Ads by Google Ads by Google

Vevela pea fa’afinauga mataupu toe fa’aopoopo ai nofoa Manu’a Senate


Molimau a le malo sa molimau i le iloiloga o le pili a le Senate e talosagaina ai le toe fa’aopoopo o nofoa mo Manu’a. Le Loia Sili ia Talauega Elesalo Ale, afioga i le Mauputasi ia Mauga Tasi Asuega, ma le ali’i foma’i ia Tapaau Dr. Dan Aga. [ata AF]
ausage@samoanews.com

O le iloiloga lona lua a le Komiti o Mataupu o Tulafono a le maota maualuga i le vaiaso nei, e iloiloina ai le pili e sui ai le Fa’avae, ona o se talosaga ina ia toe fa’aopoopo nofoa e 2 mo Manu’a i le maota maualuga a le Senate, na atagia mai ai le vevesi pea o fa’afinauga ma felafolafoa’iga i le va o le Manu’atele ma le Falesefulu e uiga i lenei mataupu.

 

O le iloiloga lona lua a le Senate sa valaauina mo lenei mataupu, na molimau ai le Loia Sili o le malo ia Talauega Elesalo Ale, le afioga i le Maoputasi ia Mauga Tasi Asuega, ma le susuga i le ali’i foma’i ia Tapaau Dr. Aga.

 

O le autu na mafua ai ona valaau le iloiloga lona lua a le Senate i lenei mataupu, o le fia malamalama lea o le maota i ni fa’amaumauga o le Fono o le Fa’avae sa usuia i le 1967, pe na mafua aisea ona toe fa’aitiitia nofoa o Manu’a i le Senate mai le 5 sa i ai i le 3 e pei ona i ai i le taimi nei, ae pe sa malilie ai fo’i Manu’a i ia suiga.

 

Na fa’amanino e le ali’i foma’i ia Tapaau e fa’apea, o loo maua i fa’amaumauga fa’aletausaga sa tu’uina atu i le Ofisa o le Initeria i le 1967, atoa ai ma fa’amaumauga a le Fono Faitulafono a Amerika Samoa i lea lava tausaga, tulaga i fa’amaumauga sa i ai le Fono o le Fa’avae i le 1967.

 

Saunoa atili Tapaau e fa’apea, e tusa ai o fa’amaumauga o le Fono o le Fa’avae i le 1967, o le ali’i Fa’amasino papalagi sa fai ma Fa’amasino Sili i Amerika Samoa i lea vaitaimi, o ia fo’i lea sa fai ma Loia sinia e tusitusia fa’amaumauga o le Fa’avae, sa ia fautuaina malosi le tatau lea ona fa’amalosia le tulafono, ina ia tasi le tagata tasi lana palota, e fuafua i ai sui senatoa mai itumalo eseese, ma mafua ai loa ona pasia le suiga mo Manu’a ina ia fa’aitiitia ona nofoa mai le 5 i le 3 e pei ona i ai nei.

 

“O le mafua’aga lena na tula’i ese ai le usugafono mai Manu’a ao lei faia le palota, ina ua le fiafia i latou i suiga ua faia. E pasia la suiga mo le Fa’avae i le taimi lea, ua mae’a ona tu’umuli ese sui o Manu’a mai le Fono”, o le saunoaga lea a Tapaau.

 

Na lagolagoina e le peresetene o le Senate ia Gaoteote Palaie Tofau ma ni isi o senatoa le mau ina ia fa’apasia le pili e sui ai le Fa’avae, ma le fa’amoemoe e fa’aopoopo ai nofoa mo Manu’a, ona tu’u loa lea i le atunu’u e palota i ai i le palotaga o le tausaga 2018, ae na fa’aoloolo maau ni isi o afioga i Senatoa ina ia fa’ateletelegese se fa’aiuga a le maota e uiga i lenei mataupu, se’i toe fa’aauau pea ni isi sailiiliga, ona e tele mataupu taua e tatau ona su’esu’e ma fesiligia ao lei faia se fa’aiuga.

 

O se tasi o itu na fa’amamafa e molimau a le malo i le iloiloga, o le avanoa e fa’amalamalama lelei ai i tagata palota le aano moni o suiga o le Fa’avae o loo fuafua atu i ai le atunu’u, ina ia faigofie ona talia ma malamalama tagata i le uiga o suiga e pei ona fuafuaina.

 

Ae na saunoa le Loia Sili ia Talauega e fa’apea, o se tasi o itu o loo fa’aletonu ai le pili e pei ona talanoaina, e le o sa’o le fa’aupuga o le pili taufa’aofi, ona o loo taua i le gagana o le tulafono le talosaga e fa’aopoopo ni nofoa se 2 mo Manu’a, peita’i o le gagana sa’o lava e tatau ona i ai le tulafono taufa’aofi, ia toe fa’afo’i nofoa e 2 a Manu’a sa i ai ina ia atoa ai le 5 e pei ona manino i le Fa’avae.

 

Saunoa Talauega e fa’apea, e faigata i tagata palota ona talia se suiga fou e toe fa’aopoopo, ae faigofie atu ona talia se vaega e toe fa’afo’i o le tulafono.

 

O le masina o Iulai o le tausaga nei pe a toe a’e mai galuega a le Fono Faitulafono, ua fa’amoemoe e toe talanoaina ai le mataupu e fa’atatau i le pili lenei e sui ai le Fa’avae o le atunu’u.