TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
TOATELE NISI I TONGA UA A’AFIA I LE GASEGASE O LE ‘DENGUE’
I se fa’aaliga mai i le malo o Tonga, ua fa’apea ona aloaia ai le pepesi o le gasegase o le ‘Dengue Fever’ i totonu o le atunu’u.
Ua ta’ua e le minisita o le soifua maloloina a le atunu’u, le agai i luga o le fuainumera o tagata gasegase i motu e tolu o le atunu’u, e aofia ai Tongatapu, Vava’u ma ‘Eua.
Na saunoa le Minisita o le Soifua Maloloina ia Dr. Ana Akoula, o le aso Faraile o le vaiaso ua mavae sa faapea ona ripotia ai le ulua’i gasegase faamaonia ma e o’o mai i le taimi o lenei ripoti, ua 10 ni isi ua mafai ona fa’amaonia, o lo’o a’afia i lenei gasegase.
O le toatele o gasegase e i le motu o Tongatapu, ma o le toatele o i latou, o fanau talavou i le va o le 12 ma le 17 tausaga, le matutua.
Saunoa Dr. Akoula, ua iai se talitonuga ua mafua ona toatele i latou ua a’afia i lenei gasegase, ona o le tetele o timuga ma suiga i le tau, lea e tele ina fanafanau ai namu. Ma na ta’ua e le tamaitai Minisita le mae’a ona logoina o isi falema’i isi motu, e tusa ai ma lenei tulaga.
Ma ua toe fa’amanatu mai e le minisita o le soifua maloloina ia le pepesi gofie o lenei faama’i, e ala i namu o lo’o tau’aveina lenei faama’i.
Ua faapea ona fautuaina ia tagata o Tonga, ina ia a’oa’o i auala e mafai ona faasagatau atu ai i lenei faama’i ma ia o’o atu i le falemai pe a maua auga o le gasegase, e pei o le fiva, ulu tiga, tiga tua o mata, tiga maso ma so’oga o le tino, fa’afaufau, fa’asuati ma le mumu e sosolo i le tino.
I le masina ua mavae sa fa’alauiloa ai e le malo o Samoa le pepesi o lenei fa’ama’i i totonu o le atunu’u, faapea ai ma le malo o Fiti, i le motu o Viti Levu.
MANATUNATU LE ATU SOLOMONA PE FAIA SE TAGI E FAASAGA I LE FAAMASINO MAI SAMOA
Ua ripotia mai e le vaega fa’asalalau a le RNZ, le iloiloina e se Minisita mai Solomona, o Junior Isikeli Vave, pe o le a faia sa latou tagi e fa’asaga i le fa’amasino mai i Samoa, lea na avea ma se tasi o faamasino o le Tauvaga Tausala o le Pasefika 2025.
O le susuga ia Leiataualesa Jerry Brunt, sa taofia mai lona toe fo’i atu i Samoa, e le malo o Solomona, ona o ni tu’ua’iga i ni gaioiga fa’asolitulafono, sa faatinoina i le po o le tauvaga. E to’afa ni isi faamasino sa taumafai le malo o Solomona e taofi, faatasi ma Leaiataualesa, ae peitai, sa na’o Leiataua ma le faamasino mai Vanuatu, o Jane Canas, na mafai ona taofia.
Sa te’ena e Leiataualesa, lea na avea ma faamasino sinia o le po, ia tu’ua’iga ua faia e faasaga ia te ia ma ua mae’a foi ona ia fa’alauiloaina, le fa’auluina o sana tagi, e faasaga ia Tonga.
I sana faatalanoaga ma le RNZ Pacific, sa saunoa ai Leiataualesa, le le moni o tu’uaiga e fa’atatau i ni gaioiga faasolitulafono e suia ai le faaiuga o le tauvaga ma o le a ia galue faatasi ma ana loia, ona o le taofia o ia mai i le tu’ua o le motu o Solomona.
Sa fa’alauiloa mai e le alii minisita o mataupu faalotoifale a Solomona, o Junior Isikeli Vave, i le RNZ Pacific e faapea, na iai se manatu, o le a fa’ataoto lenei mataupu, ae peitai, ona o lo’o fa’aauau pea ona tula’i mai ni isi tu’uaiga, ua a’e ai se manatu, o le a faia loa iai se fuafuaga.
