Ads by Google Ads by Google

Toe manumalo AS i le Ipu ta’amilosaga o fusuaga o le Teuila i Samoa


Le ipu o le siamupini o le ta’amilosaga o fusuaga o le Teuila sa faia i Samoa i le vaiaso na te’a nei, lea ua toe fo’i mai ma le au fusu a le atunu’u ina ua manuia le latou taumafaiga i le puipuiina lea o le Ipu na latou manumalo ai i le tausaga na te’a nei. [ata AF]
ausage@samoanews.com

O le faaiuga o le vaiaso na te’a nei na toe taliu manuia mai ai le aufusu a le atunu’u ma le Ipu o le ta’amilosaga o Fusuaga o le Teuila a Samoa, ina ua latou toe manumalo i le Ipu sa latou manumalo ai i le tausaga na te’a nei.

 

E to’a 8 le aofa’i o le au fusu a Amerika Samoa na auina atu i lenei ta’amilosaga, i lalo o le ta’ita’iga a le ali’i faiaoga, afioga Sala Sanele Etuale, ma latou mauaina ai malo e 7 ae tasi le faiaina.

 

O le ‘au fusu na malaga e aofia ai ali’i e to’a 7 ma le tama’ita’i e to’atasi. O ali’i e aofia ai Falaniko Tasi, Kaisa Ioane, Jolando Taalo, Kerema Tafa, Tainiu Tafa, Morris Ah Ching, Vili Vaovasa, ma le tama’ita’i ia Onolina Viliamu.

 

E 3 vaega sa vaevaeina i ai le ta’amilosaga, o le vaega a ali’i, vaega a tama’ita’i, ma le vaega a Fa’afafine.

 

E to’a 6 ali’i mai Amerika Samoa na tausinio i le vaega o ali’i, ma manumalo uma i latou i a latou fusuaga.

 

O le vaega o tama’ita’i sa tausinio ai Viliamu mo Amerika Samoa, ma e le i manuia lana taumafaiga.

 

O le vaega o Fa’afafine na tausinio ai Vaovasa mo Amerika Samoa, ma ia manumalo ai i le la ta’aloga ma le sui o Samoa. Talu ai e na o le tasi le paga a fa’afafine, na manumalo ai loa Vaovasa i le Ipu o le ta’amilosaga, ma ua mau ai nei ia Amerika Samoa le Ipu mo le ta’amilosaga a Fa’afafine mo le ulua’i taimi lenei.

 

O le ta’amilosaga sa faataunuuina lea i le maea fusu fou a Samoa i Vaitele, o se tasi lea o maea ua fa’atulaga mo ta’aloga a le Pasefika i le tausaga fou.

 

O le aufusu sa fai ma sui o Amerika Samoa, na filifilia mai lea i le Asosi o Fusuaga a le American Samoa Boxing Federation (ASBF), lea o loo peresetene ai le afioga a Paepaetele Mapu Jamaias, ae sui peresetene ai le susuga a Okesene Malala.

 

Na taua e le faiaoga o le au fusu ia Sala i le Samoa News le mataina o le tulaga sa i ai le taumafaiga a le au fusu a le atunu’u.

 

“O le tulaga sa maitauina i le ta’amilosaga sa faia i Samoa, o le malolosi o le au fusu faapea ai ma le lava tapena o i latou mo le puipuiina o le siamupini,” o le saunoaga lea a Sala.

 

“O le au fusu a Samoa sa filifilia e lu’iina le Ipu o le siamupini, sa aofia ai ni isi ua tele tausaga o fai ma sui o Samoa i ta’aloga fa’avaomalo a le Pasefika ma malo o le Taupulega, ae a fa’atusatusa i le au a Amerika Samoa, o le to’atele o tamaiti nei e le i leva ona ta’aalo i le ta’aloga, ae na matua iloga lava ona solomuli tama fusu lelei a Samoa i le au a le atunu’u.”

 

E pei ona saunoa Sala, ua tele tausaga o fa’aauau mai pea fusuaga i le va o Samoa e lua, ma ua masani fo’i le to’atele o tama fusu a atunu’u e 2 i le fusu a le isi tagata, peita’i o le ki atoa o le manumalo, ia lava le malosi ma lelei le vaai e fa’atino ai le ta’aloga.

 

O se tasi o fetu pupula mo le au a Amerika Samoa sa masi’i atu i Samoa, o le ali’i o Falaniko Tasi lea ua maua lona avanoa e fai ma sui o le atunu’u i le ta’amilosaga o le Youth Olympics lea e faia i Argentina i le masina fou o Oketopa.

 

Na taua e Sala le mataina o le tulaga sa i ai le taumafaiga a Tasi, ma ua atagia mai ai le tulaga maualuga ua i ai lana tapenaga mo le ta’aloga o le Olimipeka i Argentina.

 

“O lea ua mae’a mai le ta’amilosaga a le Teuila, ma ua fa’amoemoe e malolo le au fusu mo ni nai aso, ona toe amata loa lea o koleniga mo isi ta’amilosaga o loo mulimuli mai i lenei tausaga, e aofia ai ma valaaulia e 2 mai Samoa i le masina fou ma le masina o Novema,” o le saunoaga lea a Sala.

 

O valaaulia e 2 mai Samoa e aofia ai ma le valaaulia mo le tatalaina o le mae’a fou i Savai’i, se tasi o mae’a ua fa’amoemoe e fa’aaoga i le taimi o ta’aloga a le Pasefika a Samoa i le tausaga fou.

 

I se talanoaga ma le afioga Paepaetele, sa ia taua ai le mataina o le tulaga ua i ai le ta’aloga i le atunu’u i le taim inei.

 

Saunoa Paepatele e fa’apea, e ui i le tele o fa’afitauli o loo fetaia’i ma le ASBF i le tau atina’eina o le ta’aloga e aofia ai tulaga tau tupe, ae o loo taumafai pea i le mea sili ina ia si’itia le ta’aloga o fusuaga i le atunu’u.

 

O se tasi o moemitiga o loo i ai a le ASBF, o le tatalaina lea o se polokalame e fa’alauiloa ai fusuaga i totonu o Aoga Maualuluga i le atunu’u. O le la’asaga muamua lava e tatau ona faamautu muamua, ia atoatoa uma mea faigaluega e manaomia ona fa’aaoga e le fanau aoga mo le saogalemu, a o lei fa’alauiloaina le ta’aloga fusu i totonu o aoga.

 

“O le itu tau tupe le isi fa’afitauli o loo feagai pea ma le ASBF i le taimi nei. O le tele o ta’amilosaga fa’avaomalo o loo malaga atu i ai au fusu a le atunu’u, o loo fa’atupe lava i tupe e aumai i taga a faiaoga ma le sui o le ASBF nei fa’amoemoe uma, e aunoa ma se fesoasoani e tuuina mai e le malo,” o le saunoaga lea a Paepaetele.

 

Saunoa atili Paepaetele e fa’apea, o le tiute o le malo, o le fesoasoani lea i le itu tau tupe e atina’e ai le ta’aloga, ae afai e le mafai ona fesoasoani le malo, ona faigata fo’i lea ona vaaia le tupu o le ta’aloga fusu atoa ai ma isi fo’i taaloga eseese i le atunu’u.