TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TU’UMALO SE TAMALI’I O LE ATUNU’U

O le aso Lua, Oketopa 14, 2025, na tu’umalo ai le Afioga Fofo Iosefo Fiti Sunia, i le maota gasegase a le LBJ, i Faga’alu, i lona 88 tausaga.

Sa soifua mai Fofo i le afioaga o Fagasa, Pago Pago, i le aso 13 o Mati, 1937, o le ulumatua o alo  e to’afitu a le susuga ia Fiti Sunia ma le faletua ia Savali.  Sa fa’au’uina mai o ia i le aoga maualuga a Samoana i le 1955, ma ona tu’ua ai le teritori mo le fa’aauauina o ana a’oa’oga i le Iunivesite a Hawaii.

Ina ua ia fa’au’u mai lona fa’ailoga o le ‘Bachelors’, i le 1960, sa faapea ona toe fo’i mai le Afioga ia Fofo, i le teritori ma avea ma fa’aliliu upu mo le kovana.  Sa ia faavaeina ma avea ma faatonu o se nusipepa sa ta’ua foi o le ‘Samoa News’.

O lona galue mo le kovana a le teritori faapea ai ma lona avea ma tusitala, sa faapea ona ia fa’ata’atia ai le ala e ulufale atu ai i faiga faapolokiki lotoifale.  I le tausaga e 1962, se’ia o’o mai i le 1970, na avea ai Fofo ma Komesina o Palota FaaleTeritori.  Mai i le 1966 se’ia o’o mai i le 1972, na avea ai o ia ma ulua’i faatonusili o le Ofisa o Turisi a Amerika Samoa.

Ma na avea o ia ma peresetene ma taitaifono o le Faalapotopotoga Atina’e a Amerika Samoa mai i le 1965 se’ia o’o mai i le 1971.  I le 1969, na ia manumalo ai i le avea ma sui faitulafono a Amerika Samoa, lea na ia tautua ai mai i le 1970 se’ia o’o mai i le 1978.

O le 1960 sa ia faaipoipo atu ai ia Aioeltuna V. Ta’amu Sunia (ua fa’ilagi le soifua).

O lenei tamali’i, o se tasi o tusitala lauiloa a le atunuu, e aofia ai lana tusi sa fa’aulutalaina o le “Puputoa”.  O isi ana galuega na aofia ai le tusi sa fa’aulutalaina, o le ‘Timata e Gagana’ ma le ‘Usuga ma Aumoega a Tamali’i o Samoa’. 

I le 1980, sa palotaina ai le ulua’i Faipule a Amerika Samoa mo le Konekersi i Uasigitone ma filifilia ai Fofo i le Tauaofiaga lona 97 a le Konekeresi a le Iunaite Setete (1981-1983).  Sa tofia o ia i le Komiti o Faigafaiva, i le va o le 1983 ma le 1985.  Sa faapea foi ona ia galue i totonu o le Komiti o Galuega Lautele ma Femalagaiga, se’ia o’o ina avea o ia ma sui Taitaifono i le Komiti o Fale ma Fanua Lautele, i le tauaofiaga lona 100 a le Konekeresi (1987-1989).

E momoli atu alofa’aga ma fa’amaisega a le aufaigaluega a le Lali i le alo ma fanau, aemaise o le aiga fa’avauvau, i le to’esea o se Toa o le Gagana Samoa.

264 GASEGASE PONAIVI FAAMAONIA I TOTONU O LE TERITORI

O le aso 12 o Oketopa, 2025, na fa’amaonia ai le to’a 264 o gasegase a Amerika Samoa, ua a’afia i le Fiva Ponaivi (dengue fever), e le Ofisa o le Soifua Maloloina.

E tusa ai ma le fa’aaliga mai i le ofisa o le soifua maloloina, o le to’atele o nei gasegase, ua faapea ona toe fa’afo’isia le malosi.  Ma o lo’o fa’aauau galuega a le aufaigaluega ina ia taofia pe tineia le pepesi o lenei fa’ama’i.

