TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

UIFAATALI AMATA:  O FOFO SUNIA, O SE UO PELE MA SE FAUFAUTUA IA TE A’U

I le tomanatunatu o le sui Faipule a Amerika Samoa i totonu o le Konekeresi i Uasigitone, le afioga Uifaatali Amata, e tusa ai ma le soifuaga o se tasi o Tamalii ma To’oto’o o le atunu’u ua fa’amanavaina e le Atua ana galuega, sa saunoa ai Uifaatali Amata, sa ia te ia (Fofo Sunia) ia le atamai o le agava’a ma se ala to’afilemu, ae auala atu ai ni manatu.

 Sa ta’ua e le afioga Uifaatali, o [Congressman] Sunia, o se uo pele ma se faufautua ia te a’u.  Ma ou te teu fatuina lona soifua ma lona agalelei.  O se tagata sa fesoasoani malosi, a’o o’u mulimulita’i i ona la’asaga, a’o avea o ia ma sui Faipule i Uasigitone, lea na avea ai o ia ma ulua’i i lalo o tulafono ua iai nei, e ui ina sa iai nisi o sui sa tofia muamua, ae sa le’i mauaina e i latou ia aia tatau e avea ai ma sui o le Konekeresi.

Sa fa’aalia foi e le sui Faipule, lona va’aia o Fofo Sunia, o se faufautua ma se ta’iala.  Ma sa fa’amanuiaina o ia (Uifaatali Aumua) i le tofiga na umia e Fofo, a’o avea o ia ma sui o le teritori.  E le gata i lea, sa ta’ua e Uifaatali Aumua, lona manatua lona mitamita i taimi e na te teuteuina ai le ofisa a Fofo, i Uasigitone, ina ia fa’aali mai ai le Pasefika ma lo tatou aganu’u.

E tele ni mataupu po o ni aia tatau taua, sa galuea’iina e Fofo, e pei ona sa tomanatu iai le afioga ia Uifaatali Amata, e pei o le filifilia o se tasi o tatou talavou i le ‘U.S. Service Academies’, e aofia ai ma le ulua’i sui filifilia ma fa’au’u, o le susuga ia Leafaina Tavai, lea o lo’o avea nei ma Taitai o lana aufaigaluega i le taimi nei.  

Ma sa ta’ua e Uifaatali le tele o galuega a Fofo, sa avea ma fa’avae ua ‘ae ‘ae ai nei Amerika Samoa i le manuia, e pei o le polokalama o le Medicaid.

Sa ta’ua foi e Uifaatali Amata ia le avea o Fofo ma se tusitala lauiloa, ma o ana tusi o se faaopoopoga taua lea i totonu o faletusi ma a’oga.

Na fa’aalia e le afioga i le sui Faipule le misia o lenei tamalii ma sa ia fa’ao’oina atu ona faamaisega ma faamanuiaga i le aiga o lenei To’oto’o ma lana toe upu, “E aloaia o ia e Amerika Samoa o se auauna mo tagata lautele, ae o le a fa’afeiloa’ia o ia e le Atua, o se tagata fa’atuatua.”

$400,000 FOA’I A TAGATA ASIASI MO PAKA FAAVAOMALO I AMERIKA SAMOA MA HAWAII

Talu mai le masina o Oketopa 2024, sa faapea ona foa’iina e tagata asiasi i paka faavaomalo, se vaegatupe e $400,000, i le nofoaga tutotonu a le lHPPA (Hawai’i Pacific Parks Association), i Hawaii ma paka a Amerika Samoa, i taimi e latou te faimalaga ese atu ai.

O le HPPA o se pa’aga le saili polofiti, mo paka faavaomalo e fitu, i Hawaii ma Amerika Samoa.

O taimi lava e latou te tu’uina ai se tupe i le lesitala, e tumau ai lava i totonu o le paka lea e latou te foa’i aga’i iai, ina ia fesoasaoni i le tausiga o ia paka.

Sa saunoa le alii Faatonu o le HPPA, o lenei $400,000 o se molimau lea i le alofa o nei tagata, i paka faavaomalo.  Ma sa avea o ia ma sui o le HPPA, e faaleoina ai se agaga fa’afetai, ia i latou uma sa asia ma foa’i atu mo paka ta’itasi, aua fanau o le lumanai.

Ua silia ma le 92 tausaga, o galulue faatasi ia le HPPA ma le Auaunaga a Paka Faavaomalo, lea ua aofia ai ma paka e fitu i totonu o Hawaii ma Amerika Samoa.

I’UGAFONO ‘AUFAATASI A LE MAOTA O SUI MO SE VAEGATUPE MO SE ‘OLO FA’ASINOSINO ALA MO VA’ALELE

Ua pasia e le Maota o Sui, ia se I’ugafono ‘Aufa’atasi a le Maota o Sui, o lo’o ua talosagaina ai le Kovana, ina ia galulue faatasi ma sui faitulafono, ina ia faamautuina se vaegatupe, e mafai ai ona fausia se ‘olo i le malae vaalele i Tafuna, e avea ma faasinosino ala mo femalagaiga a vaalele.

O lenei I’ugafono, sa faapea ona fa’aulufaleina e afioga i Faipule ia Fagaima Larry Sanitoa, Vala Porotesano Liusamoa ma Manavaalofa Manase, ae sa pasia e afioga i Faipule uma o le Maota o Sui ma ua faapea ona fa’aopoopo iai ma o latou suafa. 

E tusa ai ma lenei I’ugafono, ua silia ma le 20 tausaga, o leai se ofisa faasino ala i le malae vaalele i Tafuna.  Ae ua fa’aalia e le Ofisa o Femalagaiga i luga o le ‘Ea (FAA), le aofaiga o femalagaiga i le malae lotoifale, e le gafatia ma ua lava le ofisa i le malae vaalele i Faleoloa, Samoa, e tautuaina femalagaiga i totonu o Amerika Samoa.

Ina ua taofia e le FAA ia le toe faatupeina o le ofisa sa i Amerika Samoa, ma le le toe iai o seisi vaegatupe, na ioeina ai loa e le malo ia le tapunia o lea ofisa.

Ae peitai, e pei ona ta’ua i totonu o le I’ugafono Taufa’aofi, i le toe faaopoopoina e le Hawaiian Air o le faigamalaga lona tolu faapea ma le fa’aopoopoina o femalagaiga i le va o Samoa e lua ma malaga mo Manu’a, ua mana’omia ona toe tatalaina lenei ofisa.