TALA MAI SAMOA
Apia - SAMOA
TOE TOLOPO FA’AIUGA A LE FAAMASINOGA
Na toe tolopoina i le aso ananafi (aso Faraile i Samoa), ia se fa’ai’uga mai i le Afioga i le Faamasino Sinia o Faamasinoga Faaleitumalo, ia Talasa Atoa Saaga, e faatatau i le mataupu o lo’o molia ai le Palemia ma nisi e to’alima.
O le fa’afa ai lea ona tolopo lenei mataupu.
O le 1:00 i le aoauli ananafi, sa fa’atulaga e lau ai le faaiuga o lenei mataupu, ae peitai, e toe lima minute amata le iloiloga, ae talosagaina e agai atu o loia i totonu o le ofisa a le faamasinoga.
I le ta’ape mai i fafo, na talosagaina ai e le tamaitai faamasino ia Sa’aga, ia le toe tolopoina o le lauina o le fa’ai’uga o lenei mataupu, ia Mati 27, 2026, ona o lo’o mana’omia se taimi faaopoopo, e fa’amae’a ai lana faaiuga tusitusia.
Na faaleoina e Saaga i luma o le itu tete’e, aiga ma sui lagolago, na lolofi atu i totonu o le potu faamasinoga, ia lona malamalama i le avea o lenei mataupu ma avega mamafa i le itu tete’e ma o latou, faapea le atunu’u, ae e na te le mafai ona tu’uina mai se faaiuga ua atoatoa.
Ma ia fa’ailoa mai ai e faapea, o le taimi mulimuli lenei o le a tolopo ai lenei mataupu, ma ia talosagaina ia talosaga mo ia.
O lenei fa’amasinoga sa faataunu’uina mai i le faaiuga o Me se’ia o’o mai ia Iuni 2025, ma o moliaga, e aofia ai le taofiofi o le faatinoina o le tulafono, faamatalaga tau faaleaga, taupulepulega ma faiga taufa’asese, e faasaga i le afioga i le Palemia, o se tasi na avea ma sui o le Palemene, le susuga ia Fepuleai Faimata Su’a, o se tasi na avea ma leoleo, le susuga ia Lio Faataumalama Auava, faapea Lise Marie Schmidt, Samuelu (Sam) Sua ma Sivai Kepi.
O nei moliaga na afua mai ona o le faalavelave na maliu ai se tamaititi a’oga, ia Aperila 2021.
O Muriel Lui ma KC Richard Marchant, o loia ia o lo’o tutula’i mo Laauli, Lise ma Fepuleai, o Katheryn Dalzeil mo Sam ma Sivai ae o Maposua Tanya Toailoa mo Lilo Fa’ataumalama.
O le loia mo leoleo, o Leinafo Taimalelagi Strickland.
[TALAMUA ONLINE]
FA’ATE’A SE SUI FA’ATONU – SU’ESU’E E LEOLEO LE MATAUPU
I se fa’aaliga mai i le Afioga i le Palemia, Laaulialemalietoa Leuatea Schmidt, ua ta’ua ai le fa’ate’aina o se sui Faatonu mai i se tasi o ofisa a le malo, ma ua tu’uina atu nei lenei mataupu, i leoleo mo le faia o a latou su’esu’ega.
O le saunoaga a le afioga a le Palemia sa fa’aleoina i lana feiloaiga ma vaega fa’asalalau i le aso Lulu, a’o ia saunoa e tusa ai ma suiga o le a faia i nisi o tulafono ma ta’iala a le Komisi mo Auaunaga o le Mamalu Lautele.
Na fa’aalia e le Palemia ia le a’afia o tupe a le malo i lenei fa’afitauli, ae peitai, sa ia le fa’aalia le suafa o le sui Faatonu. Ma o le taimi nei, afai ae solia e se tagata faigaluega a le malo ia le tulafono, o fa’asalaga i lalo o le PSC, o le sala tupe e $1,000 po o le fa’ate’a mai lana galuega.
