TALA I VAIFANUA
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
MANA’O STARKIST TOE FA’AOPOOPO MAI NI TAGATA FAIGALUEGA SE 300 MAI SAMOA
O lo’o feagai nei le malo o Samoa ma le iloiloga o se mana’o sa fa’aleoina e le pulega a le Kamupani I’a a le StarKist, mo nisi tagata faigaluega fa’aopoopo se to’a 300, i le atoa o le to’a 2,000 o tagata mai Samoa, o lo’o fa’afaigaluega nei.
O lenei talosaga sa fa’ao’oina atu e le Peresetene o le StarKist ia Inuoo Ha ma taitai o le kamupani, ina ua o latou feiloai ma le Afioga o le Palemia ia La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, i Amerika Samoa, ina ua faimalaga mai le Afioga i le Palemia i le umusaga o le Maota Fono, i le faaiuga o Novema.
I le mae’a ai o le latou feiloaiga, sa saunoa ai le alii Pelmia, e ui ina toa atau ia Samoa ona ‘apo avanoa faapenei, o lo’o maua mai, ae e iai lava se atugaluga i le tele o le malosi o le atunu’u, ua malaga atu i atunu’u i fafo, ae o lo’o manaomia foi aua le tauatina’eina o Samoa.
Sa fa’aleoina e le Afioga a le La’aulialemalietoa ia le fesoasoani malosi ua maua mai, e ala i avanoa faigaluega a le StarKist, o se tasi lea o tupe tului sili i totonu o le tamaoaiga o Samoa.
Ae peitai ane, o se tasi o mataupu ua leva ona fuafuaina, o lo’o avea ma a’afiaga i le fa’amautu ai o tagata mai Samoa o lo’o galulue i le StarKist, o le leai o ni nofoaga e latou te faamautu ai.
Ma o lea ua taumafai le StarKist e fausia ni fale nofo se lua, e mafai ona fa’amautu iai tagata faigaluega a le StarKist mai Samoa. O se tulaga ua faapea ona patipatia e le Afioga i le alii Palemia ma atonu o le a faapena foi ona faia e le malo o Samoa, ia se tulaga lava e tasi.
O lo’o ua iai se fuafuaga i le Malo, e fausia ia se Ofisa fou mo le Konesula, faapea ma ni fale nofo mo tagata faigaluega, i le fanua tasi eka lea na foa’i e le malo o Amerika Samoa, mo Samoa, i Tafuna.
Ua faapena foi ona tali mai le malo o Samoa, i lea foa’I, e ala i se fanua e tasi eka, i Taumeasina, mo le malo o Amerika Samoa.
TU’UINA LE MEAALOFA $300K A AMERIKA MO SAMOA I TOTONU O TUPE A LE MALO
I se feiloaiga ma vaega fa’asalalau, sa fa’aleoina ai e le Afioga i le Palemia ia Laaulialemalietoa Leuatea Schmidt, ia le toe fa’afo’i ina o le $300,000 (tupe Samoa) i totonu o le malo, ina ua toe taliu atu le faigamalaga sa asiasi mai ai i Amerika Samoa, aua le umusaga o le Maota Fono a Amerika Samoa.
Sa fa’amalamalama e le Afioga a le Palemia, e faapea, e lata i le $250,000 na o latou fa’aaogaina mai tupe a le Malo, mo le latou oso, fa’aaloga ma isi tulaga. Ae sa toe fo’i atu ma le $300,000 ma o lea tupe, ua toe tauina i totonu o tupe a le malo.
E tusa ai ma se ripoti a le Samoa Observer, e lata i le to’a 70 sui malu o le malo, faapea ma Minisita, sui minisita ma isi taitai faalemalo, sa faimalaga mai.
I le auiliiliina o tupe sa foa’i i faalapotopotoga eseese mai i tupe sa maua atu i Tutuila nei, e $31,000.
Na aofia ai le foa’I mo le Maota a le Mapuifagalele ($5,000), Monike Vailima ($5,000), Mapu-i-Pulotu Savai‘i ($5,000), SENESE ($2,000), Loto Taumafai ($2,000), Samoa Victim Support Group ($2,000), Kosena ($2,000), Nuanua o le Alofa ($2,000), Sosaiete a le Kanesa a Samoa ($2,000), Fiamalamalama ($2,000) ma nisi asosi mo tagata ua po le vaai ($4,000).
Ae na iai foi ni tupe sa tufatufaina i sui o le aumalaga, na aofia ai ma le fa’ili pu a leoleo, faapea ai ma le Taitai o le Itu Agai ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi faapea le susuga ia Fiame Naomi Mataafa.
Ma sa ia saunoa foi e faapea, e le fuaina ia foa’i fa’aleaganu’u o lenei feiloaiga, i mea sa avatu ma mea sa maua mai, aua sa faatinoina lenei asiasiga, i tu ma aganu’u faa Samoa.
TOE FO’I MAI FANAU AOGA TAUSIMA’I MAI I LE USU I AMERIKA SAMOA
Ua toe tatalaina e le Iunivesite o Auaunaga ‘Aufaatasi (Uniformed Services University USU) ma le A’oga Tausima’i a Daniel K. Inouye (GSN), ia le avanoa e mafai ona toe asiasi mai ai ma galulue i totonu o Amerika Samoa, nisi o a’o’oga mo a latou fa’ailoga fa’aTausima’I, talu ona tapunia lenei polokalama, ona o le Koviti 19.
O lenei polokalama e faapea ona faimalaga atu ai i latou uma o a’o’oga fa’aTausima’i, fa’afoma’i o le mafaufau, i motu o le Pasefika mo le ta’i fa vaiaso.
Ma sa faavaeina lenei polokalama i le tausaga e 2010, ae e le’i tapunia ona o le Koviti19, i le 2020.

