POU TIUTE A LEOLEO
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TALEPE E SE TAMALOA IA LE FA’AMALAMA A’O LO’O TAOTO I TAFATAFA SE PEPE ONO MASINA
Na o’o atu i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, i le aso 17 o Ianuari, 2026, ia se tamaloa ma se koneteina uga lanu pa’epa’e, na tumu i se fa’ata ua ta’e, ma ia failaina se ripoti, e tusa ai ma se misa i totonu o le latou fale, na toeititi afaina ai se pepe e ono masina, le matua. Ma na a’afia ai foi ‘ava malosi.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma le na molia, i lenei fa’alavelave, aua le puipuiga o le pepe sa a’afia.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa fa’ailoa e le tamaloa na alu atu i le ofisa a leoleo, o lo’o iai seisi tamaloa e latou te nonofo faatasi i le fale totogi, ae e le aiga i la’ua, sa fa’atupuina le vevesi i autafa o le latou fale. Ma na ta’ua foi e le tamaloa sa failaina le ripoti, le fa’asua’ava o le na molia.
Sa ia ta’ua le faia o se latou inuga pia i le afiafi, ma na inu ai foi ma le na molia. Ae na iai se taimi na alu ai le tamaloa lea na failaina le ripoti, i totonu o le fale, ae ona ia fa’alogoina mai o fai atu se tauga’upu leotele a le na molia, ma lona to’alua, i fafo o le fale. Sa ia ta’ua le fa’ateteleina o le tauga’upu, ma i’u ina ona lagona mai le ta’ei o ni fa’amalama.
Na fa’ailoa atu foi e le fai ripoti, i leoleo, sa taoto sona alo e ono masina, i tafatafa o le fa’amalama lea na ta’e. Ma ona o lona popole tele i le saogalemu o lona alo ma ina ne’i toe fa’ateteleina le misa a le ulugalii, sa ia tago ai loa ao uma ia le faamalama na ta’e, ma sau sa’o loa i le ofisa a leoleo, e faila sana ripoti, ma talosagaina se fesoasoani a leoleo.
Sa faapea loa ona agai atu leoleo, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave. Na o latou va’aia le na molia, o nofonofo i tafatafa o le auala e agai atu i le fale na tupu ai le faalavelave. Faatasi ai ma le toalua a le na molia, o lo’o si’i mai se pepe i fafo o le fale.
Ina ua mae’a ona siaki e leoleo ia le pepe, e fa’amautu e le o afaina o ia. Ona ave loa lea e leoleo, ia le na molia, i le ofisa a leoleo mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega. Sa fa’amaumauina e leoleo, ia le fa’asua’ava o le na molia.
Ina ua o latou taunu’u i le ofisa a leoleo, sa maitauina e leoleo, ia le toto o lima, o le na molia. Ma ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia, sa ‘ese’ese ana faamatalaga i le mea na tupu.
Na muamua ona ia (le na molia) faamatalaina se la tauga’upu ma seisi alii, ae na toe sui ma faapea mai, o le tauga’upu, i le va o ia ma le to’alua o leisi tamaloa.
Ina ua fesiligia le na molia, e tusa ai ma le ta’e o le faamalama, sa ia ta’ua e faapea, e le o se mea na fuafuaina. Ae mulimuli ane na ia fa’amaonia, sa ia tu’iina le fa’amalama, mai i fafo o le fale.
O le aso lava lea na lokaina ai e leoleo ia le na molia, e faatalitali ai lona tula’i i luma o le Fa’amasinoga Fa’aleitumalo.
O le aso 19 o Ianuari, sa fa’aauau ai su’esu’ega a leoleo ma toe fo’i atu ai i le fale na tupu ai le faalavelave, mo le fa’atalanoaina o le to’alua a le tamaloa na o’o atu i le ofisa a leoleo ma ripotia le faalavelave.
Sa ta’ua e le tina, e le o se taimi muamua lea na fa’atupu ai e le na molia, ia se vevesi, ona o le ‘ava malosi. Na faamatala e le tina, ia le faia o se inuga pia a lona to’alua ma le na molia, ma nisi o tamaloloa, i luma o le latou fale, i le afiafi na tupu ai le faalavelave.