Sa ta’ua e le Palemia ia le fa’afalepuipui o se tagata e gaoia se vaegatupe e $500, ae e le faapena mo tagata faigaluega a le malo. Ma ia saunoa, e tatau ona iai ni fa’asalaga mamafa mo tagata faigaluega a le malo, e solia le tulafono, e le na’o se sala tupe e $1,000.
O le a faapea ona toe iloiloina ma fa’amalosia tulafono ma ta’iala mo tagata faigaluega a le malo, e mulimulita’i ai.
SAINIA E LE PALEMIA IA LE MALILIEGA MA AUSETALIA MO LE IUNI LAKAPI
O le aso Lulu na se’i mavae atu, na faapea ona sainia ai e le Afi oga i le Palemia ia Laaulialemalietoa Leuatea Schmidt, ia le maliliega ma Ausetalia, mo se tinoitupe e $150 miliona (tupe Ausetalia), mo le iuni lakapi a Samoa.
O lea maliliega na faapea ona te’ena e le afioga i le Palemia, ona sa finagalo ia toe fa’atulaga ia le Iuni Lakapi a Samoa. Ae peitai, ua fa’amae’aina ia le nofoaiga a le Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, lea na avea ma ta’ita’ifono o le Iuni Lakapi.
I le sainia ai e Laauli o lenei maliliega, ua avea ai Samoa ma ulua’i malo, mai i malo e tolu, e aofia ai Fiti ma Tonga, ua sainia lenei maliliega.
O lenei tinoitupe e $150 miliona, e faapea o le a fa’asoasoa mo le lima tausaga, ma se faamoemoega e fa’avae ai ia ta’amilosaga o le Pasefika mo Fiti, Tonga ma Samoa, ma atonu o le a fa’aopoopo mai ai ma Ausetalia. O lo’o aofia ai foi ma polokalama mo tama ta’a’alo, mai i a’oga se’ia o’o atu i vaega mauauga, avea ma faiaoga faapolofesa ma le toe fa’atula’i mai o ta’amilosaga ta’ito’afitu.
TATALAINA LE MAKETI FOU I SAVALALO
Sa fa’alauiloa e le Afioga i le Palemia, La’aulialemalietoa Leuatea Schmidt, ia le tu’uina o le avanoa muamua, i e na muamua apalai, atoa ai ma le fa’amuamuaina o pisinisi tuai.
Ma na ia fa’alauiloa foi le iai o nisi fuafuaga mo seisi maketi fou. E le gata i lea, o lo’o iai nisi o pisinisi tuai, o lo’o iai a latou aitalafu e le’i totogia, ae o le a o’o lava iai le fa’asolo.
O lo’o ia se faamoemoega a le malo, mo le fa’atauina o se afa eka, i leisi itu auala o le fale a Pat Ah Him ma le fanua a Va’ai, lea o lo’o fesaga’i ma le maketi i Fugalei, e pei ona fa’aleoina e le palemia.
Sa ia ta’ua le iai o se fuafuaga mo le fausia o ni maketi fou se lua, ona o lo’o mana’omia lava nisi maketi, ona e le gafatia e maketi i Savalalo ma Fugalei ona fale uma iai pisinisi a le atunu’u.
O itula e tatalaina ai le maketi fou, e amata atu i le 5 i le vaveao se’ia o’o i le 6 i le afiafi, ae o le a iai foi nisi po o le a tuai ai ona tapunia. O lo’o iai se talitonuga, o le a tatalaina le maketi fou, se’ia o’o i le 10 i le po, i aso Tofi ma aso Faraile.
Ua fautuaina e le afioga i le Palemia ia faifa’ato’aga ma isi faipisinisi, e le’i maua ni a latou poloka i le maketi fou, ina ia fa’aauau pea ona feso’ota’i atu i le Minisita o Fanua.
O le maketi fou, e $30 miliona sa fa’aaluina mo le fausiaina, ma sa fa’atupeina e le malo o Niu Sila ma le malo a Samoa.

