Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEOPOU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MAUA NI FUALAAU FAASAINA I SE PAGOTA SA I TOTONU O SE TAAVALE NA FAAFOEINA E SE LEOLEO O LE FALEPUIPUI

O le aoauli o le aso 25 o Setema, 2024, na maua ai e le Ofisa a Leoleo ia se valaau mai i se tagata o le atunu’u, na ripotia mai ai lona va’aia o ni pagota se to’alua ma se leoleo, i totonu o se taavale, i Vaitogi.

Na maua atu e leoleo ia le taavale, ae ua toe to’atasi le pagota o lo’o iai, ma maua ai i le pagota ia ni vaega o fualaau faasaina.

Sa faapea loa ona toe fa’afo’i mai e leoleo ia le pagota ma toe lokaina, ma molia i le umiaina faasolitulafono ia se vaega o fualaau faasaina (Aisa), o se solitulafono mamafa e mafai ona sala tupe i le va o le $5,000 ma le $20,000, po o le loka i le falepuipui i le va o le 5 ma le 20 tausaga; po o faasalaga uma e lua.

O lo’o ta’ua i totonu o faamaumauga a le malo, le lokaina o le ua molia, e aunoa ma se tupe faatulagaina e toe tatala mai ai i tua, e faatalitali ai lona faamasinoga.

I se tala auiliili i faamaumauga a leoleo, sa ta’ua ai le taunu’u mai o le valaau faalilolilo i le ofisa a leoleo i le 1:10 i le aoauli o Setema 25, 2024 ma ripotia mai ai le va’aia o se taavale lanu efuefu i Vaitogi, o iai i totonu ni pagota se to’alua, ae o lo’o faafoeina e se leoleo ia le taavale.

Sa faapea loa ona logoina sui malu o le malo ina ia nofouta e tusa ai ma lenei ripoti ma o le 2:41 i lea aoauli, na tali mai ai se tasi o taavale leoleo, na o latou vaaia ma taofia le taavale i luma o le faleoloa a Vaitele i Nu’uuli.

Sa fa’amaonia ai e leoleo o le to’alua lea sa i totonu o le taavale, o pagota ia e suafa ia Sierra Isaia ma Sui Tago (le ua molia).

(O le aveta’avale o se leoleo o le falepuipui, ae peitai, ona e le’i molia aloaia o ia i se solitulafono, o le a le lomia ai lona suafa.)

Ae e le’i faatonuina e leoleo ia pagota e o i fafo ma le taavale, sa va’aia e se tasi o leoleo ia le foloina e Isaia o se mea.

Sa su’esu’eina e leoleo ia pagota nei e t’alua ma maua ai se paipa mata’eta’e, faapea ma ’straw’ sa maua ai totonu ia le pauta faasaina.  Sa maua ai foi i totonu o le taga o le ofu a Tago ia se afi ma se telefoni feavea’i.  Ae na maua i le taga o le ofu a Isaia ia se tinoitupe e $72.35 ma se telefoni feavea’i.

Na aveina atu loa ia pagota ma le leoleo a le falepuipui i le ofisa leoleo a Tafuna mo le fa’aauauina o su’esu’ega.

Sa faapea foi ona aveina e le kapeteni o vaega o le ofisa a leoleo, e gafa ma fualaau faasaina, ia le pauta sa maua mai i le paipa ma ‘straw’, mo le su’esu’eina ma na faamaonia mai ai, o se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia Isaia, sa ia ta’ua le faatagaina e le sui pule o le falepuipui, ia le alii leoleo lea sa faafoeina le taavale, e ave o ia ma le ua molia, e piki mai se masini vali fale i lo latou fale, ma fesoasoani i le leoleo sa faafoeina le taavale, e vali lona fale.

Na faamatalaina foi e Isaia, e tolu ni nofoaga na o latou faimalaga iai ma le alii leoleo o le falepuipui, ina ua o latou o atu i lona fale, ua osofa’ia e se tagata ma gaoia lana masini vali fale.  O ia nofoaga, o fale a nisi o ana uo.  Ae peitai, e le’i maua le masini vali ma e faatu e leoleo le latou taavale, ae o le taimi lea, o lo’o latou toe agai atu ai i le falepuipui.

Ina ua fesiligia Isaia pe sa na iloa o lo’o umia e Tago ia le paipa ma ‘straw’ o iai le vaega o fualaau faasaina, o le Aisa, na tali Isaia, e leai.

Sa fa’atalanoaina e leoleo ia le alii leoleo o le falepuipui, ae sa ia taua, i le vaiaso ae e le’i malaga ese atu le pule o le falepuipui mo atunu’u i fafo, sa ia fa’ailoa atu ai i le pule o le falepuipui, o lo’o manaomia pagota e fesoasoani i le valiina o lona fale ma sa tu’uina mai e le ‘Warden’ ia le faatagana.

Ma sa ta’ua foi e le alii leoleo o le falepuipui, ona o le tulaga faaletonu o le tau i le vaiaso ua tuanai atu, sa ia le mafai ai ona aveina ia pagota e faataunuu lana galuega, ae o le aso lea na tupu ai le faalavelave, o lona aso malolo mai galuega, na alu atu ai loa i le talosagaina i le sui pule o le falepuipui, ia le tatalaina mai o pagota, mo le faataunuuina o lana galuega.

