Ads by Google Ads by Google

Molia se ali’i i le talepe fale ma le faia o uiga mataga i se tamaitai


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le masina na te’a nei na pu’e faapagota ai e Leoleo se ali’i e 29 tausaga le matua, ona o tu’uaiga i lona ulufale faamalosi lea i totonu o le fale o se tamaitai i Malaeimi e aunoa ma se faatanaga ma ia aveese faagaoi ai nisi o meatotino mai totonu o le fale. Ae le gata i le talepe fale ma le gaoi e pei ona taua e le malo, ae na taumafai fo’i lenei ali’i e faia ni uiga  mataga i le tamaitai e ana le fale na ia osofaia.

 

O le masina lava fo’i na te’a nei na tula’i ai le susuga a Albert Soketi i luma o le Fa’amasinoga Faaitumalo. O le tausaga e 2013 na ta’usala ai o ia e le Fa’amasinoga i le solitulafono o lona tagofia lea o itutinosa o se tamaitai e laititi i lalo o le tulafono, ma faasala ai o ia i le Toese mo le umi e 20 masina, o se tasi lea o tu’utu’uga o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.

 

O moliaga ua faila faasaga ia Soketi e aofia ai le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le pauta faasaina o le aisa ma le moliaga e tasi o le umia faasolitulafono o vaega o le laau faasaina o le mariuana, tasi le moliaga o le talepe fale i le tulaga muaua, tasi le moliaga o le gaoi, atoa ai ma le moliaga e tasi o lona taofia faapagota lea o se tagata i se auala faasolitulafono, o solitulafono mamafa uma ia, atoa ai ma moliaga mamafa o le faatupu vevesi i nofo’aga faitele, faaoolima i le tulaga 3 faapea ai ma le tu fua i le fanua o le isi tagata.

 

E $15,000 le vaega tupe lea ua faatulaga e tatala ai i tua Soketi. Afai ae mafai ona tatala o ia i tua, ua poloaina o ia e le Faamasinoga ina ia tausisi i tulafono a le malo i taimi uma, auai i soo se taimi e faatulaga ai ana iloiloga, ma ia fesootai vava lalata ma lana loia fautua, le susuga a Michael White.

 

Ua faatonu e le Faamasinoga le ua molia ina ia aua nei toe alu i le fale o le tamaitai na aafia pe toe taumafai i soo se auala e faafesootai le tamaitai na aafia.

 

O le vaiaso fou lea ua faatulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu.

 

TAGI A LE MALO

 

O le vaveao o le aso 22 o Fepuari, 2021 na tali atu ai se vaega to’atele o Leoleo i se valaau mai se vaega o Malaeimi, ina ua talosagaina e se tamaitai se fesoasoani i lona fale, ona o se ali’i na ulufale faamalosi i totonu ma taumafai e faia ni uiga mataga ia te ia. Na taunu’u Leoleo ma latou feiloa’i ma le tama’ita’i na aafia i luma o lona fale, ma vaaia ai e Leoleo foliga fefe ma le gatete o le tamaitai i le taimi na latou talanoa ai.

 

Na taua e le tamaitai na aafia i Leoleo e faapea, pe tusa o le ta tonu o le itula e 4:00 i le vaveao o le aso na tula’i mai ai le faalavelave, na ia faalogoina ai se pao i totonu o lona fale, e foliga mai o se tagata o loo savali i totonu o lona fale. Sa ia taumafai e autilo i totonu o le fale pe na te iloa atu ai se tagata peita’i sa faigata ona manino lana vaai i le pogisa o le fale. 

 

I ni nai minute ao taoto pea i luga o lona moega i totonu o lona potu, na faateia o ia ina ua ia vaaia se tagata o loo tu i le faitoto’a e aunoa ma sona lavalava o faia. Na manino i lana vaai, o le ali’i o Soketi lea e tu mai i le faitotoa o lona potu ona e masani lelei i le ali’i lea, e nofo fo’i i le isi pitonu’u.

 

Na taua atili e le tamaitai na aafia i Leoleo e faapea, e le o se taimi muamua lenei ua ulufale faamalosi ai lenei alii i lona fale i le leva o le po e aunoa ma sana faatanaga, ma taumafai e fai uiga mataga ia te ia. E faatolu ona ulufale faamalosi Soketi i totonu o le fale o le tamaitai na aafia.

 

O le taimi muamua o le po o le Kerisimasi o le tausaga na te’a nei, lea na ia ulufale faamalosi ai i totonu o le fale ma aga’i atu ai i le potu moe o loo moe ai le tamaitai na aafia, ma ia tagofia ona itutinosa. Na ala i luga le tamaitai ma ia vaaia ai le ua molia o loo tu i tafatafa o lona moega, ona ia ee atu lea i le alii ua molia ma faatou e alu ese i fafo ma le fale. 

