Ads by Google Ads by Google

Mae’a ona pasia nisi o Faatonusili a le Faigamalo fou


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le vaiaso ua mavae, na fa’amaonia ma pasiaina ai e le Senate ia nisi o Faatonusili a le Faigamalo fou, na aofia ai le susuga ia Panisia Neueli lea ua avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tautua mo Tagata ma Alagamanuia Lautele (DHSS), o le susuga ia Tapumanaia Galu Satele mo le Ofisa o Tina/Tamaitai ma Talavou (DYWA) faapea le susuga ia Ta’aga Saite Moliga, e avea ma Komesina o Leoleo.

PANISIA NEUELI:

I lana saunoaga amata, na fa’alauiloa ai e Panisia Neueli lona galue i totonu o le malo o Amerika Samoa mo le 22 tausaga, e aofia ai le fitu tausaga i le Kolisi (ASCC) ma le 15 tausaga i le DHSS.  Mai i lena 15 tausaga i le DHSS, e valu tausaga sa avea ai o ia ma sui Faatonusili o Tupe.

Ina ua mae’a ona fa’alauiloa atu e Neueli lona tala’aga sa faapea loa ona amataina le iloiloga o le Komiti o Atina’e o Tamaoaiga, i lalo o le taitaiga a le Taitaifono, le Afioga Senatoa Gaoteote Palaie Tofau.

O le ulua’i mataupu na fesiligia ai Neueli e le komiti, o le tupe ua fa’aaluina e polokalama a le DHSS, e pei o le WIC ma Pepa Taumafa.  Sa fa’alauiloa mai e le Faatonusili e faapea, o le kuata muamua o le Tausaga Tupe 2025, mai ia Oketopa se’ia o’o mai ia Tesema, e $2.2 miliona sa fa’aaluina mo le polokalama o Pepa Taumafa (Food Stamp), o le WIC e $1.4 miliona ae pe a ma le $500,000 sa fa’aaluina mo ‘Daycare’ po o nofoaga o lo’o tausi ai fanau iti.

Na faamanino e Neueli le faatulagaina e ofisa feterale o aiaiga mo le fa’aaogaina o nei tupe.  Mo se faataitaiga, o le 20 pasene o pepa taumafa, e tatau ona fa’aalu i oloa lotoifale, ae 80 pasene e mafai ona fa’atau ai taumafa mai fafo.  

Mo le polokalama a le WIC, o oloa uma lava o lo’o fa’atauina i pepa taumafa (food vouchers), o lo’o faatulaga mai e le feterale, e faavae i lo latou aoga i le tausiga o le soifua maloloina.

Sa ta’ua e Neueli le mafai ona fa’aaogaina o Food Stamp i faleoloa e 110, o faleaiga e fitu ma maketi e lua.  Ma o lo’o pipi’i ai pepa a le DHSS e fa’ailoa mai i le mamalu o le atunu’u, e tusa ai ma la latou auaunaga.

Na fa’aleoina e le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean, ia sona atugaluga i le tele o se vaega o le Food Stamp, o lo’o alu i pisinisi Asia.  Ma sa ia faamatalaina ia lona molimauina o se alii faipisinisi Asia na malaga atu i le faletupe ma se vaega tele o ‘vouchers’, ma i sona talitonuga, o se tasi lea o mafuaaga ua lolofi mai ai tagata Asia e fa’atu a latou pisinisi i totonu o le teritori.

Sa mamafa mai e Neueli i lana molimau e faapea, e tatau i pisinisi uma ona apalai mo lenei polokalama, ma e le mafai ona fa’ailoga tagata ia le DHSS, ae na o le pau o le tulaga e latou te va’ai iai, o lo’o latou ausia uma aiaiga fa’atulagaina.  Ma e ave’esea ia ‘Food Stamp’ pe afai ae solia tulafono o lenei polokalama.  Ma o lo’o totogi lafoga ia pisinisi agai i le malo.

Ina ua fesiligia ia Neueli e tusa ai ma atunu’u e malaga mai ai i latou o lo’o maua ‘Food Stamp’ ma isi penefiti, sa tali le molimau, e to’a 3,047 e mai Samoa, o le 1,190  o tagata o Amerika Samoa, ona soso’o mai ai lea o tagata Filipaina e to’a 136.

Sa faamanino mai e le molimau e faapea, o tagata mai atunu’u i fafo, o lo’o iai i totonu o le teritori ma umia pepa e mafai ona fa’amautu ai i totonu o le teritori, ua agava’a mo nei penefiti, ae e tatau ona atoa le tausaga o fa’amautu i totonu o le teritori, ona fa’ato’a mafai lea ona o latou maua nei penefiti.

Na fesiligia e le Afioga i le Senatoa Magalei Logovi’i ia Neueli po o iai ni polokalama a le latou ofisa, ua a’afia i le taofia le tumau o tupe mai i le malo feterale, e pei ona pasia e le Faigamalo a Trump.  Sa tali mai Neueli, na o latou fa’afeso’ota’ia a latou pa’aga i le malo feterale, ina ua taunu’u mai le tala, ae peitai, ua fa’amautu mai le le a’afia o a latou polokalama i lenei suiga fou.

