Ads by Google Ads by Google

Talosaga le Task Force i le atunu’u ina ia faataunu’u tui puipui mo le COVID-19


Sui o le Komiti Faafoe o loo gafa ma puipuiga o le faama’i o le Koviti-19 i se fonotaga ma Tusitala i le vaiaso nei e faatatau i taumafaiga e faatosina le atunuu e faia tui puipuia o le faama’i. [ata AF]

Le Taitaifono o le Komiti Faafoe o loo gafa ma puipuiga o le COVID-19, afioga i le Lutena Kovana ia Talauega Eleasalo Ale i lana saunoaga e talosagaina ai le mamalu o le atunu’u ina ia faia a latou tui puipuia o le faama’i. [ata AF]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

Ua talosagaina e le Komiti Faafoe o loo gafa ma puipuiga o le atunu’u mai le gasegase o le Koviti-19 (COVID-19) le mamalu o le atunu’u  ina ia aga’i atu e faatino a latou tui puipui mo le faama’i oti o le KOVITI-19 (COVID-19), ina ia mautinoa le tulaga saogalemu o le atunu’u atoa pe afai ae pepesi lenei faama’i i totonu o le atunu’u.

 

I se feiloaiga ma Tusitala i le vaiaso nei, na fa’aalia ai e sui o le Komiti Faafoe o le puipuiga mo lenei faama’i oti le tatau le maualalo o le pasese o tagata ua mae’a ona faia tui puipuia.

 

O sui o le Komiti Faafoe na auai e aofia ai le Lutena Kovana, o ia fo’i lea o le Taitaifono, afioga Talauega Eleasalo Ale, faapea ai susuga i ali’i Foma’i mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina faapea ai ma le Falema’i o le LBJ i Faga’alu.

 

Saunoa Talauega e faapea, sa to’atele le mamalu o le atunu’u na lolofi atu e faatino a latou tui puipuia i le ulua’i taimi na faatoa faalauiloa ai lenei faamoemoe, peita’i o le itu e faanoanoa ai i le taimi nei, ua amata ona faaitiitia le aofa’i o tagata e aga’i e faia tui puipuia, ma foliga mai ai ua poloka le aofa’i o tagata ua mae’a ona faatino a latou tui.

 

“E talosaga atu ma le loto maualalo i le mamalu o le atunu’u faamolemole, afifio mai e faatino a outou tui puipuia ina ia mautinoa e saogalemu le atunu’u atoa aemaise ai aiga ma nai fanau laiti,” o le saunoaga lea a Talauega.

 

“E te le faia lenei tui ona o lou alofa ia te oe lava, ae mafua ona e faatinoina le tui lenei, ona o lou alofa i lou aiga ma lau fanau, faapea ai le atunu’u atoa. Afai ae toatele i latou e faatino a latou tui puipuia, o le faaitiitia fo’i lea o le avanoa e mafai ai ona aafia se tasi i Amerika Samoa i auga o lenei faama’i oti,” o le saunoaga lea a Talauega.

 

“Ia faailoa lou alofa i lou aiga e aofia ai lou Tama ma lou Tina, o lau fanau faapea ai nai ou tei laiti e le o mafai ona agava’a i le faatinoina o le tui. Tatou galulue faatasi e puipui Amerika Samoa mai aafiaga o lenei faama’i oti.”

 

Na lagolago susuga i ali’i Foma’i i le saunoga a le Lutena Kovana. Saunoa Dr. Iotamo Saleapaga e faapea, e 36,000 le aofa’i o tagata o le atunu’u o loo manaomia le faia o tui, peita’i e na o le 24,000 lea ua mae’a ona faatino a latou tui. O lea aofaiga e aofia ai ma le to’a 57% ua mae’a ona faia uma tui e lua.

 

Ua tusa nei ma le 7 masina talu ona amata mai lenei faamoemoe, ae foliga mai ua o loo to’atele pea le atunu’u e lei faia tui puipuia.

 

Na faamaonia e ali’i Foma’i, ua faamaonia e le Soifua Maloloina a le lalolagi ma le malo tele o Amerika le malu puipuia o nei tui mo soo se tasi, ua i ai fo’i mau faamaonia e lagolago ai faasalalauga, e leai lava se isi ua maliu pe aafaia lona soifua ona o se vailaau mai tui o loo faagasolo mo le puipuia o le lalolagi.

 

O nisi o fesili na mafai ona fesiligia ai e sui o le Au Faasalalau totino o le Komiti Faafoe, o se auala e faamalosia ai le atunu’u ina ia aga’i atu e faatino a latou tui puipuia. O nisi o tulaga ua maitauina, o faamatalaga le sa’o e faatatau i le to’atele o tagata ua maliliu pe aafia fo’i lo latou soifua maloloina ona o ‘auga o vailaau mai tui o loo faaaoga e puiopuia ai le atunu’u. 

 

Na faamaonia e Dr. Saipale Fuimaono ma le susuga Dr. Tuatoo i le Au Faasalalau, e leai se tasi i le lalolagi ua maliu ona o tui o loo puipuia ai tagata mai le fama’i. 