 

A o le i alu ese le ua molia ma le fale, sa ia toe valaau i le tamaitai na aafia pe i ai sana tupe sei faatau ai lana pia, na tali i ai le tamaitai na aafia, e leai sana tupe o i ai, ae sili pe a alu ese i fafo ma le fale ao lei valaau i Leoleo. Na tula’i filemu le ua molia ma savali i fafo ma le fale e aunoa ma se isi gaioiga na ia faia.

 

O le po lona lua na ulufale faamalosi ai le ua molia i totonu o le fale o le po o le Tausaga Fou pe tusa o le itula e 2:00 i le vaveao. Na taua e le tamaitai na aafia i Leoleo e faapea sa faia sa latou fiafia ma ana uo i le fale o lana uo, ona alu ai loa lea i le fale ua te’a le 1:00 i le vaveao. 

 

O lona vaivai tele a mafua ai ona alu atu loa ma taoto i luga o le nofoa i luma o le potu malolo ma moe ai loa. E pei o sana miti na fai na mafua ai ona te’i i luga ina ua ia faalogoina se tagata o tago atu i lona tino. Na ala i luga le tamaitai na aafia ma ia vaaia ai le ua molia o loo tu i vae o le nofoa o loo moe ai ma lona boxer o loo fai ae leai se miti afu. Na ita le tamaitai na fai i le alii ua molia e alu i fafo o le fale, peita’i na augani atu le ua molia ia te ia pe maua se avanoa la te talanoa ma eva ai.

 

O le avaavau atu o le tamaitai na aafia i le alii na aafia e alu ese ma le fale, na mafua ai loa ona faliu le ua molia ma toe savali i fafo ma le fale. Na lagona e le tamaitai na aafia le malosi o le manogi ‘ava malosi i totonu o le fale i le taimi sa i ai le ua molia.

 

Ae o le faalavelave lea na tula’i mai, na taua ai e le tamaitai le faateia o ia ao moe i lona faalogoina o se leo e sau mai tua o le umukuka i totonu o lona fale. Na fiu le tamaitai e autilo solo pe na te iloa atu se isi peita’i e le’i manino lana vaai ona o le pogisa o le po. A o taoto i lona moega, na faateia o ia ina ua tago atu se tagata i ona vae ma faasolo a’e ai i luga i lona itutinosa. 

 

Na faafuase’i ona nofo i luga ma tau lana vaai i le alii ua molia o loo tago atu ia te ia. Na ia tulia i fafo peitai na talosaga atu le alii ua molia ia te ia pe i ai se meaai ma se tupe mo ia. Na savali i tua o le umukuka ma aumai le meaai sa i ai ma ave i le ali’i ua molia ma fai ai loa e alu i fafo ma le fale.

 

Sa lilo i lona mafaufau se mea laa tupu i le ato o loo i ai uma lana faatau o loo taatia i luga o le laulau, lea e silia i le $100 le tupe na alu i le faiga o le fa’atau. Ina ua maea ona tuu e le tamaitai le meaai i le alii ua molia, na alu ese ai loa o ia ma le fale ae toe foi le tamaitai na aafia e moe. 

 

Na faafetaia le tamaitai ina ua saili atu lana faatau ua aveese e le tagata le aso sa i ai le faatau i luga o le laulau. Na fiu le tamaitai e tau saili le ato i totonu o le fale peita’i na te lei maua. Sa ia mautinoa, o le alii na alu atu i totonu o le fale mo se tupe ma se meaai lea na alu ma le ato o loo i ai lana faatau. 

 

Na fiu Leoleo e saili le ua molia i lona aiga faapea ai fale o ana uo na faailoa ane e lona aiga peita’i e lei maua ai o ia. Na talitonu Leoleo, ua sola sola le ua molia ona o lana gaioiga sa faia.

 

I le masina na te’a nei, na taofi ai e Leoleo se pikiapu lanu uliuli i le soona alu saoasaoa i luga o le alatele. O le ave ta’avale o le pikiapu, o le susuga a Albert Soketi, le ali’i ua molia nei i le talepe fale, gaoi ma le faia o uiga mataga i se tamaitai i se auala faamalosi. Na pu’e faapagota e Leoleo le ua molia ma auina atu loa i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega.

