Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE ALII NA GAOIA MEA FAIGALUEGA MAI LANA FALE FAIGALUEGA, E FA’ATINO AI SANA GALUEGA TUA

O le taeao o le aso 7 o Fepuari, 2025 na o’o atu ai se tagata faigaluega a le kamupani fau fale a Nana, i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, ma faila se ripoti i le gaoia o ni meafaigaluega mai i le latou ofisai i le Happy Valley.

E tusa ai ma le ripoti a le alii faigaluega a Nana, na valaau atu se ave taxi ia te ia, ma fa’ailoa atu lona molimauina o le gaoia o le latou ofisa, i le lua po ua mavae atu.  Sa malaga faatasi atu le alii faigaluega a Nana ma le ave taxi lea.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ave taxi, sa ia faamatalaina e faapea, pe a ma le 6:30 i le po o Fepuari 5, 2025, na valaau atu ai sana pasese, e fia piki mai o ia mai Fagaima.  Ma e to’alua ni alii sa ia pikiina mai i Fagaima, ma agai atu i le Happy Valley i le nofoaga o lo’o fausia ai le fale o se fa’afeagaiga.

Na ta’ua e le ave taxi lona va’aia o nei alii ua amata ona la’u mai ni piliki i totonu o lana taxi.   Ina ua fa’ailoa atu e le ave taxi ia i la’ua, e totogi foi ma piliki lea o le a ave i lana taavale, sa tali mai le to’alua lea, e leai se afaina.

Ina ua mae’a ona la’uina piliki i totonu o le taavale, sa faapea ona o latou toe fo’i i Fagaima, i le fale o se tasi o i la’ua ia, ma la’uina ai piliki mai i le taxi, i luga o lana taavale.

Ina ua toe fo’i le avetaxi i le laumua, sa ia fa’amatalaina i seisi ave taxi le mea sa tupu.

I le mae’a ai o le molimau a le ave taxi, sa faapea loa ona agai atu sui malu o le malo, mo le sailiga o susuga ia Vaiuta Lelea’i ma Ete Aumua, i o la fale, e pei ona fa’asino e le molimau i leoleo.

Sa mauaina atu e leoleo ia Lelea’i ma Aumua i le fale o se aiga i Pavaiai, e pei ona sa fa’asino e le aiga a Lelea’i i leoleo.  E taunu’u atu leoleo i Pavaiai, sa o latou molimauina se fale o lo’o fausia ma ni piliki i le nofoaga o faia ai le galuega.  

Sa faatonuina e leoleo ia Lelea’i ma Aumua ina ia agai atu i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’ataunu’uina o a latou suesuega.

I le fa’atalanoaga o Aumua, sa ia fa’ailoa atu ai i leoleo, o lo’o ia te ia ia piliki lea na ona gaoia i le po o le aso Lulu, ae e na te le’i fa’aaogaina.  Sa ta’ua e Aumua e faapea, na iai o ia i le fale a Leleai i lea afiafi.  Ina ua moe ia Leleai, sa ia vala’auina se taxi e piki o ia.  Ma ina ua taunu’u le taxi, sa ia faatonuina le ave taxi e ave o ia i le Happy Valley, i le mea o lo’o faigaluega ai.  Ma sa na’o la’ua ma le avetaxi na la o.

Sa ta’ua foi e Aumua, o le ave taxi lea na fesoasoani ia te ia, e la’u ia piliki i totonu o le taavale.  Ma sa ia totogia foi le ave taxi i le la’uina o piliki i totonu o le taavale.

Na fa’amanino foi e Aumua lo la toe fo’i ma le avetaxi i le fale a Leleai ma tu’uina ia piliki i le taavale a Leleai.  Ma e $40 na ia totogia ai le avetaxi mo piliki e 40, ona o le aofai ia o piliki na fai atu le ave taxi sa o la la’uina.

Ina ua alu ese atu le taxi, sa talosagaina e Aumua ia le aiga o Lelea imo le fa’aaogaina o le taavale e la’u ai ana piliki i le latou fale.  Ae peitai, sa le’i alu i le fale, ae na ia fa’asasa’o i le nofoaga o fai ai sana galuega i Pavaiai  ma tu’u ai iina ia piliki.  Ma na ta’ua e Aumua, e le 40 piliki na ia aveina, e na’o le 28.