 

“Pau ripoti ua faamaonia mai, o tagata o loo maliliu i le tele o atunu’u o le lalolagi, e mafua mai ona o le gasegase o le KOVITI-19, ae leai se isi ua maliu ona o vailaau o loo fa’aaoga e togatiti ai se tasi,” o le saunoaga lea a le susuga a Dr. Tuatoo.

 

Ua fautuaina e le Komiti Faafoe o le puipuiga o le atunu’u susuga i Faafeagaiga ma Taitai o Faalapotopotoga taitasi ma i le atunu’u, atoa ai Pulenu’u ma taitai o afioaga, itumalo ma le atunu’u atoa ina ia galulue faatasi e unaia ma faamalosia tagatanu’u e aga’i atu e fa’atino a latou tiute.

 

“E le tatau i se Faifeau ona faatonu lana Ekalesia e aua nei faia tui puipuia o le faama’i,” o le saunoaga lea a Dr. Saleapaga.

 

“Afai nei e to’atele tagata e maliliu ona o le fa’ama’i, o fea la e aumai ai tagata e faatumu ai lau Ekalesia. E taua tele i Faifeau ona fautua i aulotu ma tagatanu’u taitasi ina ia faatino le tui puipui mo le faama’i.”

 

TUI PUIPUIA MO FANAU E 12 TAUSAGA 

 

Ua atoa nei le masina talu ona faagasolo tui puipuia mo fanau e tai 12 tausaga le matutua. Ua fautuaina Matua o alo ma fanau ina ia momoli alo ma fanau i nofoaga eseese o loo faatino ai nei tautua ina ia mautinoa e faatinoina e i latou tui mo lo latou saogalemu. 

 

Saunoa ali’i Foma’i e faapea, o loo galulue pea le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le lalolagi faapea ai Foma’i e faamautu auala ma fuafuaga mo le faatinoina o tui puipuia o fanau e tai 11 tausaga le matutua ma le aga’i i lalo i le ta’i 2 tausaga. O le faanaunauga atoa o lenei faamoemoe e pei ona saunoa ali’i Foma’i, ia mafai ona faatino tui puipuia mo tagata ma lava ina ia puipuia le atunuu ma le lalolagi atoa i lenei faama’i oti.

 

Saunoa Talauega e faapea, e le iloa le taimi e aga’i ese atu ai lenei faama’i ma le atunu’u faapea ai le lalolagi atoa. Pau le itu e mautinoa ai le malu puipuia o tagata uma, o le faatino o le tui puipui.

 

MALAGA A VA’ALELE

 

O loo faaauau pea malaga a va’alele i le va o Amerika Samoa ma Hawaii i lalo o fuafuaga a le Komiti Faafoe.

 

O le faaiuga o le vaiaso nei lea ua faamoemoe e taunu’u mai ai le isi malaga o loo aumai ai le to’a 252 o le pasese, ma le faamoemoe e tufatufa i latou nei i le Fale Talimalo o le Tradewinds ma le Fatuoaiga. O le to’a 152 o le pasese ua mae’a ona faia tui, e aofia ai le to’a 32 ua uma ona faatino tui e 2, ae to’a 26 i latou e lei faia lava se tui. Ua fautuaina e le Komiti Faafoe i latou e lei faia tui ina ia faataunu’u lenei vaega taua.

 

O le isi malaga ua fuafua e taunu’u mai i le aso 24 o Iuni, ona sosoo ai loa lea ma le malaga e taunu’u mai i le aso 9 o Iulai, ae le o le aso 10 o Iulai e pei ona fuafuaina.

 

Na faamanino e le afioga a Talauega e faapea, o le fuafuaga o loo i ai, ia vave ona toe tatala femalagaaiga i le va o Amerika Samoa ma Hawaii, faapea ai fo’i le va o Samoa e 2, peita’i, o le a faigata ona tupu lea tulaga pe afai e maualalo le aofa’i o tagatanu’u ua ma ona faia tui puipuia.

 

Afai ae tatala malaga a va’alele, e le mafai ona toe fo’i i le tulaga pisi ma le saoasaoa sa i ai i le taimi ae lei tula’i mai le faama’i. Saunoa Talauega e faapea, e mafua lea tulaga ona o le taumafai lava e taofiofi le soona fegasoloa’i o tagata ina ne’i aafia le atunu’u i se siama o le faama’i.

 

Ua i ai le fuafuaga e faia se feiloaiga a le Komiti Faafoe o puipuiga o le Faama’i ma sui o Ekalesia faapea ai Taitai Faaleaganu’u i se taimi lata mai, e talosagaina ai lo latou lagolago i lenei faamoemoe.

 

Saunoa Dr. Fuimaono e faapea, sa faia se feiloaiga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, mo se avanoa e galulue faatasi ai Pulenu’u ma afioaga ina ia unaia tagatanu’u e aga’i atu e faia tui puipuia.

 

“O se tala faanoanoa, e toa laiti le mamalu o le atunu’u aemaise lava fo’i i fanau na mafai ona faatasi atu i nofoaga eseese sa fuafua e faatino ai tui puipuia. Ae ui i lea faaletonu, o loo galulue malosi pea le Matagaluega o le Soifua Maloloina e faatino auala ma ina ia faaauau pea ona naunau mai le atunu’u e faatino a latou tui puipuia,” o le saunoaga lea a Dr. Fuimaono.