Ads by Google Ads by Google

Molia se ali’i i lona umia faasolitulafono o se laau malosi


[ata: SN]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

Ua taofia nei i le Toese i Tafuna le ali’i lea na pu’e faapagota e Leoleo i le vaiaso na te’a nei, ona o tuuaiga i lona umia faasolitulafono o se laau malosi atoa ai ma lona taumafai e faaoo ai manu’a i se isi tagata.

 

O le vaiaso lava fo’i na te’a nei na tula’i ai Talipope Pauga Aniseko i luma o le Faamasinoga Faaitumalo mo le ulua’i taimi. 

 

O le ali’i Loia Fautua ia Ryan Anderson o lo o tulai mo ia ae o le tama’ita’i Loia Sii lagolago ia Kristie Soule o lo o tula’i mo le itu a le malo i lenei mataupu.

 

E 4 moliaga mamafa lea ua molia ai e le malo le susuga a Aniseko. O ia moliaga e aofia ai le moliaga mamafa o le Faaoolima i le tulaga muamua, o le vaega A lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le 10 e oo atu i le 30 tausaga, poo le faasala foi i le olaga atoa; faapea ai ma le moliaga e tasi o le faaleaga meatotino i le tulaga muamua, tali le moliaga o le umia faasolitulafono o se laau malosi, faapea ai ma le moliaga e tasi o le tete’e atu i Leoleo a o taumafai e pu’e faapagota o ia, o le vaega D lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mo le umi e le silia i le 5 tausaga, pe faasala i le salatupe e le siliai le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e lua.

 

E $50,000 le vaega tupe lea ua faatulaga e le Faamasinoga e tatala ai Aniseko i tua mai le Toese i Tafuna.

 

Afai ae mafai ona tatala o ia i tua, ua poloaina o ia ina ia aua ne’i toe taumafai e faafesootai alii e to’atolu o loo aafia i lenei mataupu, poo nisi fo’i o molimau a le malo. E le tatau ona ia toe umia soo se laau malosi, pe taumafai fo’i e faatupu se vevesi i le va o ia ma i latou o loo aafia, a ia avea o ia ma tagatanu’u lelei e tausisi i tulafono uma a le malo.

 

TAGI A LE MALO

 

O le aoauli o le aso 11 o Setema 2020 pe tusa o le itula e 1:34, na tula’i mai ai se faalavelave i Futiga e aafia ai se laau malosi, lea fo’i na mafai ona tali atu i ai Leoleo. Na taua e le malo i le latou tagi e faapea, i le taimi o le aoauli e pei ona taua, e fetaui lava le ta’amilo atu o se ta’avale a Leoleo i se vaega o Futiga, ae faalogoina loa e Leoleo se leo e foliga mai o le pa o se laau malosi. 

 

Na uma le leo sa faalogoina e Leoleo ae latou faalogoina loa leo o tagata o loo pisapisao ma laulau vavale. Na mafai ona iloa atu e Leoleo i se tasi o auala e aga’i i totonu o Futiga, ni se ta’avale e 2 o lo o tutu mai ai, atoa ai ma se tagata o loo leoleoa ma tusitusi solo lona lima i le ave ta’avale o le isi ta’avale. 

 

Na liliu le ta’avale a Leoleo ma aga’i atu loa i le nofoaga lea o loo latou vaaia ai ta’avale e 2 o lo o paka mai ai. 

 

E fetaui lava le taunu’u atu o le ta’avale a Leoleo ae latou vaaia loa se ali’i ua savali ese mai i le ta’avale lea na tu ma tusi tusi solo ai lona lima, ma aga’i atu i lana pikiapu lanu mumu o lo o paka i le isi itu o le auala e le mamao ese mai i le auala tele a le malo. 

 

Na fesili Leoleo i le ali’i lea ua savali ese mai pe i ai se mea o tupu, ae sa lei tautala le ali’i lea. Ina ua toe fesili Leoleo i le ali’i lea poo i ai se mea o tupu, na faliu le ali’i lea leotele atu i Leoleo ma fai atu i ai, “O le a?”, “O ese”. Na savali sa’o atu lava le ali’i lea ma oso loa i totonu o le ta’avale pikiapu lanu mumu lea o lo o paka mai i le isi itu e le mamao lava mai le vaega lea o loo paka ai le ta’avale a Leoleo.

 

Na faaateia Leoleo ina ua valaau mai le ave ta’avale o le isi pikiapu, “ia outou faaeteete o loo i ai aupega malolosi e 2 i le ali’i lena. (O le ali’i lea na valaau mai i Leoleo, o ia lea o Harry Faavae, o ia lea na aafia i lenei mataupu, ae o le ali’i lea o loo tu’uaia o loo i ai fana e 2, o ia lea o Talipope Pauga Aniseko, le ali’i o lo o molia i lenei mataupu).

