Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

1,495 FA’AMONIA MAUA COVID-19 E O’O MAI IA MATI 19

 

O le lipoti a le Matagaluega a le Soifua Maloloina ua fa’ailoa ai e o’o mai i le aso Toanai, Mati 19, o le aotelega o latou ua fa’amonia ua maua i le COVID-19 e 1,495.

 

I le aso Toanai, 159 isi suega fou na toe fa’amaonia mai le maua i le Coronavirus, peita’i e to’a 216 o i latou na mua’i mata i le fa’ama’i au toe mama nei mai le Covid-19.

 

Ua lipotia mai le falema’i tele I Faga’alu e to’avalu I latou o lo’o taofia I le falema’i o Covid-19 e fa’aauau ai o tatou togafitiga fa’atulaga o le Coronavirus.

 

Ua mautinoa, ua fa’ailoa mai e le o i tatou uma ua i ai le vernis o le Covid-19 o le a tigaina pe iloga ai auga o le ma’i, o le ala lea ua le tigaina ai le to’atele i le fa’ama’i, ona ua mae’a faia tui puipuia ma ua fa’afaigofie atili ai le sofa’i mai o le Covid-19 i le atunuu. Peita’i e matua suesue lelei lava sui ua fa’amaonia e foma’i ma faia le sailiga pe o a mai lo latou fa’alagona ona sainia lea o le feagaiga ma le DOH e fa’anofoesea ai i latou i tua i aiga, mo le 14 aso. E feso’ota’i mai i latou i taimi uma o aso ta’itasi i le vasega o foma’i, ina ia latou iloa atu poo a mai le latou fa’alogo i lea taimi atoa.

 

O i latou e le’i faia ni tui puipuia, ua fautuaina ia faia loa latou tui puipuia e fesoasoani i o latou tino ia mafai ona fete’ena’i ma le malosi o le verusi covid-19 pe afai o le a maua ai.

 

O i latou ua atoa le tausaga talu ona faia o latou tui e lua puipuia o le Covid-19 ua tatau ona aga atu e faia o latou tui lona tolu o le Booster e toe fa’amalosia atili ai o latou tino e tete’e le fa’ama’i ona ua leva fo’i talu ona faia o latou tui puipuia.

 

Mo nofoaga e faia ai tui puipui ma suega o le COVID-19 telefoni i le 219. 

 

O le galuega fou ua ofoina mai nei, ua malaga atu foma’i e asiasi i Ma’i Fa’ataotolia i o latou aiga ina ia tautuaina i latou i tui ma siakia i latou e faia suega o le Covid-19.

 

O nisi o mana’omia le fesoasoani i le feavea’iga o i latou e mafai ona vala’au i le laina 219 mo le fesoasoani a le DOH ina ia fa’auia ane le aumaga ma le pulenuu e iloa le nofoaga tonu o le latou aiga, e fa’ao’o ane ai le latou auaunaga.

 

ALAGATUPE E FESOAOANI DOH MO TALAVAI I LE HIV-AIDS

 

Ua fa’ailoa e le tatou Faipule i le Konekeresi a le Malo tele, Uifa’atali Amata ua pasia lelei mai le tinoitupe na fa’atalosagana mai le US Dept Health & Human Servoces [USDHHS] e mafai ai ona fa’atino galiuega e puipuia ma tima’i fa’apea ma su’ega o le HIV/AIDS i le tatou atunuu.

 

O nei galuega o lo’o nafa lava fo’i ma le tatou Matagaluega o le Soifua Maloloina, ma e fa’afetaia ai fo’i e le tatou Faipule i le  Konekeresi le mataala o tatou aufaigaluega i lea vaega o le tautua lautele, aua e ui lava ona o lo ua lutia i tatou i le Covid-19, ae le o fa’avaivai ai le fa’atautaia pea o isi uma galuega e tatau ona fa’ao’o ma puipuia mai ai le atunuu mai fa’ama’i tuga ma le faigata mai le o’otia ai o le soifua lautele o le atunuu. 