 

Ao lei quina atu le ua molia i le Ofisa o Leoleo i Tafuna mo suesuega, na saili e Leoleo lona tino ma laa ta’avale poo i ai ni aupega mata’utia atoa ai ma ni fualaau faasaina. I  le taga o le ofu a le ua molia sa faia, na maua ai e Leoleo se pepa iila o loo i ai vaega o le pauta faasaina o le aisa. I totonu o le ta’avale ina ua saili e Leoleo, na maua ai se sikaleti mariuana ua uma ona taai.

 

Ina ua fesiligia e uiga i lenei mataupu, na taua ai e le ua molia e faapea, o fualaau faasaina na maua ia te ia, o mea na aumai i se tasi o ana uo. O le mataupu i le tamaitai na aafia ma lona fale na ia osofaia, e leai se manatu na te faatupu ni gaioiga e ono lamatia ai le ola o le tamaitai, ae na alu i ai e saili se tupe ma se meaai mo ia.

Ua mae’a nei ona tuipuipuia le silia i le ‘afa o le mamalu o le Teritori 

 

Ua silia i le ‘afa o tagata Amerika Samoa e agavaa i tuipuipui ua mae’a tuiga e lua o tuipuipui KOVITI-19.  O se tasi lenei o tala fiafia na faailoa i le fonotaga ananafi a le Faatino Galuega na usuia i le Nofoaga o le Matagaluega Puipuiga Saogalemu Faalotoifale mai Tulaga Faafuase’i (EOC).  

 

O loo faamoemoe le Matagaluega o le Soifua Maloloina – le lālā o le malo o loo ta’imua i taumafaiga e tuipuipuia le teritori – ia tuipuipuia tagata uma, a le mafai ia faia i se toatele o le 33,206 e alaala i Amerika Samoa. O i latou ia ua 16 aga’i i luga tausaga ma e agavaa i le tuipuipui.  E oo mai ia Aperila 20, ua faamaumauina e le DOH le 19,977 poo le 60.2% o tagata agavaa ua faia tui ta’itasi mo le tuipuipui Moderna poo le Pfizer.  I lena fuainumera, e 16,696 poo le 50.3% ua atoa tui ta’ilua o ia tuipuipui.

 

O loo numera silia i tuipuipui vasega o tagata matutua, i latou e maualuga le lamatia i gasegase tuga o le KOVITI-19: e 66.1% le vasega e 41-50 tausaga; e 65% le 51-60 tausaga; ma le 66.2% o i latou e 61 aga’i i luga – ua mae’a tui ta’ilua. O pasene o isi vasega e: 49.8% le 31-40 tausaga; 31.6% le 16-20 tausaga; ma le  29.6% o le vasega e 21-30 tausaga.  A o tapisa tapenaga a Amerika Samoa o faatinoga eseese o le Aso o le Fu’a, a’o loo le filemu foi le DOH e tuipuipuia le lautele, faatasi ma le lagolago a le Falema’i LBJ ma le Faletalavai a le VA.  E tusa ai ma faamaumauga a le DOH na folasia i le fono a le Faatino Galuega, e 1,392 tagata sa tuipuipuia mai le KOVITI i le va o Aperila 12 ma le 16. O le toatele o i latou sa faatoa faia ai tuiga muamua.  O le 324 o i latou na tuipuipuia i le vaiaso na te’a o tagata faigaluega o le Starkist Samoa, le nofoaga sa faia ai le aapa atu ia Aperila 13, ma le 63 o tagata faigaluega o le Paramount Builders sa tuipuipuia ia Aperila 16.  E 235 i latou e alaala i Manu’a na tuipuipuia i le aapa atu a le DOH i le vaiaso na te’a nei. 

 

O loo faagasolo pea tapenaga o le malaga toe taliu mai lona 4 

 

O le malaga toe taliu mai lona 4 o loo fuafua mo le masina fou.  E tusa ma le 260 pasese o loo tagataga’i i ai. Ua galulue nei le Faatino Galuega e faamautu le lisi o pasese ma faafesoota’i ia pasese i le vaiaso nei. 

 

E tumau pea le nofoaga o le kuareitini i le Ohana Waikiki East Hotel mo malaga e fa (4) o le toe taliu mai.  E totogi pasese mo malaga toe taliu mai i le Ofisa o Tupe a le malo poo le faaaoga o le initaneti i le uepesite a le malo https://www.americansamoa.gov/ ae piki mai pepa e totogi ai i le Ofisa o le Medicaid i le fogafalelua o le fale o le ASTCA i Tafuna.  E mafai ona oo atu i le Ofisa o le Medicaid aiga o i latou ua mautinoa avanoa i le malaga toe taliu mai, pe faafesoota’i foi i le 699-4777 mo nisi auiliiliga.  

 

(O lenei fa’asalalauga mai le Komiti Fa’afoe o le Koviti-19