Sa ta’ua e Neueli le le a’afia foi o le Medicare, Saogalemu ma polokalama o le Food Stamp, i le taofiga le tumau.

Na fia malamalama foi Magalei i le tulaga o iai le suiga o pepa taumafa, i se ‘card’, lea na ta’ua e le susuga ia Muavaefaatasi John Suisala lea sa avea ma Faatonusili o le DHSS, i luma o le Senate i le tausaga ua mavae.

Sa tali Neueli, o lea ua ave iai le faamuamua i lea fuafuaga ma se faamoemoega o le a mafai ona tino mai ae le’i o’o ia Setema.

Na saunoa le sui Peresetene a le Senate, ua o’o mai ni ripoti ia te ia, e faapea, o lo’o iai nisi o latou o lo’o maua a latou Food Stamp, ae o lo’o nonofo i Samoa ma e na’o na o mai lava e piki a latou pepa taumafa.  Sa fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Neueli, po o ona silafia lea tulaga.

Sa fa’aalia e le molimau lona nofo malamalama e tusa ai ma lea tulaga, ma o lo’o va’ava’ai toto’a le latou ofisa i lea faafitauli ma o so’o se tasi e maua o faia lea tulaga ,o le a faapea ona ave’ese ma le polokalama.

Sa saunoa Magalei I lona le’i lagolagoina o lenei polokalama  ina ua to’ai faavaeina, aua e leai sona eseesega ma le polokalama o le uelefea.  Ma i sona talitonuga, e paie ai tagata o le atunu’u ma ua tele ai faama’i e pei o le ma’i suka.

Na saunoa magalei, e foliga mai ua fa’atoateleina tagata o le atunu’u ua maua i le ma’i Suka ona o lenei polokalama.  Ua maua ai foi ma tagata talavou i le ma’i suka.  Ae a aunoa ma lenei polokalama, e na’o elegi e ai, ae ona o lea ua iai pepa taumafai, ua taumafa i fasi pua’a ma povi masima.  O lona uiga, e le lelei le polokalama mo tatou tagata.

Sa faapea ona saunoa foi le Afioga i le Senatoa Leatualevao Asifoa i isi tulgaa e a’afia ai le soifua maloloina, o le fa’aaogaina lea o  vaila’au e le i pasia mai e le malo feterale, ae o lo’o fa’aaoga e faifa’ato’aga Asia.  Ma na ia u’una’ia le sui filifilia a le Faigamalo, ina ia taga’i toto’a i tulaga o fuala’au ‘aina o lo’o fa’atauina i maketi i tafa ala ma faleoloa, lea o lo’o fa’atau i pepa taumafa a le DHSS.

Sa ta’ua foi e le Afioga i le Senate, i se taimi lata mai, na maua ai e le ASEPA ia le fa’aaogaina e ni faifaatoaga Asia ia ni vailaau, ae ua mae’a ona fa’aaogaina e aiga ia fua o fa’atoaga o lo’o fa’aaoga ai nei vailaau.

I le tauaofiaga a le maota na mulimuli ane, sa faapea ona pasia ai ia Panisia Neueli, i se palota e 13-1.

TAPUMANAIA GALU SATELE:

O le iloiloga mo le susuga ia Tapumanaia Galu Satele, e avea ma Faatonusili o le Ofisa Tina/Tamaitai ma Fanau Talavou, sa na o le 15 minute.

I le saunoaga a le Peresetene o le Senate, le Afioga Tuaolo Manaia Fruean, sa ia talanoa ai e fa’atatau i le tautua a tua’a a Satele, le afioga Satele Galu Satele ma le afioga Tuana’itau Tuia, i totonu o le Maota Fono.

I lana saunoaga, sa ta’ua ai e le Afioga Tuaolo e faapea, o le nofoa lea o lo’o alala ai le Afioga i le Senatoa Misaalefua Hudson, sa alala ai ona tua’a i le fa tausaga talu ai.  Na ia saunoa foi e faapea, “O le tagata lenei e tautala atu, o le tagata na koleni e lou ‘grandparents’, le Afioga ia Tuanaitau.  O moomooga ia a outou tua’a ua taoto mai i tia sa, ia outou o mai e fa’aauau le tautuaina o le malo.”

I le saunoaga a le Afioga i le Senatoa Gaoteote Palaie Gaoteote, sa ia aloa’ia ai le fa tausaga na ia tautua ai i le ofisa a le DYWA faapea ma le avea o ia ma Faipule, i le Maota o Sui.

