TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
FA’ASALA SE TAMALOA MAI SAMOA I LE ONO MASINA I LE MALIU O SE ALII TALAVOU
Ua faasalaina nei e le Faamasinoga Maualuga ia se tamaloa mai Patamea, i Savaii, i le ono masina i le falepuipui, ona o se faalavelave na tupu ia Me 2024, lea na maliu ai se tamaititi 17 tausaga, sa taumafai e kolosi le auala, mai tua o se pasi.
Na ioe le susuga ia Mamona Taliuo Samoala o Patamea, i le moliaga o le avetaavale le fa’autauta lea na maliu ai ia Heti Manase.
E tusa ai ma fa’amaumauga o lenei faalavelave, sa faafoeina e Samoala ia se taavale e aunoa ma se laisene avetaavale. Ma sa agai atu lana taavale i se faleoloa i Sapapali’i, ma ia va’aia se pasi o agai atu i Salelologa.
Ma sa paka le pasi i autafa o le alatele e fesaga’i ma le faleoloa, ae ina ua taumafai Samoala e pasi atu ma le pasi, ae ona so’aina ai Manase sa taumafai e kolosi le auala mai i tua o le pasi.
Na aveina atu Manase i le falema’i i Tuasivi ae ona o le tuga o ona manu’a, e taunu’u atu, ua maliu o ia.
Sa ta’ua e le afioga i le Faamasino Sili ia Leiataualesa Daryl Clarke le le usita’ia e le ua molia, ia le lapataiga a lona uso, ina ia fa’alemu le alu o lana taavale.
Na faataunu’uina e le aiga o le na molia ia se ifoga ma o latou foa’iina ai se vaegatupe e $10,000 e fesoasoani i le aiga o Manase, aua lona maliu.
TIPOTI (DEPORT) E VANUATU NI TAGATA SAINA
Sa ripotia e le RNZ ia le toe fa’afo’i fa’amalosi e le malo o Vanuatu ia ni tagata mai Vietnam sa maua o faatau tapoleni i totonu o le atunu’u, ae sa malaga mai i ni VISA turisi.
Na ta’ua i ripoti lotoifale le solia e nei tagata ia aiaiga o a latou visa. Ma sa fa’afoeina e le malo le ave’esea o i latou mai totonu o le atunu’u, a’o latou feagai ai ma le fa’amalosia o a latou tulafono tau femalagaiga.
Ua toe fautuaina e taitai o le malo ia i latou o lo’o ulufale atu i visa turisi, ina ia o latou tausisi i aiaiga o lo’o ta’ita’ia ai nei ituaiga visa ma lapata’iina i latou e tusa ai ma le ave’esea o i latou mai totonu o le atunu’u, pe afai e latou te le usitaia aiaiga o a latou visa.
FUAFUA LE TOGI O LE PULOU A LE TAITAI O LE LEIPA I LE PALOTA A FITI I LE TAUSAGA FOU
Ua fa’aalia e le taitai o le itu o le Leipa, ia Mahendra Chaudhry, le iai o sona faamoemoega, e avea ma sui tauva i le palota lautele a Fiti, i le tausaga fou.
E 10 ni pati ua fa’aalia lo latou fia auai i lenei palota, e ui ina e le’i fa’atulagaina se aso e faataunu’uina ai.
Ua saunoa Chaudhry, o lo’o i le latou itu (Labor Party) ia se tiute i le atunu’u ma afai e mafai, o le a avea o ia ma se tasi o sui tauva.
Sa le’i mafai ona auai Chaudhry i le palota i le 2018 ina ua faasalaina o ia ona o le tulafono e mataituina fefaatauaiga.
$150 MILIONA MAI I LE MALO AUSETALIA MO LE ATU SOLOMONA
Ua ‘aufaatasi nei ia le malo o Solomona ma Ausetalia, ina ia galulue faatasi aua le si’itia o auaunaga o le soifua maloloina i totonu o le atu Solomona.
O lo’o fa’atupeina lenei polokalama e Ausetalia, e $150 miliona ma o le umi o lenei polokalama, e o’o atu i le tausaga 2028.
SILIA MA LE 200 TAGATA TONGA GASEGASE I LE DENGUE
O le aso Lua na se’i mavae atu nei, sa fa’alauiloa mai ai e le Minisita o le Soifua Maloloina a Tonga, le o’o atu o le fuainumera o a latou tagata gasegase i le Dengue, i le 215. E to’a 12 i latou, ua taofia i le falemai.
Silia ma le afa o i latou (113) e mai le motu o Vava’u, e to’a 71 mai i le motu o Tongatapu ae to’a 31 mai i le motu o ‘Eua.
O le ui’i o i latou ua a’afia i lenei fa’ama’i, o se pepe e fitu masina.
Ae e leai se tasi ua maliu.