Na fa’ailoa atu e Aumua i leoleo, na mafua ona ia faia lea tulaga, ona o le sailiga o se tupe e fa’atau ai se mea’ai mo lona aiga.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia Lelea’i, sa ia ta’ua e faapea, e na te le iloa po o fea na aumai ai e Aumua ia piliki ma sa fa’afia ona ia fesiligia ia Aumua, ae na fai mai, sa aumai i le latou fale.  Sa ta’ua foi e Lelea’i lona le iloa pe na faapefea ona ave e Aumua ia piliki i Pavaiai, ma tulaga uma na fa’atino e Aumua.

O lo’o ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a le malo le iai foi o seisi molimau – le uo tama a le afafine a Leleai – sa ia ta’ua lona va’aia o gaoi ia Aumua ia nisi oloa ma aveina atu i Pavaiai.

E tusa ai ma le faamatalaga a lea molimau, na fesiligia ai e Aumua ia Leleai pe mafai ona ia fa’aaogaina le taavale a Leleai e ave ai ni oloa i lona fale ma na fa’atonuina e Leleai ia le uo tama a lona afafine, e o ma Aumua.  Ma na o la o i le Happy Valley ma piki mai ai ni taga sima e 9 ma ave i lona fale.

Ae o le afiafi o Fepuari 5, 2025 lea na iai Aumua i le latou fale, sa valaau ai e Aumua ia sana taxi ma na fai atu Aumua ia te ia, e manaomia lana fesoasoani e la’u mai ni meatotino mai i lona fale.  Ae peitai, sa ta’ua e le molimau, ina ua la o ma Aumua, sa ia fa’atonu e Aumua ia le ave taxi e alu i le Happy Valley ae le o lona fale.

Ina ua taunu’u i le Happy Valley, sa ta’ua e le molimau ia le la’uina e Aumua o piliki i totonu o le taxi ma ina ua mae’a, sa toe faatonuina e Aumua ia le ave taxi, e toe fo’i I le fale a Lelea’i.  Lea na fa’atonuina ai i latou e Aumua, e ave o ia i Pavaiai.

Na faapea ona molia Aumua i le moliaga o le Gaoi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua Aumua, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA LE ‘UNCLE’ I LE SAUAINA MA LE FA’AMALOSIA O SE TEINEITITI 14 TAUSAGA

O le po o Fepuari 2, 2025 na fa’afeso’ota’i ai e se tuaoi ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le sauaina o se teineititi ae i le fa’ai’uga o su’esu’ega a leoleo, sa maua ai le le gata ina sauaina e lenei alii e 32 tausaga ia le teineitiit 14 tausaga, ae sa faapea ona ia fa’amalosia le teineititi.

Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma fa’asino ifo iai e le tuaoi ia le fale sa tupu ai le faalavelave.  E taunu’u atu leoleo o lo’o tagi le teineititi 14 tausaga ma fa’alagolago i lona ‘aunty’. 

Ae e taunu’u atu leoleo, ua alu ‘ese le na molia mai i le fale.  Sa faamatalaina e le ‘aunty’ i leoleo, le sasaina o le teineititi na a’afia, ina ua tuai atu i le fale i lea afiafi.

Sa aveina e leoleo ia le teineititi na a’afia faapea lona ‘aunty’ i le ofisa a leoleo mo le fa’auauina o a latou su’esu’ega atoa ai ma le valaauina o le vaega a le EMS mo le togafitiga o le teineititi na a’afia.

Na mafai ona fa’atalanoaina e leoleo ia seisi molimau na iai i le taimi na tupu ai le faalavelave, ma sa ia ta’ua e faapea, o le 7:00 i lea afiafi na otegia ai e le na molia ia le teineititi na a’afia, ma i’u ai lava ina taumafai le na molia, e titina le teineititi na a’afia.

E le gata i lea, sa ta’ua e le molimau le tosoina e le na molia, ia le teineititi i se fale ‘ie lata ane, ma sasa le teineititi i se laupapa 1x3, ma ona o le malosi o le sasau a le na molia, sa gau ai le laupapa.

