Oketopa 2027, se’ia o’o ia Setema 30, 2028.
A mae’a le tausaga tupe 2028, ona mulimuli lea i se ‘formula’ o le a fa’atulagaina i totonu o se I’ugafono taufa’aofi faaopoopo.
Sa fa’aalia e le afioga i le kovana, ia le iai o sona atugaluga e tusa ai ma le foa’i a tagata faigaluega, e 14%, ona e le mafai ona fa’aauauina. Ma ua mae’a ona ia iloiloina lea tulaga sa mafua ai le faaiuga na faia i le 2021, ina ia si’i le fuainumera o le tupe tipi mai i siaki a tagata faiagluega o le malo, ona o le vaitaimi lea o le Koviti-19.
I lena taimi sa le mautonu ai tulaga tau tupe ma na manaomia vave ia se fesoasoani tau tupe. Peitai, ua mou atu na vaitaimi o le tele o tupe maua mai i le malo feterale, ma ua iai se suiga i tulaga o le tamaoaiga.