Sa tu’uina mai ia te ia le faatagana e ave Isaia ma Tago.  Na faamaonia foi e le leoleo o le falepuipui ia le faamatalaga a Isaia, e uiga i le latou o atu i nofoaga eseese, e tau saili le masini vali a Isaia, sa manaomia.

Na fesiligia foi le leoleo o le falepuipui pe na ia silafia le umia e le ua molia, o le paipa ma ‘straw’ lea sa iai le Aisa.  Sa tali o ia, e leai.

O le aso lava lea e tasi, na feiloai ai leoleo ma le sui pule o le falepuipui, mo le fa’ailoa atu iai o le faalavelave na tupu.  Sa faamaonia mai e le sui pule o le falepuipui lona tu’uina atu o le faatagana i le leoleo o le falepuipui, e ave ia pagota, e aumai le masini vali, ona toe fa’afo’i atu lea o i la’ua i le falepuipui.

MAUA I SE AVETAAVALE I LUGA O LE ALATELE IA LE AISA MA MARIUANA

I totonu o faamaumauga a le malo, o lo’o ta’ua ai le o’o atu o se talosaga a le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, i vaega a leoleo e mataituina ia tulaga o fualaau faasaina, ina ua maua e leoleo i totonu o se taavale na o latou faatuina i luga o le alatele, ia se ato uliuli, o iai se paipa mata’eta’e o iai se pauta pa’epa’e, faapea se fagu mata’eta’e o iai ni tamai pepa iila, o se tama’i fua, na maua ai i luga ni laula’au, faapea ai ma se ato fa’afafa lanumoli, sa iai totonu se masini e masani ona tu’i ai totonu lau mariuana.

O lenei faalavelave sa tula’i mai i le aso 24 o Setema, lea ua molia ai nei le susuga ia Kolby Felua’i, i le umia o fualaau faasaina, le vaega o le Aisa ma Mariuana.  O nei moliaga, o ni vaega o solitulafono mamafa.

I le moliaga o le umia faasolitulafono o vaega o fualaau faasaina (Aisa & Mariuana), e mafai ona nofosala ai se tagata i le va o le ta’i 5 ma le 10 tausaga, po o se sala tupe i le va o le $5,000 ma le $20,000; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Na ta’ua e le leoleo sa gafa ma le faamaumauina o meatotino sa maua i totonu o le pikiapu a le ua molia, sa o la mataituina femalagaiga a le mamalu o le atunu’u i luga o le alatele i Faga’alu, ae o la vaaia ai se taavale o iai ni moli felanulanua’i o pipi’i i pa’u o le taavale.

O lea na o la fa’atuina ai le taavale i leisi itu auala o le aoga maualuga a Matafao ma na molimauina e leoleo ia ni alii se toalua i totonu o le taavale.  O le avetaavale, o le susuga ia Feliuai, lea ua molia.  Ina ua tapaina e leoleo lana laisene avetaavale, sa tago le ua molia, ma tu’u mai i leoleo lana ID faalemalo.

Na fa’ailoa atu e leoleo i le ua molia, o le a taofia lana taavale ma o le a fa’aauauina le latou mataupu i le ofisa a leoleo.  Sa manino mulimuli ifo, e le o se taavale lea a le ua molia.

O le su’esu’eina o le taavale, ina o le a aveina atu i le pa a leoleo, sa maua ai tulaga o iai le aisa ma mariuana.

Na fa’atalanoaina foi e leoleo le alii lona lua lea sa i totonu o le taavale ma sa ia faamatalaina e faapea, sa tau su’e sana auala mai i Aua, i le fale a lana uo teine.  Ae tau atu ai i le ua molia, o lo’o faapipii ana moli i lana taavale ma ia talosagaina ai loa e fia ave o ia i le fale o lana teine.

Sa ta’ua e le alii pasese, ina ua o la taunu’u mai i Utulei sa afe ai le la taavale i luma o le Suigaula o le Atuvasa, ae taunu’u atu ma seisi taavale pa’epa’e ma sa ia vaaia le tu’uina atu e le ua molia i le avetaavale a le taavale pa’epa’e, ia se taga pepa iila o iai ni sikaleti mariuana se fa.

Ma ina ua mae’a fesuiaiga a i la’ua, sa faapea loa ona toe fa’aauau le faigamalaga agai atu i Sisifo, seia o la taunu’u atu i luma o le aoga a Matafao, lea na taofia ai i la’ua e leoleo, ona o moli lea na pipi’i i pa’u o le taavale.

Sa ta’ua e le pasese, ina ua fa’atu le la taavale e leoleo, sa tago le ua molia, i le tu’u atu ia te ia se ato lanumoli ma faatonu o ia e nana i le va o ona vae.  Na ta’ua foi e le pasese, ia lona vaaia o se ato uliuli i totonu o le taavale, ae na te le iloa po o a mea o i totonu.

Ina ua su’esu’eina e leoleo ia Feliuai e tusa ai ma le paipa mata’eta’e lea na maua i totonu o lana taavale, sa ia ta’ua, o se paipa na maua i autafa o le auala.  Ae ina ua fesiligia o ia e uiga i le fagu mata’eta’e lea sa iai i totonu ia taga pepa iila laiti, sa ia tali i leoleo, o taga pepa e tu’u ai meaai a lona afafine.

Sa tete’e Feliuai i le molimau a le pasese, i se la fesuiaiga na faia ma le avetaavale a se pikiapu paepae.