I le fa’atalanoaga o le ‘aunty’ a le teineititi na a’afia, sa ia ta’ua ai le fa’alua ona sauaina e le na molia ia le teineititi na a’afia, ae sa mafai ona toe fa’alelei ia le va o i la’ua.

O lo’o ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo le masalomia e leoleo, le nanaina e le ‘aunty’ o nisi fa’amaonia o le sauaina so’o o le teineititi ae na musu e faamatala.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le teineititi sa a’afia, na ia fa’amatalaina le faia e le na molia, o ni uiga mataga, ia te ia.

Na faapea loa ona fa’afeso’ota’i e leoleo ia le vaega su’esu’ega (Criminal Investigation Division) mo le fa’aauauina o su’esu’ega o lenei mataupu.

Sa fa’atalanoaina e le vaega a le CID ia le teineititi na a’afia ma ia fa’amatalaina ai e faapea, na amata ona tupu le fa’alavelave i le va o ia ma le na molia, ia Aukuso 2023, a’o le na’o le 12 o ona tausaga ma fa’ato’a vasega 8 i le aoga.

Na ia ta’ua e faapea, na alu atu le na molia i le fale a ona ‘grandparents’, a’o iai o ia i totonu o le potu malolo, ae o lo’o fa’amalu lona tama, ma valaau atu ia te ia, e sau i totonu o lona (le na molia) potu, ae peitai, sa tali le teineititi na a’afia, e leai, ma savali i fafo ma le fale.

O le po lava lea e tasi, a’o moe i totonu o lona potu moe, na ia va’aia le ‘emo’emo atu o se moli i le fa’amalama o lona potu, ae peitai, sa ia le amana’iaina.

Ae o le taeao na soso’o ai, a’o savali atu le teineititi na a’afia i le fale a ona ‘grandparents’ ae mau le na molia, i lona lima ma fesili atu pe aisea na le sau ai i lana valaau atu.  Ae peitai, sa lulu ese e le teineititi na a’afia le lima o le na molia, ma fa’aauau ona savali agai i le fale a ona ‘grandparents’.

Sa faamatala foi e le teineititi na a’afia e faapea, i ni nai vaiaso mulimuli ane, a’o la momoe ma lona uso e 17 tausaga i totonu o le potu moe a ona ‘grandparents’ - sa moe o ia i luga o le moega ae na moe lona uso i luga o le fola o le fale – i le leva o le po, na ia fa’alogoina ai le tago atu o se tagata ia te ia.  

Na te’i ifo i luga ma ona va’aia le na molia, o tagotago atu ia te ia.  Ae ina ua iloa mai e le na molia, lona pupula atu, sa faapea ona ia savali loa i fafo.

Sa ta’ua foi e le teineititi le malaga o lona tama i Apia ia Aperila 2024, a’o la momoe ma lona uso i totonu o le potu a ona ‘grandparents’, na toe alu atu ai le na molia i totonu o le potu a’o moe o ia, ma ina ua te’i mai i luga, na ia va’aia le tu telenoa a le na molia, i tafatafa o le moega.   Ma sa faapea atu ia te ia, e na te fasiotia o ia (teineititi) pe a pisa.  Sa ta’ua e le teineititi na a’afia, o le po lea na fa’amalosia ai o ia e le na molia.

Na ta’ua foi e le teineititi na a’afia e faapea, i le va o Setema ma Oketopa 2024, na toe alu atu ai foi le na molia i le potu a ona ‘grandparents’ a’o la iai ma lona uso.  Ae na fa’ate’ia le na molia ina ua savali atu i totonu, o lo’o ala le uso matua a le teineititi na a’afia, o lea na ia toe faatopetope mai ai i fafo.  Ae sa lafo atu e le na molia se feau i luga o le telefoni a le uso a le teineititi na a’afia, ina aua ne’i tauina i seisi, na alu atu i totonu o le potu.

O le taeao na soso’o ai, na faamatala ai e le uso a le teineititi na a’afia ia le mea na tupu, i lona ‘aunty’ ma lona ‘uncle’ ae na fa’atonuina i la’ua e loka le faitoto’a o le potu, ae e le’i momoe.  O le taeao na soso’o ai, sa toe alu atu foi le na molia i totonu o le potu, ae ua feala teineiti, ma ia toe alu ese ai.