 

O le taimi lava na faalogo ai Leoleo i le valaau a Faavae, na latou toe aga’i atu ai loa i le ta’avale pikiapu lea ua oso ai i totonu le ali’i o Aniseko ma faatonu Aniseko e sau i fafo ma lana ta’avale, ae o le taimi lea na faaola ai loa e Aniseko lana ta’avale, faasolomuli, ma aga’i atu loa i luga o le alatele a le malo, ma fa’aauau atu ai lava i le itu i Sisifo o le alatele.

 

Na tuli oso Leoleo i le latou ta’avale ma latou tuliloa atu loa le ta’avale a Aniseko, ae o le taimi fo’i lea na latou talosagaina ai loa le Ofisa autu o Leoleo i Fagatogo mo se  fesoasoani, ona o lea ua taua le faaaupegaina o le susuga a Aniseko.

 

Na aga’i atu le taavale a Aniseko ma tu i luma o se Faleoloa i Futiga, ma vaaia ai e Leoleo se tama’ita’i ua savali mai ma oso i totonu o le ta’avale, ma fa’aauau atu ai loa le ta’avale a Aniseko i le auala o loo aga’i atu i le nofoaga e lafoa’i ai le lapisi i Futiga. 

 

E le i tu le taavale a Aniseko ae sa faaauau pea ona aga’i atu i le vaega pogisa o le auala, ma manatu ai loa Leoleo e toe fo’i mai le latou tuliloaga, ona o le puipui lava i lo latou saogalemu, ae latou toe aga’i atu loa i le vaega na tula’i mai ai le fa’alavelave, ma latou aga’i sa’o atu ai loa i le fale a le susuga a Faavae, lea na aafia i lenei mataupu.

 

Na taua e Faavae i Leoleo, e to’atolu i latou sa i totonu o lana ta’avale, o ia ma ana uo e to’alua. O ia na sauni e momoli ana uo e to’alua i o la aiga faatoa mae’a le latou ta’avale i lona fale.

 

A o aga’i malie mai le latou ta’avale mai le auala o lona fale e aga’i mai i le aualatele a le malo, na faafuase’i ona latou vaaia le aga’i atu o se ta’avale ma taia le pito i tua o lana ta’avale. Sa i ai lona manatu atonu e faaletonu taofi o le ta’avale, peita’i na faateia o ia ina ua toe solomuli mai le pikiapu lava lea ma toe taia le isi itu o lana ta’avale. 

 

Na faasolomuli i tua lana ta’avale ona ia valaau atu lea i le ave ta’avale poo ‘okay’ o ia, ae na faateia o ia ina ua ia vaaia, o le ave ta’avale o le ta’avale, o le ali’i o Aniseko.

 

Na taua e Faavae i Leoleo e faapea, o le taimi lea na ia vaaia ai loa Aniseko ua oso i fafo ma lana taavale ae savali sa’o atu i le latou ta’avale ma ona lima e tofu ma le fana o loo ta’i sa’o atu lava ia te ia. Na ona oo atu lava o Aniseko i luma o lana ta’avale, fana atu loa e Aniseko o ia i le fana, peita’i na alo ma pisi ai le pulu fana ma lona ulu, ae afaina ai le tioata pito i tua o lana ta’avale. 

 

Na sosoo le faapa o le fana ma le avaavau atu o Aniseko ia te ia ma fai atu, pe aisea ua ia taumafai ai e seki o ia. O le taimi lava fo’i lea na ia vaaia ai loa le ta’avale a Leoleo ua aga’i atu i le vaega o loo tula’i mai ai le faalavelave.

 

Na fesili e Leoleo ali’i e to’alua sa i ai i totonu o le ta’avale a Faavae, ma la faamaonia ai le molimau a Faavae e tusa ai o le faalavelave na tula’i mai. Na taua e le isi ali’i i Leoleo e faapea, o le taimi lava na ia vaaia ai Aniseko ua savali atu ae tofu ona lima ma le fana, na ia tatalaina ai le faitoto’a o le ta’avale ae alu i le atoa.

 

O le mae’a ai ona taulima e Leoleo o le tusi saisai mai le Faamasinoga, na latou aga’i atu ai loa ma pu’e faapagota mai le ua molia mai lona fale. E le i faigofie le taimi na aga’i atu ai Leoleo e pu’e faapagota mai Aniseko, ona sa alu ane o ia ma se sapelu i Leoleo, peita’i e ui i le tete’e mai o Aniseko i le galuega a Leoleo, na mafai lava ona faataunuu le galuega ma pu’e faapagota ai loa le ua molia.