POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TOE FASI LAVA E LEISI FAIAVA LEISI FAIAVA
Ua molia nei le susuga ia Ausage Lelilo, i tu’ua’iga o le Fa’ao’olima ma le Faatupu Vevesi, ona o se faalavelave na tula’i mai ia Novema 21, 2024 lea na vala’au atu ai le uso o lona to’alua i le Ofisa Leoleo i Fagatogo, ma ripotia ai le osofa’ia e Lelilo o lona to’alua (leisi faiava) ma sola ai.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave, sa molimauina le manu’a o foliga o le na a’afia, faapea ma lona tau’au taumatau. O lea na fa’afeso’ota’i ai e leoleo ia le vaega a le EMS e agai ifo i le ofisa leoleo i Tafuna, o le a avatu ai iina le na a’afia, ina ia togafitia ai ona manu’a.
Na faamatalaina e le tina na valaau i le ofisa a leoleo, o lo’o iai Lelilo i lona potu i le fogafale lona lua o le latou fale, ae peitai, sa fiu leoleo e saili o ia, ua leai seisi.
O le na a’afia ma le ua molia (Lelilo) e uso a la ta’ito’alua, ae e nonofo fa’atasi i le fale e tasi.
Sa fa’atalanoaina e leoleo ia se molimau lea sa faamatalaina lona lagonaina o le tauga’upu a Lelilo ma le na manu’a i luma o le fale. Ma na u’u e Lelilo ia se to’oto’o ma fa’alala i le na manu’a. Ma ia va’aia ai le u’u mai e Lelilio o se sima ma tu’i ai le na manu’a.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le alii sa manu’a i lenei faalavelave, sa ia faamatalaina le alu atu o Lelilio ia Novema 18, 2024, ma fesiligia o ia e e tusa ai ma ni masini pu’eata i totonu o le fale ta’ele. Ma sa ta’ua e le na manu’a, e amata loa ona tagofia e Lelilio ia vaega o fualaau faasaina, amata loa ona faapea le masalosalo.
I le aso 19 o Novema, 2024, sa valaau ai le to’alua a le na manu’a, i lona uso (le to’alua a Lelilio) mo le talanoaina o le mataupu (i le su’esu’eina e Lelilio o lona to’alua). Ma sa lapata’ia ai e le to’alua a le na manu’a, ia Lelilio, o le a ia valaau i le ‘probation officer’ a Lelilio.
Ae o Novema 21, 2024 sa alu atu ai Lelilio o nofonofo le na manu’a, i luma o le fale. Sa nofo atu ai loa Lelilio i ona autafa ma fesiligia le na manu’a, pe o ona tofotofoina o ia (Lelilio). Sa tali mai le na manu’a, e le fefe ia Lelilio, ae ona e matua atu Lelilio ia te ia, e fa’aaloalo ai.
Sa ta’ua e le na manu’a le tu’ua’ia o ia e Lelilio i le tagofia o fualaau faasaina, ma na ‘a’apa atu Lelilio ma u’u mai se sima ma tu’i ai le itu o foliga a le na manu’a. Sa ta’ua e le na manu’a, lona tago atu i le u’u le lima a Lelilio lea sa iai le sima, ae tu’i mai o ia e Lelilio i leisi ona lima, ma amata ai lona o la fufusu. Na mafai ona u’una’i ese e le na manu’a ia Lelilio, ma tamo’e loa i lona potu.
Na ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo le lokaina muamua foi o Lelilio ona o tu’uaiga i sauaga i totonu o le aiga.
Sa faatonuina e leoleo ia le na manu’a ma lona to’alua ina ia vala’au atu le ofisa a leoleo pe a toe fo’i ifo Lelilio i le fale.
O moliaga faasaga ia Lelilio, e aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e lua, o se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa. Faapea ma le Faatupu vevesi i totonu o le aiga, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama.
E $50,000 na fa’atulaga e le faamasinoga, e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
MISA A SE TAMALOA MA LONA ATALII
O Novema 24, 2024 na fa’afeso’ota’i ai e se tama matua ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia ai sona atalii, o lo’o faatupu vevesi i totonu o le latou aiga, ma o’o ai lava i le tuleia o ia e lona atalii.
E tusa ai ma faamatalaga i totonu o faamaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o Novema 24, 2024 sa valaau atu ai le tama matua i le ofisa a leoleo i Tafuna, ona o lona atalii, le susuga ia Samuel Gaisoa (lea ua molia), o lo’o faatupu vevesi i lona fale. Ma na ta’ua e le tama matua, le le mafai ona ia taofiofia lona atalii.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia se alii e leai sona ofutino ma lona to’alua, o savali ese mai le pa pito i luma o le fale a le tama matua, ma o la agai atu i le la fale. E fa’afesaga’i le fale a le tama matua ma le fale a lona atalii.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tama matua, sa ia faamatalaina le amata mai i le 3:00 o lea vaveao le laulauvale solo o se tagata i autafa o lona fale. Ae ina ua sau e va’ai po o ai, sa ia iloa ai, o lona atalii.
Sa faapea foi ona ki leotele e lona atalii ia lana masini faaleotele (speaker) i luma o lona fale. Ae ina ua sau iai le tama matua e fautuaina lona atalii e ki i lalo lana musika, ona o le pa’o ma tuaoi, ae una’i solo ai o ia e lona atalii, i totonu o le potu malolo. Ona soso’o ai lea o le sau o lona ma se pate i le sasa ai le fa’ata i le itu tauagavale o lana taavale.
A’o talatalanoa leoleo ma le tama matua, sa faate’ia i latou, i le oso atu o le ua molia, i totonu o le fale ma se agaese. Sa faapea ona taumafai leoleo e ave’ese le agaese mai le ua molia, ae peitai, sa faapea atu le ua molia i leoleo, ina ia fa’aeteete.
Na i’u ina mafai e leoleo ona ave’esea le agaese mai i le ua molia. Mulimuli ane, na faapea ona talatalanoa leoleo ma le to’alua a le ua molia. Ma na molimauina foi e leoleo le manogi fa’asuaava o le ua molia.
Sa aveina e leoleo ia le ua molia i le ofisa a leoleo mo le faia o su’esu’ega ae peitai, sa musu le ua molia e faia sana fa’amatalaga.
Ua molia nei o ia i le Faatupu Vevesi i totonu o lona aiga, ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o ni vaega ‘C’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E le gata i lea, sa molia foi o ia i le Faaleagaina o meatotino, i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ o solitulafono mama. E mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $2,000 se vaegatupe faatulagaina, sa mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.