Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA


[ata: foa'i]

SAMOA

TETE’E LE TO’ATOLU O LO’O MOLIA I FUALAAU FAASAINA, I O LATOU MOLIAGA

E toatolu ni tagata o lo’o molia, i le aumaia o se uta tele o vaega o fualaau faasaina (Aisa) i totonu o Samoa, ua faapea ona te’enaina o latou moliaga, i luma o le Faamasinoga Maualuga i le aso Gafua na se’i mavae atu.

O Roderick Mackenzie, o lo’o feagai ma moliaga e 18, ua faapea ona tauala atu lana tete’e i lana loia o Leone Su’a-Mailo.

E faapena foi ia Hanipale Malae, lea foi o lo’o feagai ma moliaga e 18, sa faapea ona ia te’ena ona moliaga, tauala atu i lana loia, le susuga ia Afa Lesa.

Ma le lona tolu, o Jacinta Selafi Chang-Kwan, ua faapea foi ona tauala atu i lana loia, o Quentin Sauaga, ia lona tete’e i ona moliaga e 18.

Ua toe fa’akalenaina e le alii faamasino, le susuga ia Fepuleai Ameperosa Roma, ia le iloiloga o lenei mataupu, e amata atu ia Setema 1, 2025, ae o lo’o tumau pea aiaiga mo le tatalaina o i latou i tua.

O le aso 30 o Ianuari na pu’eina ai e leoleo o Samoa ia se uta e silia ma le $4 miliona lona tau, o vaega o fualaau faasaina (Aisa) i totonu o se koneteina na taunu’u i le uafu i Apia, a se faleoloa i Lotopa.

Na maua nei fualaau faasaina o nana i totonu o pepa lole (Lifesaver) i ni oloa na aumai e se va’a oloa, lea na afea Amerika, Ausetalia ma Niu Sila.

Sa ta’ua e le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, i sana faatalanoaga ma le Samoa Observer i se taimi lata mai, ua leva ona o latou va’ava’aia ia le alii faipisinisi, ae e le’i mauaina nei fualaau faasaina.

PASIA E LE PALEMENE SUIGA O LE FAAVAE

O le taeao ananafi na pasia ai e le lua vae tolu o le Palemene a Samoa ia se fa’aopoopoga i le Fa’avae, e tu’ufaatasia ai ia vaega o le faamasinoga.  Ae peitai, e foliga mai o le a agai le mataupu i le faamasinoga e fa’amanino le lua vae tolu o le palemene.

O le lua vae tolu o minisita e to’a 53, e pei ona saunoa iai le Afioga i le Fofoga Fetalai ia Papalii Lio Masipau, e 35.33, a fa’aliliu lea fuainmera, e to’a 35.

Ina ua palota le Maota, e 36 minisita sa palota ma pasiaina le fa’aopoopoga i le Faavae, ae to’a 16 na tete’e.

Sa ta’ua e le Fofoga Fetalai, o le fa’amaninoga mai i le Loia Sili sa mafai ai ona ia palota mo le fa’aopoopoga i le Faavae, aua o lo’o avea o ia ma sui o lona itumalo.

Sa na’o le Afioga ia Maulolo Tavita Amosa, le sui o le Itumalo a Sagaga Numera 2, mai i le Itu Agai, na lagolagoina ia lenei suiga, talu ai fa’afitauli o lo’o fa’aauau ona tula’i mai i le va o lona nu’u o Afega ma le afioaga o Leauva’a, i tulaga o fanua, lea e o’o mai i le taimi nei, e le i fofoina talu ai tulaga fa’aletonu i tulafono a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa Matai.

Na tu’ua e Maulolo ia le Maota Fono ina ua mae’a ona faitauna lana palota, ae lafo atu iai e nisi o Minisita ia ni faamatalaga, a’o fa’agasolo taulumaga a le Maota Fono.

TUMAU PEA ONA AVEA FIAME MA PALEMIA

Sa le’i manuia se taumafaiga e fa’atula’i ‘ese ia le Palemia o Samoa, le Afioga ia Fiame Naomi Mata’afa, mai lona tofi Palemia, ina ua i’u le palota a le Palemene i le aso Lua, ma e to’a 34 minisita sa tete’e i lea faaiuga, ae to’a 15 na lagolagoina lea fuafuaga.

Na fa’aalia ai le ‘aufa’atasi a le vaega a le Fa’atuatua i le Atua Samoa ua Tasi (FAST), ina ia fa’atumau pea Fiame i lona tofiga Palemia, e ui lava ina feagai le pati ma faafitauli lotoifale.

Se’i vagana ia le Fofoga Fetalai, e to’a 49 minisita na palota i le aso Lua, ae e to’alua ni sui e le’i auai i taualumaga a le Maota Fono i lea aso, na aofia Lautafi Selafi Purcell ma Sala Fata Pinati.

Mai i sui e to’a 18 a le Itu Agai (HRPP), e na’o le to’a 15 na palota, se’ia vagana le to’atasi, ae le auai le toalua.

I le amataga o taualumaga a le palemene i le aso Lua, sa fa’amanino mai ai e Fiame, afai ae maua le iuga o le palota, e le pasia le mau ina ia fa’atula’i o ia mai i tofi palemia, o le a faapea ona fa’aauau pea ona taitaia e ia ma lana kapeneta ia le malo.

Ae afai ae pasia, o le a ia fautuaina le Ao o le Malo, ina ia fa’ata’ape le palemene, ma toe fa’ataunu’uina loa ia le palota lautele.

O lenei palota e faasaga i le kapeneta ma le Palemia, sa fa’atula’i e le Taitai o le Itu Agai, le Afioga ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi.  Ma ae e le’i alo atu Faipule mo la latou palota, na mua’i saunoa Tuilaepa, o le Afioga ia Lauofo Fonotoe Pierre (sui taitai o le Itu Agai), faapea Faipule ia Leaana Ronnie Posini, Faimalotoa Kika Stowers ma le failautusi a le pati, ia Lealailepule Rimoni Aiafi.

Na saunoa Tuilaepa, o lenei ituaiga palota, e le o se tulaga fou ma na fa’alua ona faia i tausaga ua tuanai, i le saofaiga a le palemene i le 1982.