E SOLA LE AMIOLEAGA AE TULILOAINA


[ata: SN]

Vaega e 34

Taeao Manuia.  Taeao Totoa, i le mamalu o le tatou aufaitau nusipepa, i lenei taeao fou.  Tatou te tau fai si’i le Viiga ma le Faamanu, i le Silisili Ese, i Lana tausiga alofa ma Lana tausiga mamana, ia i tatou uma, ua mafai ai ona o tatou toe fesilafa’i i luma o nu’u, ae le o tua o nu’u, i lenei taeao fou.

E faafeiloa’i atu foi i tina ma tama matutua ua mafai ona aulia mai lenei taeao matagofie i le pule alofa a lo tatou Tapaau i le Lagi.

Ae sagai mai loa mo le soso’oga o le tatou Fagogo, “E SOLA LE AMIOLEAGA AE TULILOAINA”, i lona vaega e 34.

*********************************************************

Ua mae’a le fa’atalanoaga a le tamaitai pese, o Repeka ma vaega fa’asalalau.  Ua savali atu ia Nero ma ta’ita’i mai Repeka, ae ua tui a le teine o Selema, ma mata’i le tamaloa lea sa faamatala atu e Nero, ia te ia, o lo’o tau mulimuli ia Repeka.

Ina ua savavali atu ia Nero ma Repeka, sa oso atu ia le tamaloa ma fesili atu, “O oe o le ‘bodyguard’ a Repeka?”

Ua lue mai le ulu a Nero.  Ona toe faapea atu lea o le tamaloa, “O lea ou te fia talanoa ia Repeka.”

“Faamalie atu, o lea e faatopetope atu Repeka mo leisi ana appointment,” o le tali mai lea a Nero.

“E mana’omia lava ona ou talanoa ia Repeka.  O lea na maua sa’u miti fou,” o le augani atu lea a le tamaloa.

Ua fa’alatalata atu ia le teine o Selema, i le mea o iai ia Nero, Repeka ma le tamaloa.  A’o le taimi lea o lo’o fa’aauau ona ta’ita’i e Nero, ia Repeka, i totonu o le ‘elevator.  Ma tapuni mai le faitoto’a o le ‘elevator’.

E taunu’u atu le vaega lea i luga i le foloa o lo’o iai le potu a Repeka, ua leva ona tu’u mai ai Tone.  

Ua faapea atu nei Nero ia Selema, “Alu loa oe i le fale, ae o lea o le a ma sifi faatasi ma Tone.  Ae toe fo’i mai i le 6:30 inanei.  O le ‘aiga o le 7:00pm.  Fai sou ofu manaia.”

“A’e e leai ni o’u ofu mananaia, na’o ofuvae ma mitiafu a le kamupani,” o le pepelo atu lea  a le teine o Selema ia Nero.

Ua tago ane nei ia Nero ma se’i a’e i luga ia le ‘credit card’ a le kamupani ma faapea atu, ‘Alu e faatau sou ofu fou.”

Ua liliu ia Selema ma savali ‘ese atu, ma ‘ata leotele, aua o lea ua maua le ‘credit card’ a le kamupani e ta’alo ai.

Na fa’asasa’o atu nei Selema, i le aoga, e piki mai Tomasi.  Ina ua o’o mai Tomasi i le taavale, sa ia faapea atu ia Selema, “O lona uiga, o la e loka lava lo’u tina?”

Ua tilotilo atu ia le teine o Selema, i le tamaititi, ma ona foliga fa’anoanoa. 

A’o alu ‘ese atu ia le ta’avale a Selema, na tatagi lana telefoni ma na tago atu ia Selema ma tilotilo i le numera a le tagata lea e vala’au mai, e le o se numera e masani ai Selema.

“Hello,” o le tali a Selema i le telefoni.

“O le tuagane lea a le tina a Tomasi,” o le faapea mai lea a le tagata i luga o le telefoni. – Manatua, sa fa’alala e le tuagane a le tina a Tomasi, ia le fasiotia o Mikaele, le uo a Selema lea o lo’o nofo ai Tomasi.

“O le a le mea e te mana’o ai?” o le fesili atu lea a Selema.

“O lea ou te mulimuli atu i le lua taavale ma Tomasi.  Manatua la’u tala na fai atu ia te oe.  E le nofo Tomasi i le fale a Mikaele.  Afai o lena e te alu e ave ia Tomasi i le fale a Mikaele, o lona uiga, e le na’o Mikaele ou te fasiotia.”

[E FAIA PEA]