Sa toe ta’uina e teineiti i lo la ‘aunty’ ma lo la ‘uncle’ le toe alu atu o le na molia, ae na toe fautuaina foi i la’ua, e loka le faitoto’a o le potu, ae le’i momoe.

Na faamatalaina foi e le teineitit na a’afia, le sauaina foi o ia ia Ianuari 9, 2025.  Sa ia ta’ua e faapea, e tupu lea faalavelave, ina ua mae’a se fuafuaga a le latou lotu ma ina ua iloa mai o ia e le na molia, o lo’o la savavali atu ma se tamaititi, sa oso mai ma futi atu lona ulu ma sasa o ia i se laupapa.

Ae na mafai ona fesoasoani atu ni tagata sa iai, i le taofiga o le na molia ma fa’amanatu atu iai o lea fa’ato’a mae’a gaioiga a le lotu.  Ae na faapea ona fa’amata’u e le na molia ia se tasi o tamaiti o le aulotu ma fai iai, o le a alu e aumai lana fana.

Sa faamatala foi e le teineititi na a’afia ia seisi faalavelave na tupu ia Ianuari 23, 2025, ina ua tuai atu foi i le fale ma faapea ona sasaina ai o ia e le na molia, i se laupapa ma e tupu le faalavelave ia Fepuari 2, 2025, o lo’o mailoga lava ona manu’a mai i le faalavelave ia Ianuari.

O le faalavelave lea na tupu ia Fepuari 2, 2025, sa faamatala e le teineititi na a’afia le latou savavali atu ma lona uso ma isi tamaiti o le aulotu, ae ‘e’e atu le na molia po o fea sa iai, ae o lo’o ia u’uina se laupapa.  Ma a’o sasaina o ia e le na molia, sa tamo’e lona uso ma ta’u i le la ‘aunty’ ma lo la ‘uncle’.  

Ae o le taimi lea ua tosoina ai le teineititi na a’afia, e le na molia, i le fale a ‘grandparents’ a le teineititi.  E le’i umi ae taunu’u atu ia leoleo.

Sa ta’ua e le teineititi na a’afia, i sona talitonuga, o le fu a o le na molia, ma lona le mana’o e latalata i ni tama, na mafua ai ona ia faia ia uiga.

Na aveina e le vaega a le CID ia le ‘uncle’ (po o le na molia) a le teineititi i le ofisa a leoleo mo le fa’atalanoaina ma sa ia fa’amaonia lo la fai aiga ma le teineititi na a’afia.  Ae peitai, sa ia ta’ua e faapea, na o le faatasi lava na tupu, ma ua leva foi ona tupu.  Ma sa o latou talanoa ai foi ma le ‘aunty, uncle’ ma le uso a le teineititi na a’afia, e tusa ai ma le mea na tupu.

Sa fa’amaonia e le na molia ia lona sasaina fa’alua o le teineititi na a’afia, ae na leai sana faamatalaga na faia e uiga i isi taimi na ia sauaina ai le teineititi na a’afia.

Na logoina e leoleo ia le vaega e puipiua fanau (CPS) ma o latou aveina le teineititi i lalo o le latou va’ava’aiga.

O moliaga na faia fa’asaga i le na molia, na aofia ai le faia o uiga faaSotoma, o le fa’amalosi teine, o le fa’ao’olima i lona tulaga e lua faapea ma le sauaina o se fanau iti.

O moliaga o le faia o uiga faaSotoma ma le Faamalosi Teine, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i le ta’i 15 tausaga.

O moliaga o le fa’ao’olima ma le sauaina o fanau, o ni vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i le ta’i lima tausaga, po o se sala tupe e ta’i $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIMAU LE NA MOLIA I LE GAOI NA MAFUA ONA GAOI ONA UA LEILOA SEISI AUALA E MAUA AI SE TUPE

O le aso 23 o Ianuari, 2025, na o’o atu ai se ulugalii i le ofisa a leoleo i Tafuna e faila se la ripoti e tusa ai ma le osofa’ia o le la fale e se tagata, ma gaoia ni a la meatotino.

