TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FAAMAVAE LE SUI FAATONU O LE KOMITI FAAFOE A LE KOLISI – AE TOE FAAOPOOPO MASINA E ONO I LE KONAKARATE A LE PERESETENE
O le aso 4 o Tesema, 2025, ua faapea ona faamavae ai le Afioga Uta Dr. Laloulu Tagoilelagi mai i lona tofiga o le sui Taitaifono a le Komiti Faafoe o A’oa’oga Maualuluga (BHE), i le mae’a ai lea ona fa’alauiloa e le Afioga i le Kovana, ia Pulaali’i Nikolao Pula ia sui fou o le komiti faafoe, i le faaiuga o Novema 2025, faapea ai ma le faaiuga a le BHE, ina ia le toe fa’afouina le konekarate a le Peresetene o le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa (ASCC).
E fa’amavae le afioga Uta Dr. Laloulu, ae ua fa’ato’a mae’a ona faia se faaiuga a le komiti faafoe fou, ina ia toe fa’aopoopo le ono masina, i le konakarate a le peresetene o le ASCC, ia Dr. Rosevonne M. Pato, ma suia ai le faaiuga a le komiti tuai.
I lana tusi faamavae i le kovana, sa fa’aalia ai e Uta Dr. Laloulu, ia lona agaga fa’afetai mo le avanoa e tautua ai, e ala i le avea o ia ma se sui o le BHE, ma sa ia ta’ua ai le latoau galulue punoua’i ina ia fa’atulagaina ni suiga ua mana’omia, i totonu o a’oa’oga maualuluga atu.
Ma sa ta’ua e Uta Dr. Laloulu, le sili atu o le tulaga ua iai le kolisi, i nei vaitaimi, e aofia ai suiga lelei i le faatinoga o tiute a le aufaigaluega faapea ai ma galuega lelei. Sa faapea ona vi’ia e Uta ia sui o le komiti a le BHE sa o latou galulue faatasi, ona o lo latou fa’atuatua ma le filiga i la latou tautua.
Sa le’i gata i le Kovana, ae na faapea foi ona fa’ao’oina kfaamavae a le afioga Uta, i le sui Kovana, le Afioga Pulu Ae Ae Mr., totino o le BHE ma le Peresetene ma le Aufaigaluega a le Kolisi.
FA’AU’UGA LONA 83 A LE ASCC
O le aso Faraile, Tesema 12, 2025 i le 10 i le taeao, o le a faataunu’uina ai le fa’au’uga lona 83 a le Kolisi Tu’ufaatasi a Amerika Samoa (ASCC), i le fale ta’alo a Kanana Fou, ma i le taimi nei, e 121 fanau a’oga ua mae’a ona pasia mo a latou fa’ailoga ma tusi pasi, a’o fa’atalitali pea fa’ai’uga o suega a nisi o fanau.
O le susuga i le fa’afeagaiga ia Peter Schuster, le taitai o le Sinoti a le Ekalesia Metotisi i Tafuna, ua filifilia e pule faamalumalu i le sauniga fa’aleagaga mo le faau’uga.
O le lauga faapitoa o le aso, o le susuga ia Ammon Fepulea’i, o se tasi o lupe faalele a le ASCC ma sa galue foi o ia i totonu o le a’oga. Ae ua avea nei o ia ma Faatonusili o le Faalapotopotoga o Arts, Culture & Humanities, a Amerika Samoa.
O le susuga ia Fepulea’i, o se tasi ua lauiloa i totonu o le teritori, i le avea ai o ia ma faiaoga, atisi faapea ma taitai. O ia o se alo e faasino i le susuga ia Paulo Fepulea’i ma le faletua ia Ali’itasi. Ma sa fa’au’uina mai o ia mai i le ASCC i le 2007, ina ua mae’a ana a’oa’oga maualuga mai i le aoga maualuga a Samoana, i le tausaga e 2005.
Ina ua mae’a ana aoaoga i le ASCC, sa faimalaga atu Fepulea’i mo le fa’aauauina o ana aoaoga faaleiunivesite, i le Iunivesite o Wyoming, lea na fa’au’u mai ai i le tausaga e 2009 ma se fa’ailoga o le ‘Bachelor of Science’, i le Matematika. Ae i le tausaga e 2019 sa toe fa’au’uina mai ai o ia ma sona fa’ailoga o le ‘Master of Education’ i le Iunivesite a Hawaii.
Sa amataina ia le soifua faigaluega a Fepulea’i le avea o ia ma faiaoga o le Matematika, i le aoga maualuga a Samoana mai i le 2010 seia o’o mai i le 2020. Ma fa’aauau atu ai i le ASCC, i le fa’ai’uga o le 2020 se’ia mai i le fa’ai’uga o le 2024.
O iina na sa ia tu’ufa’atasia ai se kalapu, ua ta’ua o le “House of Flying Daggers’, lea ua lauiloa nei i tala fa’atino ma musika, o lo’o faatino e fanau a’oga a le ASCC.
O le amataga o le 2025, sa filifilia ai Fepulea’i e avea ma Faatonu o le faalapotopotoga o Arts, Culture & Humanities, o se avanoa ua fa’aauau ona ia fa’alauteleina i avanoa, alagamanuia ma le faalauiloaina o atisi a le atunu’u.
O lo’o avea foi o ia ma peresetene o le faalapotopotoga a le ABLE (Agency for Better Living Endeavors), ma o lo’o fa’auluulu foi o ia i polokalama mo le Moso’oi.
VA’AIA LE PA’U O TAU O TAUMAFA IA NOVEMA
Ua fa’aalia i ripoti a le BFI (Basic Food Index) ia Novema 2025, le fa’aauau pea ona molimauina le pa’u o tau o taumafa, i totonu o Amerika Samoa, e le gata i le masina o Oketopa ae faapea foi Novema.
O lea ripoti sa fa’apea ona tatalaina i tua e le Matagaluega o Fefaatauaiga, i le vaiaso ua mavae.
I le BFI a Novema, ua ripotia mai ai le pa’u o taumafa (-0.7%), e pei ona sa va’aia ia Oketopa ma o le oloa pito sili ona tele lona pa’u, o fuamoa, lea ua $2.65 i le tasene. O isi taumafai ua va’aia le pa’u o tau, ua aofia ai ia suka ($3.65), mayonnaise ($4.93), o i’a ($4.95), o apa tuna ($2.35) ma pusa moa ($18.29).
Ae peitai, o lo’o ua va’aia foi le tele o taumafa, ua si’i o latou tau, e pei o ‘a’ano o manu fasi ma taumafa e gaosia i le susu, sisi ma le pata. E pei ona iai ia pisupo ($5.83), o si’usi’u pipi ($2.48), o susu ($2.57), aisikulimi ($9.71) ma sosisi ($2.22).
E iv ani taumafa o lo’o fa’aauau pea ona tumau o latou tau ia Novema: fa’i, falaoa, pata, fasi pua’a, alaisa, saimini, apa inu, talo ma vai taumafa.
O le amataga o le 2022, sa faia ai se suiga tele i nei su’esu’ega, ina ua fa’aopoopo ni faleoloa fou se fitu, i su’esu’ega sa faia, lea e amata mai i Se’etaga i le Falelima i Sisifo, se’ia o’o atu i Amouli, i le Falelima i Sasa’e.
E 14 ni faleoloa tetele na filifilia e fa’ataunu’u ai nei su’esu’ega, i tulaga o iai tau o taumafa i le lotoifale.

