Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TAU SAILI E LEOLEO SE ALII NA TU’UA’IA I LE GAOIA O TUPE MAI SE FALE TA LAVALAVA

O le po o Tesema 20, 2024, sa valaau atu ai se tamaitai i le ofisa leoleo i Tafuna, e lipotia le gaoia o tupe mai i a latou masini faamamago lavalava i le latou pisinisi i Iliili.

Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave mo sa latou su’esu’ega ma na faamatala iai e le tamaitai na valaau atu i le ofisa a leoleo lona iloa o le ave’esea o tupe mai a latou masini fa’amama lavalava e lima.

Ma ina ua o latou matamata i ata vitio o le latou pisinisi, sa va’aia ai se alii o tatalaina ia le vaega o iai tupe o masini ma ave’esea tupe sa iai ma tu’u i totonu o lana ato.  Ina ua matamata leoleo i le ata vitio, sa o latou fa’amaonia ai le susuga ia Fatuleai Nglam, lea s gaoia le fale ta lavalava.

Sa taumateina e le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo, le gaoia o se vaegatupe e pe a ma le $1,000 ona e ta’i $200 e masani na maua mai i le masini e tasi i le vaiaso atoa, ae e lima masini ia na gaoia.

Sa taumafai leoleo e saili ia Nglam ae peitai, e le’i mauaina o ia.

Ae o ona moliaga, na aofia ai le Gaoi ma le Faomea.  O le moliaga o le gaoi o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le le sili atu ma le fitu tausaga, po o se sala tupe e le sili atu ma le $5,000 po o se vaegatupe e fa’aluaina ai le tupe na gaoia, o lona maualuga e mafai ona o’o atu i le $20,000; po o fa’asalaga uma e lua.

O le moliaga o le Faomea, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e le sili ma le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E $10,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA SE TAMALOA I LE FA’AFEFE O SE TAMAITAI I SE AGAESE

O le afiafi o le aso Kerisimasi 2024, na valaau atu ai se tamaitai i le Ofisa Leoleo i Tafuna ona o se tamaloa o lo’o faatupu vevesi i lo latou aiga i Malaeimi ma na ia fa’afefeina foi le tamaitai i se agaese.

Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga sa tupu ai le faalavelave, na molimauina le susuga ia Sekone Mano (lea na molia i lenei faalavelave), o lo’o galue mai i luma o lona fale ma se agaese.  Sa fa’amaonia e leoleo le fa’asuaava o Mano ma lokaina mai loa o ia ma tu’uina i totonu o le taavale leoleo.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le tamaitai na a’afia, sa ia faamatalaina lona fesiligia o Mano pe mafai ona alu lona toalua i le faleoloa, e faatau mai se fasimoli.   Ae peitai, na avea lea ma tulaga na le fiafia ai Mano ma palauvale atu ia te ia.

Sa faapea loa ona savali le tamaitai na a’afia i le faleoloa, ae fai atu iai Mano e aua ne’i toe faatonuina lona to’alua e alu e fai se latou fa’atau, ona e le o se tavini lona toalua.  A’o toe agai atu le tamaitai na a’afia i le fale, sa fa’aauau pea ona ‘e’e atu Mano ia te ia ma fai atu e aua le tautalaititi, nei te’i ua sau tipi ese lona ulu i le agaese.  

Ina ua taunu’u le tamaitai na a’afia i luma o le latou fale, sa ia ta’ua le togiina o ia e Mano i le agaese ma se apa pia.

Na fa’atalanoaina foi e leoleo ia se molimau, o le uso a le tamaitai na a’afia ma se ia faamatalaina, ia le to’atama’i o Mano ma palauvale i lona uso, a’o iai o ia i totonu o le fale ma sa ia lagona mai le tala a le ua molia, i lona fa’ao’o o se tulaga i lona uso, i se agaese.  Ma ina ua ia va’aia le tau togiina e le ua molia, o lona uso, i le agaese ma le apa pia, sa ia faatonuina loa lona uso e valaau ia leoleo.

I le faamatalaga a Mano i leoleo, sa ia ta’ua ai lona inuina o ni nai apa pia a’o faia saga galuega i luma o lona fale.  Ae valaau atu loa le tamaitai na a’afia, pe mafai na alu lona to’alua e faatau mai se fasimoli.  Sa faamaonia e le ua molia lona to’atama’i i le tala a le tamaitai na a’afia ma ia palauvale mai ai i le tamaitai, ona o le feau lea sa ia mana’o e fai e lona toalua.  

Sa ta’ua foi e le ua molia, ia lona manatuaina o le lafoina mai o se faamatalaga i le tipiina o le ulu o le tamaitai na a’afia, ae na te le manatua le taimi sa ia faia ai lea faamatalaga.  Ma na ia manatua foi lona u’uina o se ato launiu ma le agaese, ma togi mai agai i le fale a le tamaitai na a’afia.

Na molia Mano i le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga, o se vaega ‘C’ i tulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e la.

Ma le moliaga o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 se vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

FA’ASAOINA E SE ALII FAIFAIVA IA NI TAGATA I LE SAMI

O le Aso To’onai muamua o lenei masina, a’o feagai ai le teritori ma tulaga faaletonu o le tau, lea na aofia ai le sou o le vasa ma galu tetele, sa faapea ona tula’i mai ai se faalavelave i gatai o Tutuila, ina ua le mafai e le susuga ia Alvin McStu Tanya Ibasco, ona taofiofi lona va’a sa alu ai sana fagotaga.

Ma na fa’apea ona fa’aaoga e Ibasco ia le Tusi o Foliga (Facebook Messenger) e valaau ai mo se fesoasoani mai so’o se tasi.

Sa mafai ona mauaina e le susuga ia Tim Jones, ia le valaau mo se lavea’i a Ibasco ma ia oso ai i lana va’a ma agai atu loa i tai, e fesoasoani ia Ibasco, e ui i le malolosi o matagi ma timuga, faapea le sou o le sami.

Na faamatalaina e Jones e faapea, sa le’i na’o Ibasco na mana’omia se fesoasoani i lena afiafi.  Sa maua atu e Jones ia Ibasco ma lana uo o taumafai e fa’aaoga se manoa mai i se va’a fagota sa latalata ifo, e taumafai e taofiofi ai le tafea atu o le la va’a i le moana, ina ua lusi le la taula.

Ae e le’i umi ona fa’asaoina mai e Jones ia Ibasco ma lana uo, ae tafea atu se va’a a nit ama matutua, ua le mafai ona taofiofi i le malosi o le savili.  Ma na mafai ona fa’asaoina mai e Jones ia le va’a a Ibasco, ona ia toe fo’i atu ai lea e fesoasoani i nai tama matutua ma le la va’a.

Na faamatala e Jones, e le o se taimi muamua lea ua ia fa’asaoina mai ai nisi mai i le sami.  Sa ia ta’ua e faapea, o lona agaga o le sami, o le mafua’aga lea na ia ulufale ai i le Fuava’a a le Iunaite Setete, ina ua mae’a ana a’oga.  

O le susuga ia Jones lea na filifilia e le kovana e avea ma Faatonusili o le Matagaluega o Alagamanuia o le Sami ma le Vaomatua (DMWR), ae peitai, sa le’i pasia lona tofiga e le Maota o Sui.