Sa faamatalaina e le tina o le aiga, na o latou tu’ua lo latou fale i le 8:00 i le taeao ma na malaga lona to’alua e faigaluega ma o atu le fanau i a’oa’oga.  Na ia ta’ua le lokaina uma o faitoto’a o le fale, i luma ma tua.

Ae peitai, ina ua o latou toe fo’i atu i le fale i lena afiafi, sa ia va’aia le faitoto’a pito i tua, o lo’o matala ma ia tamo’e loa ma ta’u i lona to’alua.

Sa ta’ua e le tina lona matamata i ata vitio mai i le latou masini pu’e ata, ma ia va’aia ai se tamaloa o fealua’i i totonu o le latou fale, e leai sona mitiafu ae na’o lona ofuvae pu’upu’u lanu uliuli sa faia.  O le taimi lena ua ta le 12:43 i le aoauli.

Na faapea ona agai atu leoleo i le fale o le aiga na a’afia  mo le faia o a latou su’esu’ega, e aofia ai le fesiligia o tuaoi a le aiga, ae peitai, e leai se tasi na va’aia se tagata i le fale o le aiga na a’afia.

O le taeao o le aso na soso’o ai, na toe fa’afeso’ota’i atu ai e le aiga na gaoia le latou fale, ia le ofisa a leoleo i Tafuna, ina ua o latou fetaui ma se tagata i luma o le faleoloa, o lo’o ia te ia ‘bluetooth speakers’ ia na gaoia.  Ma ina ua taunu’u leoleo i le faleoloa, sa maua atu ai se tasi o le aiga na a’afia ma ni alii se to’alua.

Ma ina ua fesiligia e leoleo se tasi o nei alii, sa ia ta’ua lona fa’atauina o le ‘speaker’ mai i se alii e suafa ia Iose Suapusi mo le $20.  Sa faapea ona mauaina e leoleo ia Suapusi ma aveina atu loa o ia i le ofisa a leoleo mo le su’esu’eina.

Ina ua maua le avanoa e saunoa ai Suapusi, sa ia faamatalaina i leoleo lona fa’atauina o le ‘speaker’ mai i se alii e suafa ia Suimai Time, mo le $20 ma e na te le’iloa o se ‘speaker’ na gaoia.

Na fa’aali atu e leoleo ia Suapusi ia le ata vitio o le fale o le aiga na gaoia ma fa’amaonia ai e Suapusi, ia le alii o Time lea sa i totonu o le fale.  Sa fa’ailoa atu foi e Suapusi i leoleo ia le fale o lo’o nofo ai Time, i tafatafa o se fale tu’ufua o lo’o tu lata i le maota o le aiga o Savusa.

Ae peitai, e le’i maua atu e leoleo ia Time i lona fale i lea aso.

O le aso 4 o Fepuari na maua ai e leoleo ia Time, ona o seisi foi fale na ia gaoia.

Ma na fa’amaonia e Time lona osofa’ia ma gaoia o le fale o le aiga e pei ona ta’ua.  O meatotino sa ia gaoia mai i lea fale, na aofia ai se ato taugata, o se uati, o se ili ma se ‘drill’.  E iai nisi meatotino sa gaoia foi e le na molia, ae peitai, sa ia le’i manatuaina.

Sa faamatalaina e Time i leoleo e faapea, na mafua ona ia gaoia nei meatotino, ona o lona galala i le fia ‘ai ma o lo’o gasegase lona to’alua, ae na te le iloa po o fea se mea e maua mai ai se tupe e ola ai.

O le tau aofa’i o meatotino na gaoia, e tusa ai ma le ripoti a le aiga, e $2,500.00

O moliaga na faila fa’asaga ia Time, na aofia ai le Faomea, Gaoi faapea le Solivale o fanua ma maota.  

O moliaga o le Faomea ma le Gaoi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le ta’i fitu tausaga, i le falepuipui, po o se sala tupe e o’o atu i le ta’i $5,000 i le moliaga; po o faasalaga uma e lua.

O moliaga o le Solivale o fanua ma maota, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le ta’i ono masina po o se sala tupe e ta’i $500; po o faasalaga uma e lua.

E $20,000 se vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.