Sa saunoa Vave, i lona molimauina o tulaga uma na tutupu i lea afiafi ma sa mafai ona ia va’aia i uiga o tagata maimoa, le iai o se fa’afitauli o lo’o tupu. Na ia ta’ua le tu’ua le fiafia e tagata sa auai atu i le tauvaga, ina ua fa’alauiloa mai le manumalo o le tausala mai Samoa, le tamaitai o Litara Ieremia Allan.
Ae o le taeao na soso’o ai, e pei ona sa ta’ua e Vave, sa ia maua ai se ripoti e tusa ai ma le suia o palota.
O le aso Gafua, ina ua mae’a le tauvaga, sa toe fono ai le Faatonusili o le Tauvaga Tausala o le Pasefika ma lana komiti, ma le komiti o le tauvaga mai Solomona, mo le toe faitauina o palota ma na maua ai le le’i tau o ni ‘ai e 12 a le Tausala mai Samoa, lea na sili ai i le Tausala mai Tonga.
Na ta’ua e Vave e faapea, na fa’aalia mai i se ‘spreadsheet’ lea sa fa’aaoga e ‘scrutineers’ e fa’amaumau ai ‘ai po o maka a tamaitai tauva, le to’esea o ni ‘ai/maka a le tausala mai Samoa.
Ma ua mae’a ona ia fautuaina ia le loia sili a le latou malo, mo ni fa’amaoniga maumaututu e mafai ai ona fa’aulu se tagi e faasaga ia Leiataualesa.
Sa saunoa foi Vave i le a’apa atu o le malo o Samoa ma o lo’o ia malamalama i o latou atugaluga, ae ua iai sona talitonuga, o le a faamalieina le malo o Samoa ma ona tagata, pe a mae’a ona fa’aulufaleina sa latou ripoti.
SILIA MA LE 400 TAGATA SAMOA UA TOE MAUA O LATOU SITISENI NIU SILA
Ua fa’amaonia mai e le Matagaluega o Mataupu i le Va i Fafo, le toe fa’amanuiaina o ni tagata Samoa, e ala i le toe mauaina o a latou sitiseni Niu Sila, talu ona pasia le pili o le ‘Samoa Citizenship Restoration Act’.
E silia ma le 950 talosaga sa fa’auluina mai tagata Samoa, na fananau i le va o le 1924 ma le 1948, na faapea ona ave’esea o latou sitiseni, ona o se fa’ai’uga a le Privy Council, i le 1982.
Ae ia Novema 2024, sa faapea ona toe pasia ai e le Fono Faitulafono a Niu Sila ia se fa’aopoopoga i le Tulafono mo Sitiseni, lea sa toe tatalaina ai le avanoa e toe fa’amautu ai sitiseni mo tagata Samoa e to’a 3,5000, na a’afia ona o lea faaiuga.
Sa saunoa le pulesili o le ofisa Internal Affairs, i le galulue faatasi o lo latou ofisa ma le Ofisa o Fefaatauaiga ma Mataupu i le va i fafo, e a’oa’oga tagata faigaluega o le ofisa le Komesina Maualuga, i Niu Sila, e tusa ai ma lenei mataupu.
Na ia fa’aalia le fa’ao’oina atu e tagata o a latou pepa talosaga i le Ofisa o le Komesina i Apia, ona lafo mai lea e le ofisa i Niu Sila, lea e pe a ma le lua vaiaso e alu ai i lenei fa’agasologa.
O i latou ua agava’a mo lenei sitiseni i Niu Sila, e tatau ona fananau i le va o Me 13, 1924 ma Ianuari 1, 1949.
FA’ASALA MO LE 5 TAUSAGA IA SE TAMAITAI SA FASIOTIA SE TEINEITITI 2 TAUSAGA
Ripotia mai i Niu Sila le faasalaina o le tamaitai o Jessica Lee Rose Mulford, e 20 tausaga le matua, i le lima tausaga ma le 7 masina, i moliaga o le fasioti tagata le fuafuaina, ona o se faalavelave na tupu mai ia Aperila 2022, lea na maliu ai se teineititi e 2 tausaga.
Sa lauina i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, i le Faamasinoga Maualuga i Hamilton, le faasalaina e le alii faamasino ia Campbell ia Mulford i le lima tausaga ona o lona sauaina ma i’u ina fasiotia o Harlee-Rose Niven.
Na fa’afofoga le faamasinoga i molimau a le aiga o Harlee-Rose, e aofia ai ma lona tina o Paige Niven.