Ads by Google Ads by Google

TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

PASEFIKA

$160,000 MO LE MAUGA MU I VANUATU

I le fa’asoasoaina o tupe a le malo i Vanuatu, ua faapea ona fa’aagaga ai se vaegatupe e $160,000 (tupe Amerika), aua galuega fa’atino i le motu o Ambae, lea o lo’o iai nei se mauga mu.

E tusa ai ma ripoti a vaega fa’asalalau i Vanuatu, sa ta’ua ai se saunoaga a le alii Palemia ia Jothan Napat, e tusa ma se fuafuaga ua mae’a ona fa’ata’atia, pe afai ae mana’omia ona ave’ese mai tagata o lo’o nonofo i le motu i Ambae.

Ua o’o atu nei i le vaega lona tolu, ia le nofo va’ava’aia o le motu.

O lo’o ripotia mai e tagata o le motu ia to’ulu o lefulefu i le motu atoa ona o le afi o lo’o sau mai i le mauga mu.  Ua faapea foi ona ripotia mai i motu tuaoi, o Espiritu Santo, Pentecost ma Maewo ia le o’o atu iai o timu lefulefu.

TAOFIA E LE FAAMASINOGA TALOSAGA A FRANK BAINIMARAMA MA SITIVENI QILIHO

Ua taoto nei i totonu o le faamasinoga i Fiti, ia le tali a Frank Bainimarama, lea na avea ma palemia o Fiti faapea ma Sitiveni Qiliho, lea na avea ma taitai leoleo, e tusa ai ma moliaga, i lo la ta’ita’ia o se solo tete’e faasaga i le malo.

O le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, na tutula’i ai i luma o le faamasinoga ia Bainimaraa ma Qiliho, ae e le’i sauni ia le itu a le malo.

O lo’o tu’ua’ia e le malo ia Bainimarama ma Qiliho, i lo la u’una’ia o ni taitai sinia o vaega’au, e avefaapagota ma sui tulaga, le latou ta’ita’i.

O lo’o molia foi Bainimarama i le moliaga, ona o ni fa’atonuga na ia faatonuina ai se ta’itai o vaega’au, ina ia avea o ia ma ta’ita’i fou.

TE’ENA PALEMIA A LE ATU SOLOMONA RIPOTI I FESUIAIGA O KAPENETA

Ua te’ena e le palemia a le atu Solomona, ia ni ripoti, e tusa ai ma le toe fesuia’i o fa’auluuluga o ofisa ma matagaluega a e malo, lea na ta’ua i ripoti a nisi o vaega fa’asalalau a le atunu’u, ona o se lisi o suafa mo se kapeneta fou.

I le silia ma le lua tausaga o le nofoaiga a Jeremiah Manele, ae ua fa’alua ona faila se tagi e faasaga i lana ta’ita’iga.  Ma ua fa’afia ona ia faia ni fesuiaiga i lana kapeneta.  

Ae peitai, i sana faamatalaga i Tusitala i le aso Sa na se’i mavae atu, sa fa’aalia ai e Manele, le leai o sana fuafuga e toe faia ni suiga i lana kapeneta.

ILOILOINA SAMOA MA LE ATU MALESALA E LE FAALAPOTOPOTOGA A MALO ‘AUFAATASI

O lo’o ua loma nei se iloiloga a le Faalapotopotoga a Malo ‘Aufa’atasi, mo Samoa ma le atu Malesala, e tusa ai ma fa’amaumauga i lo latou tausia o aia tatau a tagata e iai mana’oga faapitoa i le tino ma le mafaufau.

O nei iloiloga masani, e pei ona fa’afoeina e le Komiti mo Aia Tatau o Tagata e iai mana’oga faapitoa, o lo’o fa’ataunu’uina i Geneva, e le’i leva ona amataina, ma e auai ai vaega uma a setete, e 193.

O le a faapea ona iloiloina e ni sui tuto’atasi e to’a 18, ia le lelei o le tausia e Samoa ma le atu Malesala, o fautuaga mai i le komiti ma le faalapotopotoga a malo ‘aufaatasi.