 

“O le fa’afetai e avatu ia Fa’afouina Sagaga mo lona sogasoga ina ia taumafai mo lea poloketi aoga. Ua mafai ona fa’aauau pea ona mataituina o aluga o le fa’ama’i lenei ona e le o malolo fo’i le galuega fa’atino a le Matagaluega o le Soifua Maloloina mai le sailia o ala e mafai ai ona fa’aauau sailiga ma togafitiga fa’apea ma le puipuiga o le atunuu mai le HIV/AIDS.” O se tala fiafia lea a Uifa’atali Amata na ua ia va’aia lea alagatupe ua fa’amatuu mai.

 

“O le maua ai o lenei fo’i vaega tupe e $17,161. ua mautinoa o le a fa’aauau pea lava galuega uma e taumafai ona sailia nisi o le atunuu poo maua i lea ma’i faigata tele ona toe fa’asaoina mai ai le soifua pe a maua ai. Fa’amalo i le afioga le Kovana Sili ma le Fa’atonu o le DOH fa’apea ma le aufaigaluega sa latou galulue punoua’i mo lea fa’amoemoe ua toina mai.”

 

“E le galo fo’i ona fa’afetaia le Failautusi o le USDHHS Xavier Becarra ma le sui pule o le USHRSA Diana Espinosa mo le latou fesoasoani mai i le taumafaiga ua mautu nei,” o se toe fa’afetai lea a Uifa’atali. 

 

TOE FA’ATELEINA LEPTOSPIROSIS I LE TELE O FAGAFAO

 

I le taimi o lo ua fa’ateleina le popole o tagata uma ina ne’i po’ia e le Covid-19 lea ua pepesi solo i Tutuila nei, ae ua fa’ailoa mai e le Foma’i o Meaola, “Ua toe va’aia nei le fa’ateleina o meaola ua maua mai ai anufe o le Leptospirosis, lea lava fo’i afai e oo i tagata nei anufe o le Leptospirosis e oo fo’i ina maliliu ai tagata ma mamate ai fo’i meaola fa’afagafao.”

 

O le Leptospirosis o le fa’ama’i e mafai ona pesia mai tagata e afua mai meaola o lo’o latou tausia lelei ma fa’afagafao, ae ua oo mama’i ai i lea gasegase. O auga o le gasegase lea e  mafai ona ulu atu i manu’a o lou tino, ta’elega i vaitafe ma ulufia mai fo’i i le suavai o paipa e le o mama ona fa’amamaina mai fa’atanoa o fa’amautu i ai.

 

Mai nisi malo tulata mai ia i tatou, Fiti ma Niu Kaletonua ua fa’ailoa mai ai nisi o latou tagata ua maliliu i le Leptospirosis.

 

O nisi o ala ua maua ai siama poo anufe o lea mai se manu i le tagata e ala lea i mea’ai ua le malu puipuia ae ua oo i ai manu fa’alafua o le isumu ma isi, ae toe tausami e fanau ma tagata soifua. O fe’au vai fo’i mai meaola ua maua ai lea siama, e mafai ona tafea mai vaitafe ma ulufia i taliga ma puisu o nisi o tagata, o isi ia ala e mafai ai ona oo lea siama i lou tino maloloina ma e ma’i ai loa.

 

O auga va’aia o le Leptospirosis e aofia ai le tiga o le Ulu, fiva ma ma’alili le tino, tale ma tiga maso o le tino, e mumu mata tiga le manava i nisi, pua’i ma manava tata, e samasama fo’i mata ma le pa’u o le tino. O le vave lava ona faia o se togafitiga mo i latou e vave oo mai i le falema’i e toina atu ai latou vai penisini e inumia ma e fa’aititia vave ai ona tigaina tele i lea gasegase.

 

A fa’atetele le Leptospirosis, e i’u ina le toe mafai ona manava lelei oe, e liugalua le fe’au vai ma e a’fia fo’i fatuma’a ma le ate i le taimi lava e tasi.

 

Ua i ai le tui mo meaola fa’afagafao i aiga e maua le latou togafitiga i tui puipuia mo le $15. Vala’au mai i le Ofisa o le Foma’i Manu i le 699-9445.