O lo’o fa’aauau pea ona u’una’ia e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ia tagata uma, ina ia faia tulaga uma e puipuia ai aiga faapea ma tuaoi.  Ma e fa’aauau pea ona fa’amanatuina le fa’amautuina o le tumama, aemaise i autafa o maota ma laoa ma totonu o nu’u ma afioaga. 

Ia tia’i atigifagu, o atigiapa, pakete, pa’u taavale tuai ma isi lapisi, e ono aponia le vai ma avea ma nofoaga e fananau ai namu.

Ua fautuaina foi le aaogaina o kuli ma faga (DEET) i tino, aemaise lava i le vaveao ma le aoauli.  La’ei ia la’ei lima ma vae u’umi, pe a galulue i fafo i fanua.

Siaki ia fa’amalama po o malu lelei, mai i le ulufale atu o namu i totonu o fale.

PASIA TAMA’ITA’I FOMA’I HOLLISTER-MAREK E AVEA MA SUI FOU O LE KOMITI FAAFOE A LE ASGERF

I le taeao o aso Lua, Oketopa 14, 2025, na pasia ai e le Maota o le Senate ia Dr. Jean Hollister-Mareko, e avea ma se tasi o sui i le Komiti Faafoe o le Teugatupe a tagata ritaea o le malo a Amerika Samoa (ASGERF), i se palota e 14 ioe, 0 leai.

O le tamaitai foma’i, ua loa ona galue i totonu o galuega fa’alea’oa’oga.  Mai i le 1996 se’ia o’o mai i le 2007, sa tele ni tiute i totonu o le Ofisa o Aoga sa ia tauaveina.  Mai i le 2007 se’ia o’o mai i le 2016, sa avea o ia ma polofesa i le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa (ASCC).

I lona iloiloga, na faamamafa ai e Dr. Hollister-Mareko, le taua o le galue faamaoni i totonu o le komiti faafoe aemaise ai o le taua o le galulue faatasi, o le ki lea i le fofoina o so’o se faafitauli e ono tula’i mai.

E le gata i lea, sa ia faamamafaina foi tiuttauave a le komiti faafoe, i le puipuiga ma le leoleoina o le Teugatupe Ritaea, lea sa ia ta’ua, o se alagamanuia taua mo tagata faigaluega ritaea a le malo, ma o latou aiga, ekalesia ma afioaga.

Na fesiligia e le Afioga i le Peresetene o le Senate, le Tofa ia Tuaolo Manaia Fruean, ia le sui fa’aolioli, pe sa talosagaina e le tamaitai foma’i ia lenei tofiga mai i le kovana.  Sa tali Dr. Hollister-Mareko, e leai.

Na saunoa le Afioga i le Senatoa ia Muagututi’a Tauoia, i sona atugaluga, i le aga’i i luga o le tau o le soifuaga ma ia fesiligia Dr. Hollister-Mareko, pe ono mafai ona si’i ia penefiti a tagata ritaea.  Sa ia saunoa e faapea, i se meaalofa matagofie lea mo le Kerisimasi, le iai o se faaopoopo (60%-75%), mo tagata ritaea.

Na tapa e Afioga i Senatoa ia se manatu a le tamaitai foma’i, e tusa ai ma le mataupu i le aitalafu a le malo, e $15 miliona – talu mai le masina o Iuni – i le ASGERF, i ni auala e mafai ona fesoasoani i le totogia o lea aitalafu.

Sa saunoa Dr. Hollister-Mareko, o lenei aitalafu, ua tatau ona totogi i le taimi nei.  Ma sa ia fautuaina le fa’aaogaina o le initeresi mau mai i tupe a le ARPA, lea o lo’o teuina i le Faletupe a Siona, e totogi ai lea aitalafu.