TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
TU’UMALO SE TASI NA AVEA MA PERESETENE O NAURU
I le 77 o tausaga o lona soifua, ua ripotia mai ai le tu’umalo o le susuga ia Ludwig Scotty, o se na avea ma peresetene o le malo o Nauru.
I se fa’aaliga mai i le malo a Nauru, na fa’alauiloa mai ai le maliu o Scotty, i le aso Lulu na se’i mavae atu (aso Lua i Amerika Samoa), ona o se gasegase. E maliu le ta’ita’i, a’o siomia o ia e lona aiga.
O Scotty na fa’alua ona avea ma peresetene a Nauru – i le tausaga e 2003 ma, le tausaga e 2004 se’ia o’o atu i le 2007. Na avea foi o ia ma Fofoga Fetalai o le palemene i le va o le 2000 ma le 2016.
Ua fa’amaonia mai e le malo o Nauru le sauni aua toe sauniga fa’alemalo mo lenei ta’ita’i.
SAINIA E SAMOA MA AUSETALIA MALILIEGA, I APIA
E tolu ni maliliega ua mae’a ona sainia e le Afioga i le Palemia o Samoa, ia La’aaulialemalietoa (Laauli) Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, ma le Minisita i le va i fafo, mai Ausetalia, o Penny Wong, e fesoasoani i le puipuiga o malo ma atunu’u o le pasefika.
O nei maliliega ua sainia, o se fa’ai’uga lea mai i taitai o le Faalapotopotoga o Motu o le Pasefika, e pei ona saunoa ai le Komesina a Ausetalia. O le a mafai ona aga’i ai i luma ia le galulue fa’atasi mo le puipuiga o le saogalemu lautele, faapea ai ma le galulue so’otau’au o motu o le pasefika, e taimi e talosagaina ai se fesoasoani.
Sa faapea foi ona faimalaga atu Wong ma le alii Palemia, i le motu o Savaii, i luga o le va’a a leoleo, o le Nafanua III, e tatalaina aloaia ia le Ofisa a Leoleo i Tuasivi, e mataituina ia le gataifale.
FA’AMAONIA E TAITAI VANUATU IA LE OLA O LE MAUGA MU I AMBAE
Ua si’itia nei e ta’ita’i o le malo i Vanuatu ia le ‘level’ o le mauga mu i Ambae, i le vaega lona tolu, ina ua molimauina le fa’aauau pea ona sau i luga le pupusa o le afi mai totonu o le mauga mu.
O ni ata mai i le satellite, i le aso ananafi, sa fa’amautu ai le fai o sina maualuga o le kasa, o lo’o pupusa mai i le mauga mu.
FESOASOANI FALEPUIPUI I AUKILANI I PAGOTA E ALA I FA’AGATAMA O LE ‘FOOTBALL’
Ua amata nei se polokalama fou, i totonu o se falepuipui i Kohuora, i Saute o Aukilani, e fesoasoani ai i pagota ina ia toe maua seisi avanoa, e suia ai o latou olaga, i le lelei.
Na faatolu ona asiasi atu ia ni faiaoga o le fa’agatama o le ‘football’ mai i Aukilani, I le falepuipui, mo le fa’amautuina o lenei polokalama fou.
Mai i pagota e to’a 16 sa amataina lenei polokalama, e to’a 10 o ni alii Maori po o Pasefika.
Ua ripotia mai le sologa lelei o lenei poloketi, ina ua fa’au’uina uma ia pagota e to’a 16 na ‘auai ma o latou ausia ai ni tusi pasi fa’afaiaoga o lenei fa’agatama.
O nei tusi pasi, o le a mafai ona aoga pe a mae’a ona tuli o latou fa’asalaga ma toe tatalaina mai i latou i tua.
Sa fa’aalia e se tasi o pagota, ia le taua o lenei polokalama mo ia, ona sa ia a’oa’oina ai le taumafai atili, ae ‘aua le fa’avaivai. Ma ua iai sona fa’amoemoe o le a ia maua se avanoa e fa’aaoga ai lana tusi pasi, e a’oa’oina ai nisi o alo ma fanau o le Pasefika, o lo’o fia ta’a’alo i lenei fa’agatama.