Ma sa ia faaleoina le agaga fa’afetai i le Faigamalo a Pula ma Pulu mo le avanoa ua toe tu’uina atu e ta’ita’iina ai lenei matagaluega ua leva ona galue ai.  Ma sa saunoa foi Gaoteote, e leai sona masalosaloga ua agava’a Tapumanaia e avea ma Faatonusili o le DYWA, ae sa ia toe fa’amanatu atu ia Tapumanaia le taua o le Faamaoni.

Sa faapea foi ona tu’uina atu e le Afioga i le Senatoa Muagututi’a lana faamanuiaga mo Tapumanaia ma sa ia ta’ua le agaga fiafia o afioga i Senatoa e va’ai atu i le filifilia o alo ma fanau a Amerika Samoa e avea ma taitai aua o lo latou taimi lenei.

Na lagona le agaga o’otia o le susuga ia Tapumanaia a’o ia momoli atu le agaga fa’afetai i afioga i Senatoa ona o faamanuiaga ma sa ia ta’ua le pele o lenei ofisa ia te ia, ma o se ofisa pito sili ona taua i totonu o le malo, aua o lo’o tapenapena ai fanau talavou mo se lumanai manuia ae le gata i lea, i le tautuaina o tina.

Sa ia ta’ua se fautuaga mai i lona tua’a ina ua ulua’i filifilia e avea ma sui o le itumalo a le Tualauta i totonu o le Maota o Sui, e le taua mea o lo’o ia maua, ae o mea e na te tu’uina atu.

Na faapea ona pasia e afioga i Senatoa ia Tapumanaia i la latou tauaofiaga masani sa mulimuli ane.

TA’AGA SAITE MOLIGA

O le mae’a ona pasiaina e le Maota o le Senate, ia le susuga ia Ta’aga Sa’ite Moliga, e avea ma Komesina o Leoleo, ua fa’ao’oina atu nei lona suafa i le Maota o Sui mo sa latou iloiloga.

E le’i umi ona iloiloina e Afioga i Sui ia le agava’a o Moliga.  E valu tausaga sa tautua ai o ia i totonu o le vaega’au (USAF) ma le silia ma le 20 tausaga, i totonu o le malo o Amerika Samoa, faapea ai ma le avea o ia ma se tasi o To’oto’o i totonu o Manu’a.

Na litaea mai Moliga mai i le Ofisa a Leoleo, i sona tofiga faaleta’ita’i (Commander) ma e tele nisi tofiga sa ia tautua ai i totonu o le malo, na aofia ai le avea o ia ma Fa’auluuluga o le Iunite a le Marine Patrol, Pule o le Falepuipui, Faatonusili o le Administrative Services.  Ma na avea foi o ia ma Faipule ma Senatoa i tausaga ua tuanai.

Ina ua tu’uina atu le avanoa i Afioga i Faipule, na fesiligia e le Faipule o le Ma’oputasi ia Trude Ledoux-Sunia ia Moliga e tusa ai ma ni polokalama ua faatulaga mo le atunu’u e fesoasoani ai i leoleo, e to’a 129, mo le faatinoina o a latou tiute.  

Na tali mai Moliga, e iai polokalama sa fa’atulagaina i tausaga ua tuanai, ae na te le o iloa le mafua’aga ua taofia ai.

Sa ia saunoa foi e faapea, o lo’o  iai se polokalama a le ofisa a leoleo mo le fa’asagatau atu i fualaau faasaina, e patino i fanau talavou, o aoga ma le teritori.  Ma sa ia ta’ua foi e faapea, o le ‘Community Affairs liaison’ o le auala autu lea e mafai ai e le mamalu lautele ona ui mai ai i le ofisa o leoleo, i mataupu faapenei.

E ui ina sa fa’amalieina le Faipule o le Sa’ole, ia Dr. Va’asa Simanu, i le agava’a o Moliga, ae sa ia fesiligia le tulaga i le ofisa a leoleo i lona itumalo, pe o le a toe tatalaina ia Fepuari ma pe mafai ona fa’aauina atu le auaunaga a le vaega Saili ma Faasaoina mai i ‘Au’asi, ina ia aofia ai ma Aunu’u.

Sa ta’ua e Moliga le taua o le latou ofisa a le ‘Community Affairs liaison’ i le taliina o atugalu a le mamalu lautele, ma le galulue faatasi o le latou ofisa ma le mamalu lautele i le sailiga o ni fofo.

Na fa’atula’i le afioga ia Fetui Fetui Jr., le sui Fofoga Fetalai o le Maota, ia le faalavelave lea na tula’i lata mai nei, i fualaau faasaina lea o lo’o a’afia ai se leoleo, ma pe aisea na le fa’ate’aina ai le leoleo ae ua na’o na sui o le ofisa e faigaluega ai.

Sa tali mai Moliga, o lea mataupu o lo’o fa’aauau pea ona suesuega.  Ae sa ia faamamafaina mai lona tu’uto e tausia tulafono, i le avea ai o ia ma Komesina o Leoleo, e ui lava i ona so’otaga fa’aleaiga, fa’aleuo ma le fa’aleuso.