Ma na ta’ua e le tina, le fesiligia e le na molia, ia lona to’alua, mo se tupe e toe faatau ai nisi pia. Ae na musu le to’alua a le na molia, ma na ita ai le na molia ma alu atu i le ave lona atalii, ma o la agai ‘ese atu ma le fale.
O le taimi lea na valaau atu ai le tamaloa lea na ripotia le fa’alavelave i leoleo, i le na molia ma fai iai e toe fo’i mai ma lona atalii. Ae na tali mai le na molia, e leai se feau a seisi ma amata ai loa ona tau upu ia le na molia ma le tamaloa na failaina le ripoti i le ofisa a leoleo.
Na o’o lava ina toe savali mai le na molia, ma amata ona fa’apisa i le tamaloa lea na alu i le ofisa a leoleo. Sa taumafai isi tamaloloa na iai, e taofiofi le misa. Ma a’o iai le tamaloa na ripotia ia le faalavelave i leoleo, i totonu o le fale, sa tu’i mai e le na molia, ia faamalama o le fale mai fafo. O lo’o ta’ua i faamaumauga a le faamasinoga, le faia e le na molia, ia lea tulaga, ae o lo’o ia iloa o lo’o taofo le pepe i totonu o le fale, pe a ma le futu le mamao mai i le faamalama.
Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia le to’alua a le na molia ma sa ia fa’amaonia ai le faamatalaga a le tina muamua. Na ta’ua e le to’alua a le na molia, ina ua amata ona pisa ia lona to’alua ma leisi tamaloa, sa ia savali atu loa aumai lana tama, ma la o i luga o le latou fale. E le’i iai o ia i le taimi na tu’i ai e lona to’alua ia le faamalama. Ae ina ua ia toe fo’i mai i fafo, na ia fesiligia lona to’alua (le na molia) po o le a le mea na tupu. Sa faamatala atu e lona to’alua, na ia tu’iina le fa’amalama.
E tasi le moliaga a le ali’i na tu’iina le faamalama, o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Na lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai o ia, a’o faagasolo lona faamasinoga.
LOKA SE ALII INA UA MUSU E TU’UTU’U I LALO LE LEO O LANA LA’AU
E tusa ai ma fa’amaumauga a le Faamasinoga Fa’aleitumalo, sa lokaina ia se alii e 22 tausaga, i le aso 21 o Ianuari, 2026, ina ua musu e tu’utu’u i lalo le leo o lana musika, ina ua talosagaina o ia, e se ulugalii.
Na molia ia Suti Misipati i le moliaga, o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
Sa taofia le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai o ia mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na o’o atu se valaau i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, i se fa’alavelave o lo’o tupu i le afioaga o Aua, i le aso 21 o Ianuari.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai i le faalavelave, sa taofia le latou taavale e se tina matua, ma na fa’ailoa atu iai e le tina matua, o ia na valaau atu i le ofisa a leoleo. Ma na fa’asino iai e le tina matua, i leoleo, ia se alii, o nofonofo mai i tua o le fale ma sa ta’ua e le tina matua, o ia lea o lo’o fa’atupu vevesi.
Ina ua o’o atu leoleo i le alii na faasino ifo e le tina matua, sa fa’alogoina e leoleo ia le malosi o le manogi pia, o le alii. Ma na ave ai loa o ia e leoleo ma tu’uina i totonu o le taavale a leoleo. A’o faia lea tulaga, na vala’au atu le na molia, i le to’alua o le tina matua, ma fai atu iai, a toe tatalaina o ia (le na molia) i tua, o le a sau fasi o ia (tama matua).
I le fa’atalanoaga a leoleo ma le ulugalii matutua, sa faamatala e le tina matua ia le la tapena ma lona to’alua, mo malologa o le po, ae o latou fa’alogoina ia le leotele o se musika mai i fafo ma se tagata o lo’o fa’aumu. Sa o la talosagaina ia le alii (le na molia) e tu’utu’u i lalo le leo o lana musika, ae palauvale mai le na molia, ia la’ua.
Na ta’ua foi e le tina matua, ia lona vala’auina o leoleo, ina ua fa’alala atu e le na molia, ia le fasiga o lona to’alua.
Ina o alu ese atu le taavale a leoleo ma le na molia, sa iloa mai le toe savali o le tina matua i totonu o lona fale, ma na faapea ona toe palauvale leotele mai le na molia, i le tina matua, mai totonu o le taavale a leoleo.

